REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1747/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Manestar, u pravnoj stvari tužitelja CONCEPT MILANO s.r.l., Italija, Milano, Corso Garibaldi 117, kojeg zastupa Ivana Gustin, odvjetnica u Zagrebu, Ede Murtića 8, protiv I. tuženika ZAGREBAČKI VELESAJAM d.o.o., [adresa], OIB: 95660678441, kojeg zastupa Marko Smolek, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Smolek & Škrinjar d.o.o., zagreb, Jurja Žerjavića 19, II. tuženika SPORTKART d.o.o., [adresa], OIB: 20156458678, kojeg zastupa Ivan Madirazza, odvjetnik u Madirazza & Partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Masarykova 21, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon javne glavne rasprave zaključene 20. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, odvjetničke vježbenice UI, zamjenice punomoćnika I. tuženika i odvjetnice Karle Latin, zamjenice punomoćnika II. tuženika, dana 7. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti ovrhe određene rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-753/224 od 8. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi I. tuženiku Zagrebački velesajam d.o.o. troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR, s zateznim kamatama od 7. studenog 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi II. tuženiku Sportkart d.o.o. troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane uklanjanja, premještanja ili otuđenja opreme u fiducijarnom vlasništvu tužitelja (karting staze i pripadajuće opreme) iz paviljona 35 Zagrebačkog velesajma.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj na pokretanje predmetne parnice zaključkom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024 od 9. srpnja 2025., kojeg je zaprimio 24. srpnja 2025., radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi istog suda, Ovr-753/2024 od 8. svibnja 2024. Tim rješenjem o ovrsi da je određena ovrha ispražnjenjem od osoba i stvari i predajom u posjed I. tuženiku, kao ovrhovoditelju, nekretnine opisane u zemljišnim knjigama kao poslovni prostor površine 4373 m2 i to 3758 m2 u prizemlju i 612 m2 na galeriji objekta, koji se nalazi u paviljonu 35 izgrađenom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa]. Zaključkom od 11. srpnja 2025. izvršenje ovrhe da je određeno za 25. srpnja 2025. Tužitelj tvrdi da je vlasnik vrijedne opreme koja se nalazi u tom poslovnom prostoru – karting staze i pripadajuće opreme, a koju nije moguće demontirati na siguran i ispravan način do 13. listopada 2025. Činjenicu vlasništva pojašnjava tako što je 1. lipnja 2022. sklopio s II. tuženikom (ovršenikom) Ugovor o prijenosu vlasništva radi osiguranja tražbine povrata zajma, koja tražbina je prethodno prenesena na tužitelja Ugovorom o cesiji. Nestručnom montažom navedene opreme u fiducijarnom vlasništvu tužitelja da bi pretrpio nenadoknadivu štetu, jer bi izgubio jamstvo zbog čega ta oprema više ne bi mogla biti u sigurnoj uporabi čime bi izgubila svoju komercijalnu vrijednost. Pored toga da je II. tuženik tužio II. tuženika pred ovim sudom radi ispunjenja ugovorne obveze iz čl. 6. st. 3. Ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora od 24. rujna 2018. u smislu ponude klapanja novog ugovora o zakupu na daljnjih pet godina, a koji postupak da još uvijek nije pravomoćno okončan (predmet Trgovačkog suda u Zagrebu, P-1127/2024 i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Pž-1630/2025). Stoga tužbom zahtijeva proglašenje predmetne ovrhe nedopuštenom.

2. Osim toga, kako smatra da je učinio vjerojatnim postojanje svojeg fiducijarnog vlasništva na karting stazi i pripadajućoj opremi koja se nalazi u 35 paviljonu Zagrebačkog velesajma, u odnosu na koju je određeno provođenje ovrhe, time smatra da je učinio postojanje nenovčane tražbine prema I. tuženiku, ovrhovoditelju i II. tuženiku, ovršeniku, a smatra da je i učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez adekvatne mjere osiguranja I. i II. tuženici, a naročito I. tuženik, znatno otežali ostvarenje te nenovčane tražbine time što bi promijenili postojeće stanje stvari, tako što bi nestručno i neispravno demontirali stazu i opremu u vlasništvu tužitelja, to predlaže odrediti privremenu mjeru kojom će se odrediti odgoda provedbe ovrhe određene za 25. srpnja 2025. u 13,00 sati do pravomoćnog okončanja predmeta ovog suda P-1127/2024, a podredno do 13. listopada 2025. kao najranijeg datuma na koji je moguće tu opremu demontirati na ispravan način.

