REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

45. P-533/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu Mirni Panjan, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, koga zastupaju odvjetnici u odvjetničkom društvu: Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o. Zagreb, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate 4.810,66 EUR / 36.245,89 kn, nakon glavne rasprave zaključene u prisutnosti stranaka, dana 23. rujna 2025.g., danom objave 07. studenog 2025.g.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 - iznos od 2.939,85 EUR / 22.150,27 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08.04.2019.g. do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tr i postotna poena, zatim od 01.01.2023.g. pa do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 u dijelu u kojem traži od tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 - isplatu iznosa od 1.870,81 EUR / 14.095,62 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08.04.2019.g. pa nadalje.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknaditi tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 parnični trošak u iznosu od 187,64 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 07.11.2025.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 08.11.2018.g. u Svetom Križu Začertju na 37 km + 450 m zapadne kolničke trake autoceste A2 dogodila prometna nezgoda u kojoj se vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] propustio zaustaviti na znak "Obavezno zaustavljanje" uslijed čega je oduzeo prednost prolaska vozaču vozila reg. oznake [registarska oznaka], te je nastupila šteta na vozilu reg. oznake [registarska oznaka].

2. Tužitelj navodi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan nezgode bilo osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti kod tuženika, a vozilo reg. oznake [registarska oznaka] je bilo osigurano kod tužitelja jer je imalo zaključenu policu kasko osiguranja motornih vozila, te je s obzirom da je na vozilu nastupila totalna šteta, tužitelj svome kasko osiguraniku povodom navedene prometne nezgode, dana 08.04.2019.g. isplatio kompenzacijom iznos od 40.273,22 kn (sada 5.345,17 EUR).

3. Također tužitelj navodi da je povodom predmetne prometne nezgode pred Prekršajnim sudom u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu u predmetu posl. br. Pp P- 152/2019 vođen prekršajni postupak u kojemu su vozači oba vozila oglašeni krivim za izazivanje predmetne prometne nezgode, i to vozač vozila osiguranog kod tuženika zbog oduzimanja prednosti prolaska (čl. 57. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), a vozačica vozila kasko osiguranog kod tužitelja - zbog prekoračenja brzine kretanja (čl. 51. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

4. Tužitelj smatra da na strani vozača vozila osiguranog kod tuženika reg. oznake [registarska oznaka] postoji suodgovornost u nastanku predmetne prometne nezgode u omjeru od 90%, dok na strani vozačice vozila osiguranog policom kasko osiguranja kod tužitelja, reg. oznake [registarska oznaka] postoji suodgovornost u nastanku predmetne prometne nezgode u omjeru od 10%, te tužitelj ističe da ima pravo na regresno potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika u visini 36.245,89 kn (sada 4.810,66 EUR) odnosno 90% od visine štete isplaćene njegovom kasko osiguraniku, a sve iz razloga jer je osiguranik tuženika 90% odgovoran za nastanak prometne nezgode u kojoj je nastupila šteta na vozilu kasko osiguranom kod tužitelja.

5. Isto tako, tužitelj navodi da je tuženik unatoč pozivima tužitelja na regresnu isplatu otklonio svoju odgovornost pa tužitelj predlaže da sud presudom obveže tuženika na plaćanje iznosa od 36.245,89 kn sa zateznim kamatama tekućim od 08.04.2019.g.

6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da priznaje da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan 08.11.2018.g. kojim je upravljao vozač NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] - bilo osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 011007553723 kod tuženika kao osiguratelja, a osporava suodgovornost osiguranika tuženika u omjeru od 90% i navodi da je za nastanak štetnog događaja uglavnom odgovorna vozačica vozila osiguranog kod tužitelja, reg. oznake [registarska oznaka], BO iz [adresa], i to u omjeru od najmanje 90%, navodi da je iz presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, br. Pp P-152/2019 od 09.03.2020.g., na temelju nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića utvrđeno da se vozačica vozila BO, neposredno prije nezgode kretala brzinom od 110 km/h, odnosno 50 km iznad ograničenja brzine i da je mogla uočiti kretanje osiguranika tuženika i izbjeći nezgodu prikočenjem - da se prije nezgode kretala dozvoljenom brzinom od 60 km/h, također tuženik navodi da ista nije prilagodila brzinu uvjetima na cesti - magla i radovi (navodi da je suglasan da se u ovoj parnici koristi nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića iz navedenog predmeta).