3. I. tuženik se protivi određivanju privremene mjere i tužbenom zahtjevu. Smatra da je prijedlog za određivanje očito neosnovan, jer da tužitelj takvu pravnu zaštitu može ostvariti u okviru ovršnog postupka kroz institut odgode ovrhe. Nadalje, ističe da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., dalje u tekstu: OZ) za određivanje privremene mjere za osiguranje nenovčane tražbine, budući da niti je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, niti opasnost da bi protivnici osiguranja bez određivanja te mjere znatno otežali ostvarenje te tražbine. S obzirom da se predmetna ovrha radi ispražnjenja od osoba i stvari nekretnine u vlasništvu I. tuženika koja se nalazi u posjedu II. tuženika vodi još od ožujka 2024., to da su II. tuženik, koji i stoji iza ovakvog prijedloga tužitelja, i tužitelj imali i više nego dovoljno vremena za sigurno demontiranje predmetne karting staze i pripadajuće opreme. navode tužitelja da se demontaža može izvršiti na siguran i ispravan način samo od strane jednog izvođača da demantira stalni sudski vještak za graditeljstvo Mirko Paurić, dipl. ing. građ. Nadalje, da tužitelj uopće ne navodi u čemu bi se sastojala navodna teško nadoknadiva šteta koja mu prijeti. Jedina šteta koja ovakvim postupanjem tužitelja i II. tuženika nastaje jest ona na strani I. tuženika, budući da je on spriječen temeljem zakonito provedenog javnog natječaja pristupiti sklapanju ugovora o zakupu s najpovoljnijim ponuditeljem, s obzirom da se u predmetnom poslovnom prostoru još uvijek nezakonito nalazi II. tuženik. Napominje da je u postupku P-1127/2024 ovaj sud nepravomoćno odbio tužbeni zahtjev II. tuženika usmjeren na sklapanje novog ugovora o zakupu za predmetni poslovni prostor te da je ovaj sud pravomoćno odbio prijedlog II. tuženika za određivanje privremene mjere kojom bi se ovdje I. tuženiku zabranilo sklapanje ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora s bilo kojom trećom osobom. Stoga predlaže odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere.

4. U odgovoru na tužbu I. tuženik da su on i II. tuženik 24. rujna 2018. sklopili Ugovor o zakupu predmetnog poslovnog prostora u paviljonu 35 Zagrebačkog velesajma na određeno vrijeme do 15. listopada 2023. i da nakon toga nisu sklopili novi ugovor, iako se II. tuženik i dalje nalazi u posjedu tog prostora. Stoga da je na njegov prijedlog Općinski sud u Novom Zagrebu, donio rješenje o ovrsi Ovr-753/2024 dana 8. svibnja 2024. kojim je odredio ovrhu njegove nenovčane tražbine prema II. tuženiku na ispražnjenje i predaju u posjed predmetne nekretnine. Iako je II tuženik protiv tog rješenja o ovrsi podnio žalbu, ista da je odbijena rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola, Gžovr-325/2024 od 11. listopada 2024. Osim toga da je pravomoćno odbijen prijedlog II. tuženika za ukidanje klauzule ovršnosti te za odgodu ovrhe, kao i prijedlog ovdje tužitelja za odgodu predmetne ovrhe. Navodi tužitelja o nemogućnosti demontaže karting staze i pripadajuće opreme do 13. listopada 2025. smatra neosnovanim, između ostalog i zbog toga što je zastupnik samog II. tuženika na uredovanju zakazanom za 10. srpnja 2025., kada je predmetna nekretnina trebala biti predana u posjed I. tuženika, a nije, jer je II. tuženik u predmetni prostor doveo oko 60- oro maloljetne djece, stranaca, koje nije imao tko u tom trenutku preuzeti, naveo da mu je potrebno dva tjedna za uklanjanje svih pokretnina i za mirnu predaju posjeda I. tuženiku. Ukazuje ponovno na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Mirka Paurića, dipl. ing. građ., sačinjenog za potrebe ovršnog postupka, prema kojemu je teško prihvatiti stajalište tužitelja o iznimnoj osjetljivosti predmetne opreme kao i navode da je bez oštećenja može demontirati samo jedna osoba. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. II. tuženik u odgovoru na tužbu priznaje u cijelosti tužbeni zahtjev te se ne protivi određivanju predložene privremene mjere.