7. Tuženik ne spori da bi tužitelj isplatio kompenzacijom iznos od 40.273,22 kn (sada 5.345,17 EUR), no spori osnovu i visinu potraživanja s obzirom da smatra da je suodgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja u omjeru - od najmanje 90%.

8. Na ročištu 23.02.2022.g. su stranke ostale kod svojih navoda, a na ročištu 23.09.2025.g. obje stranke su predložile da se pročitaju iskazi oba sudionika koji su dani kao obrana u prekršajnom postupku, u spisu posl. br. PpP-1350/2018, obje stranke su navele da je sporna odgovornost i doprinos sudionika nezgode predmetnoj prometnoj nezgodi, te je na ovom ročištu glavna rasprava zaključena.

9. Provedeni su dokazi uvidom u ispis povijesnog izvatka iz sudskog registra za tužitelja (l. 6-47), u policu osiguranja automobilskog kaska br. K06820231133 za razdoblje od 28.12.2017.g. do 28.12.2018.g. (l. 48), u potvrdu o plaćenoj premiji osiguranja automobilskog kaska br. K06820231133 (l. 49), u uvjete za kasko osiguranje motornih vozila JADRANSKOG OSIGURANJA d.d. (l. 50-65), u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave krapinsko – zagorske, postaja prometne policije Krapina br. 511-17-11/4-3-142/2018. MV od 15.11.2018.g. (l. 66-67), u presudu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp P-152/2019 od 09.03.2020.g. (l. 68-78), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila, dipl. ing. Igora Jakoplića od 29.04.2019.g. izrađen u predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp P -152/2019 (l. 79-84), u situacijski plan prometne nezgode Policijske uprave krapinsko – zagorske, postaja prometne policije Krapina br. 511-17-11/4-3-142/2018. od 11.11.2018.g. (l. 85), u prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kaska br. 188203204072 od 27.11.2018.g. (l. 86-88), u sporazum o izvansudskoj nagodbi sklopljen između tužitelja i EUROLEASING d.o.o. Zagreb od 15.02.2019.g. (l. 89), u izjavu o prijeboju (kompenzacija) tužitelja i EUROLEASING d.o.o. Zagreb od 09.04.2019.g. (l. 90-91), u obračun djelomične štete br. 188203204072 od 03.12.2018.g. (l. 92-93), u izvid štete br. 188203204072 od 30.11.2018.g. (l. 94-95), u fotografije oštećenja na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] (l. 97-111), u prometnu dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (l. 112-113), u dopis (regresni zahtjev) tužitelja od 08.04.2019.g. (l. 114), u dopis - opomenu pred tužbu od 08.11.2018.g., od 10.10.2018.g., te od 04.05.2020.g. (l. 115- 117), u policu osiguranja br. [broj police osiguranja] za razdoblje od 08.01.2018.g. do 08.01.2019.g. (l. 127).

10. Izvršen je uvid, te je pročitan spis Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp P-1350/2018 (sada br. Pp P-152/2019) zajedno s nalazom i mišljenjem od 29.04.2019.g. stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila, dipl. ing. Igora Jakoplića (koji je i posebno dostavljen na l. 79 -84) na ročištu 23.09.2025.g.

11. Pročitani su iskazi NO i BO dani kao obrana u spisu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp P-1350/2018.

12. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu čl. 8 ZPP-a svaki posebno i u svojoj međusobnoj vezi.

13. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

14. Tužitelj potražuje u ovom predmetu naknadu iznosa od 36.245,89 kn (sada 4.810,66 EUR) kao regresno potraživanje, i to kao 90% od iznosa 40.273,22 kn (sada 5.345,17 EUR) - kojeg je isplatio svom osiguraniku na ime imovinske štete nastale u prometnoj nezgodi dana 08.11.2018.g., s obzirom da smatra da je doprinos prometnoj nezgodi od strane osiguranika tužitelja – 10%.

15. Nije sporan nastanak predmetne prometne nezgode i sudjelovanje u istoj vozila osiguranika tužitelja kojim je upravljala vozačica BO i vozila osiguranika tuženika kojim je upravljao vozač NO, te nije sporna isplata od strane tužitelja njegovom osiguraniku u iznosu od 40.273,22 kn, kompenzacijom.

16. Sporna je osnova i visina zahtjeva jer tuženik spori odgovornost svog osiguranika, tj. sporan je omjer odgovornosti jer tuženik navodi da je tužiteljev doprinos najmanje 90 % ovoj prometnoj nezgodi (a ne 10% kako to navodi tužitelj).

17. Stranke su se tijekom postupka suglasile da se pročitaju iskazi oba sudionika, dani kao obrane u prekršajnom postupku, u spisu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp P-152/2019, raniji broj: Pp p-1350/2018, a isto tako su se suglasile da se u ovom predmetu koristi nalaz i mišljenje izrađen u navedenom prekršajnom postupku od stane dipl. ing. Igora Jakoplića, stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila.

18. Saslušan kao 1. okr. NO, u predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp p-1350/2018 (sada br. Pp P-152/2019) u svojoj obrani navodi da je svojim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] zbog guste magle upravljao prilagođenom brzinom prilaznom cestom tj. spojnom cestom prema zapadnoj traci autoceste i zaustavio se vozilom ispred prometnog znaka obveznog zaustavljanja na oko 1 metar ili pola metra (nije siguran), te je naveo da su i on i supruga pogledali na lijevu stranu i da nije vidio nikakvo vozilo koje bi dolazilo iz pravca Krapine, te se uključio na lijevu pretjecajnu traku u smjeru Zaboka jer je desna bila zatvorena zbog izvođenja radova i kada je odmakao otprilike 20 metara, osjetio je jaki zvuk izvana i odjednom se njegovo vozilo počelo tresti pa je desnu ruku s mjenjača ponovno stavio na volan i pri tom je udario u unutarnje ogledalo, a onda je osjetio još jedan snažan udarac i vidio da se njegovo vozilo nekontrolirano pomiče u desno, te je ispred sebe vidio jedan radni stroj, a bojeći se da će udariti u isti, samo je čvrsto primio volan i zažmirio, očekujući jaki udarac, te je tek kad se zaustavio, vidio da se njegovo vozilo zarotiralo za 180 stupnjeva, tako da je prednjim dijelom bilo okrenuto u pravcu Krapine i s njegove lijeve strane je vidio radni stroj - u koji nije udario jer je ostao udaljen od njega 4 do 5 metara, a s desne strane je vidio suprugu koja je gotovo potonula u sjedalo, te je u tom momentu iz pravca Krapine, pokraj njih, u pravcu Zaboka prošlo jedno teretno vozilo koje je trubilo i blicalo svjetlima, te je on tek kada je to teretno vozilo prošlo bez zaustavljanja u pravcu Zaboka, s desne strane kroz prozor suvozačkih vrata, vidio crveni auto okrenut na bok uz zaštitnu ogradu s istočne strane ove kolničke trake, navodi da je imao primjedbe na postupanje policijskih službenika koji su obavljali očevid – koje je pismeno sastavio, smatra da je ključno to što je do sudara došlo na udaljenosti od 20 do 25 metara od znaka obveznog zaustavljanja, a ne pri samom ulasku sa spojne ceste na autocestu i u blizini znaka obveznog zaustavljanja, te da se on u potpunosti kretao lijevom pretjecajnom trakom u pravcu Zaboka, a osobno vozilo 2. okrivljene je dolazilo njemu s leđa, tako da smatra da ničim nije doprinio prometnoj nesreći, te kao uzrok nesreće smatra neprilagođenu brzinu 2. okrivljene BO uslijed koje nije mogla pravodobno usporiti i izbjeći udarac u njegovo vozilo.