6. U očitovanju na odgovor na tužbu I. tuženika, tužitelj, u bitnom, osporava njegove navode te ističe da s obzirom da još uvijek nije pravomoćno odlučeno o tužbenom zahtjevu I. tuženika protiv II. tuženika za sklapanje ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora za naredno petogodišnje razdoblje, da je bilo nedopušteno odrediti ovrhu radi ispražnjenja i predaje u posjed I. tuženiku predmetne nekretnine te da određivanje ovrhe isključivo temeljem ovršne isprave s klauzulom ovršnosti, bez ulaženja u meritum, smatra pretjeranim formalizmom.

7. U daljnjem tijeku postupka tužitelj navodi da je Karting Arena Zagreb jedina takva karting staza u Hrvatskoj te da ima važnu ulogu u domaćem sportu, da će se do kraja 2025. na toj stazi održati kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u kartingu pa da bi prisilno zatvaranje i iseljenje iz nekretnine I. tuženika značilo prekid natjecanja za hrvatske vozače. Osim toga, da Ensol 360, jedini poduzetnik koji je prema tvrdnjama tužitelja ovlašten za montažu i demontažu predmetne karting staze i pripadajuće opreme, zbog ranije preuzetih obveza nije u mogućnosti izvršiti profesionalnu demontažu prije 12. siječnja 2026.

8. Tijekom dokaznog postupka pročitani su rješenje i zaključak Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-59 od 9. srpnja 2025. (list 7. – 11. spisa), rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-5 od 8. svibnja 2024. (list 12. - 13. spisa), zaključak Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-63 od 11. srpnja 2025. (list 14. – 18. spisa), Ugovor o fiducijarnom prijenosu vlasništva od 1. lipnja 2022. (list 21. – 23. spisa), Ugovor o cesiji od 18. svibnja 2022. (list 24. – 34. spisa), prijevod izjave društva Ensol 360 d.o.o. (list 37. – 39. spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-864/2025-3 od 20. ožujka 2025. (list 60. – 65. spisa), presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, P-1127/2024 od 7. ožujka 2025. (list 66. – 76. spisa), rješenje ovog suda, Ovr-10/2025 od 30. siječnja 2025. (list 77. – 86. spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Mirka Paurića od 7. srpnja 2025. (list 87. – 97. spisa), prijedlog II. tuženika U za odgodu ovrhe podnesen u ovršnom postupku (list 98. – 99. spisa), Ugovor o zakupu poslovnog prostora, broj 4093/18- 2409/SP-316 sklopljen 24. rujna 2018. između I. tuženika Zagrebački velesajam i II. tuženika Sportkart, potvrđen od strane Javnog bilježnika Željke Maroslavac, [adresa], pod brojem OV-24983/2018, dana 2. listopada 2018. (list 107. – 124. spisa), rješenje Županijskog suda u Puli-Pola, GžOvr-325/2024-2 od 11. listopada 2024. (list 125. – 130. spisa), rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-26 od 26. veljače 2025. (list 131. – 135. spisa), rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-27 od 26. veljače 2025. (list 136. – 140. spisa), rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici, GžOvr-147/2025-2 od 17. lipnja 2025. (list 141. – 144. spisa), rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici, GžOvr-147/2025-3 od 17. lipnja 2025. (list 145. – 148. spisa), rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-58 od 9. srpnja 2025. (list 149. – 153. spisa), žalba tužitelja protiv rješenja ovršnog suda kojim se odbija njegov prijedlog za odgodu ovrhe (list 198. – 20. spisa) i zaključak Općinskog suda u Novom Zagrebu, Ovr-753/2024-92 od 29. rujna 2025. (list 230. – 234. spisa).

9. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., dalje u tekstu: ZPP), zaključeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Predmet spora jest proglašenje nedopuštenom ovrhe koja se vodi temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-753/2024-5 od 8. svibnja 2024., ispražnjenjem nekretnine, u naravi poslovnog prostora u vlasništvu I. tuženika Zagrebačkog velesajma (tamo ovrhovoditelja) u paviljonu 35 na adresi [adresa], od svih stvari u vlasništvu II. tuženika Sportkart (tamo ovršenika) i trećih osoba i predaje u posjed te nekretnine I. tuženiku.

11. Među strankama je sporno ima li tužitelj, kao treća osoba, pravo koje sprečava predmetnu ovrhu.

12. Iako je II. tuženik Sportkart u cijelosti priznao tužbeni zahtjev, nije bilo mjesta donošenju presude temeljem priznanja, budući da su I. i II. tuženici, kao suprotstavljene stranke u ovršnom postupku čija je (ne)dopuštenost predmet ovog parničnog postupka, u ovoj parnici jedinstveni (i nužni) suparničari, u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a, što znači da se predmetni spor u odnosu na njih može riješiti samo na sadržajno jednak način te se oni u procesnom smislu smatraju jednom strankom. Posljedica toga jest da procesne radnje koje su po svom učinku za suparničare negativne moraju poduzeti svi jedinstveni suparničari, u protivnom iste ne proizvode pravne učinke.

13. Tako niti priznanje tužbenog zahtjeva koje je učinjeno od strane II. tuženika Sportkart ne proizvodi nikakve pravne učinke, jer takvu radnju nije ujedno poduzeo i I. tuženik Zagrebački velesajam, štoviše, isti osporava u cijelosti tužbeni zahtjev.

14. Prema odredbi čl. 59. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., dalje u tekstu: OZ) osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. U tom prigovoru je dužna navesti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava (čl. 59. st. 2. OZ-a).

15. S obzirom da se je I. tuženik Zagrebački velesajam (tamo ovrhovoditelj) u cijelosti usprotivio prigovoru tužitelja (tamo treće osobe), tužitelj je upućen na pokretanje predmetne parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (čl. 60. st. 1. OZ- a).

16. Stoga tužitelj u ovoj parnici može kao razloge zbog koji provedbu predmetne ovrhe smatra nedopuštenom iznositi samo one razloge koje je iznosio u prigovoru povodom kojeg je upućen na pokretanje predmetne parnice.

17. Kao razloge koji sprečavaju ovrhu tužitelj, u bitnom, navodi da je on fiducijarni vlasnik karting staze i pripadajuće opreme – pokretnina koje se nalaze na nekretnini čije je ispražnjenje i predaja u posjed predmet ovrhe, a da se ta karting staza i pripadajuća oprema ne mogu demontirati za vrijeme ljetnih mjeseci, tijekom kojih je prvotno bilo zakazano uredovanje za provedbu ovrhe, a niti da se mogu demontirati od strane bilo koga drugog osim od strane njenog proizvođača, društva Ensol 360 d.o.o., jer da bi u protivnom tužitelju nastala šteta.

18. Kao dokaz tim navodima tužitelj dostavlja Ugovor o fiducijarnom prijenosu vlasništva sklopljen 1. lipnja 2022. između II. tuženika Sportkart kao fiducijanta i tužitelja kao fiducijara, radi osiguranja tražbine povrata zajma, koja tražbina je Ugovorom o cesiji od 18. svibnja 2022., koji se također dostavlja, ustupljena od strane zajmodavca Ensol 360 d.o.o. cesionarima HI (nekadašnjem članu društva II. tuženika), II (direktoru i članu društva II. tuženika) i UIČĐ (članu društva II. tuženika), svakome od cesionara u jednoj trećini, a tužitelj je pravna osoba pod kontrolom HIČĐ.

19. Dakle, radi osiguranja tražbine koju je IIČĐ (jedan od članova društva II. tuženika) stekao prema II. tuženiku Sportkart temeljem Ugovora o cesiji, II. tuženik je prenio vlasništvo nad karting stazom i pripadajućom opremom na tužitelja, društvo pod kontrolom vjerovnika HIČĐ.

20. U smislu odredbe čl. 34. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje u tekstu: ZVDSP), tužitelj se naziva prethodnim vlasnikom, a II. tuženik Sportkart potonjim vlasnikom. ZVDSP ne zahtijeva da potonji vlasnik (fiducijant) i prethodni vlasnik (fiducijar) budu u izravnom dužničko-vjerovničkom odnosu, slijedom čega je dopušteno da vlasnik stvari (fiducijant) ograniči svoje pravo vlasništva tako što će ga prenijeti radi osiguranja ispunjenja nekog svog duga na osobu koja nije njegov vjerovnik, ali je s vjerovnikom statusno povezana.

21. Prema Ugovoru o fiducijarnom prijenosu vlasništva karting staza i pripadajuća oprema sastoje se od montažne konstrukcije karting staze (uključujući modularne segmente i platforme), oko 100 m karting barijera s absorberima i sidrištima (ankeri), elektronički timing sustav, 45 transpondera, server program ''Karting manager'' i ostale prateće opreme.

22. Među strankama nije sporno da se ta karting staza i pripadajuća oprema nalaze montirane na nekretnini tuženika, u paviljonu 35 Zagrebačkog velesajma u [adresa], koja je predmet ovrhe.

23. Stoga je je tužitelj dokazao da je (fiducijarni) vlasnik pokretnina montiranih na nekretnini tuženika koja je predmet osporavanog ovršnog postupka.

24. Tužitelj dostavlja i izjavu društva Ensol 360 d.o.o., slovenskog društva, čiji je direktor ZI, nekadašnji član društva II. tuženika Sportkart te koje društvo je bilo prvotni nositelj tražbine prema II. tuženiku po osnovi povrata zajma, u kojoj izjavi navodi da je on proizvođač i ovlašteni izvođač montaže i demontaže predmetne karting staze i opreme, a da on zbog godišnjih odmora nije u mogućnosti započeti demontažu prije 13. listopada 2025. (u vrijeme podnošenja tužbe bila je zakazana provedba ovrhe ispražnjenjem nekretnine I. tuženika od svih stvari i osoba i predaja iste u posjed I. tuženiku za dan 25. srpnja 2025.), a da ne preporuča da demontažu prije tog datuma vrši bilo tko drugi, iz razloga što bi u slučaju demontaže bez njegova nadzora automatski prestala važiti jamstva koja proizlaze iz ''važećih polica osiguranja za odgovornost proizvođača'', zato što fizički rad pri temperaturama iznad 30 stupnjeva predstavlja zdravstveni rizik za radnike, iz razloga što je karting staza učvršćena u betonsku podlogu pomoću čeličnih i kemijskih sidara, a tijekom ljeta, zbog ekspanzije čelika i betona, demontaža postaje otežana, uz rizik oštećenja alata, sidrišta ili samih komponenti staze.

25. Navedena izjava društva Ensol 360 d.o.o., sama za sebe, ne dokazuje ono što se u njoj navodi, budući da je ista u suprotnosti s činjenicama koje su opće poznate .

26. Dakle, opće poznato je da se fizički radovi na otvorenom uobičajeno izvode i tijekom ljetnih mjeseci te da iako povišene temperature mogu otežati izvođenje radova, jednako kao i niske temperature, da se uz odgovarajuće prilagodbe i uz primjenu dužne pažnje ti radovi ipak izvode bez nastanka ikakve štete.

27. Stoga se i jednostavni fizički radovi demontaže karting staze zasigurno mogu izvesti tijekom ljetnih mjeseci bez nastanka štete za tu karting stazu i pripadajuću opremu.

28. Nadalje, navod da bi isključivo Ensol 30 d.o.o. bio ovlašten demontirati predmetnu karting stazu, samo zato što ju je on i proizveo, je bez pravnog uporišta.

29. Predmetnu karting stazu uvijek može demontirati njezin vlasnik, ovdje tužitelj kao prethodni vlasnik, ali i II. tuženik kao potonji vlasnik, a pored njih i osoba na čijoj se nekretnini ta staza neovlašteno nalazi, dakle, ovdje I. tuženik.

30. Pravno je nedopustivo koristiti tuđu nekretninu bez dopuštenja vlasnika, u bilo koje svrhe pa tako i u svrhu podloge za karting stazu te je na zahtjev vlasnika nekretnine, vlasnik karting staze odnosno osoba koja nekretninu neovlašteno koristi kao podlogu za karting stazu, dužna tu stazu demontirati.

31. S obzirom da II. tuženik U i tužitelj tako nisu postupili, a imali su više nego dovoljno vremena da to dobrovoljno učine, to je I. tuženik Zagrebački velesajam morao svoja prava ostvarivati prisilno, putem osporavanog ovršnog postupka.