19. Saslušana kao 2. okrivljena BO, u predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu br. Pp p-1350/2018 (sada br. Pp P-152/2019), u svojoj obrani navodi da je upravljala osobnim vozilom [registarska oznaka], autocestom iz smjera Krapine u smjeru Zaboka i približavajući se spoju ceste gdje se u Sv. Križu Začretju uključuju vozila na autocestu, vidjela je da se sa spojne ceste uključuje na pretjecajnu traku u pravcu Zaboka drugo vozilo koje se nije zaustavilo na znak obveznog zaustavljanja nego je nastavilo vožnju u pravcu Zaboka.

20. Navela je da je ograničenje na tom dijelu ceste zbog radova na cesti , na desnoj kolničkoj traci bilo 80 km/h, a da se ona kretala brzinom od najviše 90 km/h i da se u trenutku kada je vidjela da se to vozilo koje dolazi s njezine desne strane – ne zaustavlja, uplašila da bi mogla udariti u njega pa je prikočila i u tom kočenju je došlo do udarca između prednjeg dijela desne bočne strane njenog vozila u zadnji dio lijeve bočne strane vozila kojim je upravljao NO, s obzirom da joj se otvorio zračni jastuk, ne zna što se dalje dogodilo, osim što je nakon kratkog vremena vidjela da se zaustavila s autom na desnom boku jer je udarila u zaštitnu ogradu s lijeve strane, navodi da je bila magla, no ne jako gusta i da je taj dio ceste dobro osvjetljen javnom rasvjetom i rasvjetom od obližnjeg shopping centra Roses, ne može procijeniti na kojoj udaljenosti je vidjela vozilo 1. okr. NO u momentu kad se on uključio bez zaustavljanja na njenu traku, te je navela da se prvi udarac njenog vozila u vozilo 1. okrivljenika dogodio pri samom ulasku 1. okr. na lijevu pretjecajnu traku ispred nje (ostala je visjeti u svom autu i pridržavala se za volan da ne padne na svoju suputnicu koja je bila ispod nje, a uskoro su se zaustavili neki dečki koji su ih obje izvukli kroz njena vozačka vrata).

21. Stalni sudski vještak dipl. ing. Igor Jakoplić u svom nalazu i mišljenju navodi da su prema zapisniku prometne policije i prema priloženim fotografijama na osobnom vozilu kojim je upravljao 1. okr. NO, tj. na vozilu BMW – nastala oštećenja na stražnjem dijelu vozila, i to oštećenje stražnjeg lijevog branika, stražnjeg lijevog blatobrana, stražnjih lijevih vrata i stražnjeg lijevog kotača s elementima ovjesa, a na osobnom vozilu kojim je upravljala 2. okr., vozilu FORD su prilikom sudara nastala oštećenja na prednjem desnom dijelu vozila, i to prednjeg branika, prednjeg desnog blatobrana, prednje desne svjetlosne signalizacije, prednjeg poklopca, prednjeg desnog kućišta kotača i prednjeg desnog kotača s elementima ovjesa, te je vještak naveo da je nakon sudara došlo do odbačaja vozila na zaštitnu ogradu i prevrtanja, pri čemu su nastala daljnja oštećenja na stražnjem braniku, vjetrobranskom staklu, krovu, poklopcu prtljažnika sa spojlerom, prednjim zračnim jastucima, prednjem lijevom blatobranu, oba vanjska ogledala, svim vratima, stražnjem desnom blatobranu, stražnjem desnom kotaču i desnom pragu, te prema nastalim oštećenjima proizlazi da su u trenutku sudara uzdužne osi vozila bile položene pod kutom od oko 15 stupnjeva, te je prilikom sudara došlo do kontakta između prednjeg desnog ugla vozila kojim je upravljala 2. okrivljena i stražnje lijeve bočne strane osobnog vozila kojim je upravljao 1. okrivljeni.