32. Navod da bi predmetna karting staza izgubila svoju komercijalnu vrijednost zato što bi njena demontaža od strane bilo koje treće osobe dovela automatski do gubitka prava (''jamstava'') koja proizlaze iz polica osiguranja od odgovornosti proizvođača, također nije ničime dokazan, a niti je pravno smislen.

33. Naime, prodavatelj uvijek odgovara za materijalne nedostatke prodane stvari, po pravu bilo koje države članice Europske unije pa tako i Republike Slovenije, uzevši u obzir odredbe Direktive Vijeća od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (85/374/EEZ), Direktive 1999/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 1999. o izmjeni Direktive Vijeća 85/374/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode te Direktive (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ.

34. Osim odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke prodane stvari, prema gore navedenim EU propisima, proizvođač prodane stvari može, ako je tako ugovoreno, odgovarati kupcu i po osnovi komercijalnog jamstva. Komercijalno jamstvo neće pokrivati štete na stvari koje su posljedica nestručnog rukovanja.

35. Eventualnim ugovorom o osiguranju od odgovornosti sklopljenom između proizvođača kao ugovaratelja osiguranja i osiguranika, na jednoj strani, te osiguratelja, na drugoj strani, mogu biti ugovoreni razlozi isključenja osiguranja, među kojima i neovlašteno i nestručno rukovanje, montaža ili demontaža osigurane opreme, ali niti je demontaža predmetne karting staze u okviru ovršnog postupka neovlaštena, niti je ista nužno nestručna u smislu da nedvojbeno dovodi do nastanka štete.

36. Rizik nastanka štete prilikom demontaže predmetne karting staze isti je bez obzira na to provodi li se demontaža u okviru ili izvan ovršnog postupka, a taj rizik je dužan snositi II. tuženik koji je tu stazu i montirao na nekretnini I. tuženika i koji ju odbija demontirati.

37. Ako demontažom karting staze na njoj i nastanu kakva oštećenja, tužitelj kao njen prethodni vlasnik (ili II. tuženik kao njen potonji vlasnik) će imati pravo naknade štete od osobe koja je tu štetu uzrokovala, pod uvjetom da budu ispunjene ostale pretpostavke odgovornosti za štetu (prije svega protupravnost), ali pravo naknade eventualne štete, dakle, one koja može, ali i ne mora nastati, a koja je u svakom slučaju nadoknadiva, nije pravo koje sprečava ovrhu, u smislu odredbe čl. 59. st. 1. OZ-a.

38. Ovdje se ukazuje i na sadržaj nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, Mirka Paurića, dipl. ing. građ., od 7. srpnja 2025., izrađenog za potrebe osporavanog ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, pod brojem Ovr-753/2024.

39. U tom mišljenju se vještak osvrće na navode tamo ovršenika, a u ovom postupku II. tuženika Sportkart, da se radovi demontaže karting staze i pripadajuće opreme ne mogu izvesti za vrijeme nepovoljnih ljetnih vremenskih uvjeta, zbog opasnosti za zdravlje radnika i opasnosti od nastanka štete na toj opremi te da tu demontažu može stručno izvesti samo jedna osoba, proizvođač Ensol 360 d.o.o.

40. Tako vještak navodi da se u građevinarstvu radovi uobičajeno izvode u ljetnim mjesecima, a ako se dogode periodi iznimno visokih temperatura, da se tada radno vrijeme prilagođava na način da se radovi izvode rano ujutro ili kasno na večer, a u iznimnim slučajevima se izvode i u noćnoj smjeni. Te zaštitne mjere da se primjenjuju zbog zaštite radnika, ali i strojeva i materijala koji su izloženi povećanom naprezanju uslijed visokih ili niskih temperatura. Vještak napominje da je rad u nepovoljnoj mikroklimi, kao i noćni rad, reguliran zakonskim aktima i kao takav uobičajen u Republici Hrvatskoj. Navodi da se građevinski radovi izvode tijekom cijele kalendarske godine, a u ljetnim mjesecima i najintenzivnije. Zaključno vještak napominje da se ovdje radi o opremi karting staze s popratnim elementima koja je svakodnevno izložena strukturalnom stresu prilikom uporabe te je, stoga, teško prihvatiti stajalište o iznimnoj osjetljivosti predmetne opreme, kao i navod da bi ju bez oštećenja moglo demontirati isključivo jedno poduzeće.

41. Stoga se zaključuje da se u konkretnom slučaju ne može uopće govoriti o vjerojatnosti od nastanka štete, a kamo li od nastanka nenadoknadive štete.

42. Osim toga, znakovito je da kako ovršni sud pomiče datum uredovanja - provedbe ovrhe, tako i proizvođač karting staze Ensol 360 d.o.o. (a koji je očito poslovno povezan s II. tuženikom, ovršenikom, Sportkart) pomiče datum od kojeg bi najranije mogao pristupiti demontaži predmetne karting staze. Tako kada je uredovanje bilo određeno za 25. srpnja 2025., proizvođač je tvrdio da ne može pristupiti demontaži prije 13. listopada 2025., a kada je uredovanje odgođeno za 29. listopada 2025., proizvođač je tvrdio da zbog prethodno preuzetih poslovnih obveza ne može pristupiti demontaži prije 12. siječnja 2026.

43. Očito je da je I. tuženik Sportkart mogao dobrovoljno demontirati predmetnu karting stazu, bez opasnosti od nastanka štete, ali to izbjegava učiniti te na ovakav način nastoji odugovlačiti ovršni postupak sve dok se pravomoćno ne odluči o njegovom tužbenom zahtjevu usmjerenom na to da mu I. tuženik Zagrebački velesajam ponudi sklapanje novog ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora, a koji zahtjev je, za sada, nepravomoćno odbijen presudom ovog suda, P-1127/2024 od 7. ožujka 2025.

44. Stoga tužitelj, kao treća osoba (fiducijarni vlasnik karting staze i opreme), nema pravo koje bi sprečavalo provedbu ovrhe radi ispunjenja nenovčane tražbine I. tuženika Zagrebački velesajam prema I. tuženiku Sportkart na predaju u posjed nekretnine – poslovnog prostora u paviljonu 35 Zagrebačkog velesajma, slobodne od osoba i stvari, ispražnjenjem te nekretnine od stvari II. tuženika i trećih osoba, ovdje tužitelja i predajom iste u posjed I. tuženiku.

45. Navodi koje tužitelj uznosi u ovom postupku, a koji se ne tiču razloga koje je istaknuo u ovršnom postupku kao razloge koji sprečavaju ovrhu i zbog kojih je upućen na pokretanje predmetne parnice - nedopustivost određivanja ovrhe sve dok se pravomoćno ne okonča parnični postupak ovog suda P-1127/2024, određivanje ovrhe temeljem ovršnog javnobilježničkog akta, bez provjere je li potvrda ovršnosti opravdano izdana i sl. – ne mogu biti predmetom razmatranja u ovoj parnici, uz napomenu da je te navode II. tuženik kao ovršenik istaknuo u ovršnom postupku u žalbi protiv rješenja o ovrsi, ali je ta žalba odbijena, a rješenje o ovrsi potvrđeno.

46. Stoga je tužbeni zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom valjalo odbiti kao neosnovan.

47. Budući da je u cijelosti izgubio u predmetnoj parnici, tužitelj nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, a dužan je site naknaditi I. i II. tuženicima (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

48. Prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 10.000,00 EUR i sadržaju postavljenog zahtjeva, I. tuženiku Zagrebački velesajam pripada naknada troškova parničnog postupka za očitovanje na prijedlog za privremenu mjeru u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 11/1 i Tbr. 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 138/2023, 107/2025., dalje u tekstu: OT), za odgovor na tužbu u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a) i za ročište od 20. listopada 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), dakle, ukupno mu pripada 750,00 EUR s zateznim kamatama od dana donošenja predmetne presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a).

49. Zatezne kamate se obračunavaju sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje u tekstu: ZOO) u dijelu koji se odnosi na izvanugovorna potraživanja (ostale obvezne odnose).

50. Ne pripada mu naknada troška za ročište za objavu presude, jer taj trošak nije potreban za vođenje parnice, s obzirom da ako stranka koja je uredno pozvana na navedeno ročište na isto ne pristupi, može istog dana preuzeti sadržaj presude s e- oglasne ploče suda i na taj način na vrijeme biti upoznata s istom, kako bi u roku podnijela žalbu, a ukoliko nema namjere podnijeti žalbu, tada ionako ne bi mogla postići ovrhu presude bez otisnute potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, a koja se iskazuje tek nakon proteka žalbenog roka, slijedom čega je stranka ponovno dužna pristupiti sudu nakon održavanja ročišta za objavu presude, kojom prigodom može preuzeti i službeni otpravak presude.

51. Ne pripada mu niti naknada troška sudskih pristojbi, jer za I. tuženika za sada nije nastala nikakva pristojbena obveza.

52. Stoga je preko iznosa od 750,00 EUR do zahtijevanog iznosa od 948,23 EUR, za iznos od 198,23 EUR, s zateznim kamatama, zahtjev I. tuženika valjalo odbiti kao neosnovan.

53. II. tuženiku Sportkart pripada naknada troškova parničnog postupka za odgovor na tužbu u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a) i za ročište od 20. listopada 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), dakle, ukupno mu pripada 500,00 EUR, koliko to II. tuženik i potražuje.

54. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere

55. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

56. Navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

57. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati gore navedenu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (čl. 344. st. 2. i 3. u vezi čl. 346. st. 2. OZ-a).

58. Radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja (čl. 345. st. 1. OZ-a).

59. Mjera koju tužitelj predlaže jest odgoda provedbe ovrhe do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka koji se vodi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ili, podredno, postupka ovog suda P-1127/2024.

60. Privremena mjera ne može imati takav sadržaj, iz razloga što tužitelj suštinski predlaže odgodu ovrhe, što je poseban institut ovršnog prava, koji je reguliran odredbama čl. 65. do 71. OZ-a, pri čemu se posebno uređuje prijedlog za odgodu ovrhe treće osobe.

61. Tako je odredbom čl. 67. st. 1. OZ-a određeno da će na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena.

62. Općinski sud u Novom Zagrebu, koji provodi osporavanu ovrhu, je rješenjem Ovr-753/2024-59 od 9. srpnja 2025., odbio tužiteljev prijedlog (kao prijedlog treće osobe) za odgodu ovrhe kao neosnovan.

63. Tužitelj ne može ponovno zahtijevati, sada od parničnog suda, da odluči o prijedlogu za odgodu ovrhe, samo sada formalno u okviru prijedloga za određivanje privremene mjere.

64. Dakle, prijedlog za određivanje privremene mjere jest neosnovan prije svega zato što se takva mjera, koja se podudara s odgodom ovrhe, ne može odrediti.

65. Nadalje, tužitelj tvrdi da ima prema I. i II. tuženicima nenovčanu tražbinu koja proizlazi iz njegova fiducijarnog vlasništva na karting stazi i pripadajućoj opremi koja se nalazi u I. tuženikovom paviljonu 35 Zagrebačkog velesajma koji je predmet ovrhe.

66. Svaki vlasnik stvari pa tako i fiducijarni vlasnik ima prema svakom trećem koji ugrožava to njegovo pravo vlasništva tako što poduzima radnje kojima se njegova stvar oštećuje, nenovčanu tražbinu na propuštanje poduzimanja štetnih i ugrožavajućih radnji.

67. S obzirom da demontaža predmetne karting staze i pripadajuće opreme u okviru ovršnog postupka nije niti štetna niti ugrožavajuća radnja, to tužitelj nema prema I. i II. tuženicima, kao strankama ovršnog postupka, nenovčanu tražbinu na prestanak/propuštanje poduzimanja takvih radnji.

68. Kako ne postoji nenovčana tražbina tužitelja prema I. i II. tuženicima, to se ne može govoriti niti o postojanju subjektivne opasnosti da bi bez određivanja predložene privremene mjere tuženici spriječili ili otežali ostvarenje te tražbine, a niti je mjera potrebna da bi se spriječila nenadoknadiva šteta koja prijeti, jer tužitelju provođenjem opisane ovrhe ne prijeti nikakva šteta, a kamo li nenadoknadiva.

69. Stoga je i prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo odbiti kao neosnovan.

70. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 7. studenog 2025.

Sutkinja:

Ivana Manestar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

DNA:

- tužitelju po punomoćnici

- I. tuženiku po punomoćniku

- II. tuženiku po punomoćniku