22. U pogledu mjesta sudara, stalni sudski vještak navodi da je ono određeno nađenim tragovima zanošenja nastalim na oba vozila, tako da proizlazi da se mjesto sudara nalazilo na pretjecanoj lijevoj prometnoj traci na udaljenosti od oko 50,10 metara južnije i 2,90 metara zapadnije od početne točke mjerenja, pri čemu ceste prema važnosti određuju postavljeni prometni znakovi "obvezno zaustavljanje" koji su postavljeni na ušću prometne trake za uključivanje na autocestu u lijevu prometnu traku autoceste, neposredno prije zapadnog ruba lijeve prometne trake, gledano u sjeru kretanja 1. okrivljenika.

23. Stalni sudski vještak navodi da 1. okrivljeni navodi da je do sudara došlo nakon prevrtanja vozila FORD, no vještak navodi da to nije tehnički moguće jer se tragovi zanošenja koji definiraju put smirivanja vozila BMW više nigdje ne dodiruju, odnosno nisu dovoljno blizu tragovima na putu smirivanja vozila FORD, osim najsjevernijem početku ucrtanih tragova označnih na situacijskom planu brojevima 1 i 2 – gdje je dakle moralo doći do sudara, te vještak navodi da tehnički nije moguće da bi se mjesto sudara, kako to navodi 1. okr. nalazilo na udaljenosti od 25 metara od mjesta njegova uključivanja u pretjecajnu prometnu traku jer se navedena pozicija nalazi samo oko 2 metra sjevernije od nađenog prevrnutog vozila FORD, a iz takve sudarne pozicije, vozilo kojim je upravljao 1. okr. nije više moglo doći u poziciju u kojoj je nađeno, nije u tom slučaju moglo doći do rotacije za 210°, a ni nađena oštećenja na vozilima po strukturi i intenzitetu ne odgovaraju tako opisanoj dinamici odvijanja nezgode.

24. Isto tako, stalni sudski vještak navodi da su tragovi rasute zemlje evidentirane od strane prometne policije vidljivi na fotografijama br. 13 i 15 i da nisu mogli nastati otpadanjem s vozila BMW, kako to tvrdi 1. okrivljeni niti se nalaze na mjestu sudara jer to nije tehnički moguće s obzirom na vrlo malu udaljenost tragova od zaštitne ograde, širinu vozila BMW i vozila FORD, kao i činjenicu da su tragovi na fotografijama vidljivi na lijevoj (istočnoj) rubnoj crti, te stalni sudski vještak navodi da je neprihvatljivo da bi se vozilo BMW kojim je upravljao 1. okr. - u trenutku sudara nalazilo svojom lijevom stranom na rubnoj crti ili u blizini rubne crte i da su, osim toga, oba vozila prema fotografijama prometne policije zatečena s čistim podvozjima , na kojima nema ostataka zemlje ili tragova zemlje, tako da tragovi zemlje po kolniku nisu mogli podrijetlom biti s vozila kako to tvrdi 1. okr., a vještak navodi i da je vidljivo i na fotografiji prometne policije br. 46 - da je prednji desni kotač vozila FORD obilno ispunjen blatnjavom zemljom koja je djelomično morala biti rasuta na putu kretanja vozila od mjesta gdje je zemlja sastrugana s bankine do mjesta smirivanja, te nadalje vještak navodi da je poklopac naplatka s vozila BMW u trenutku sudara trebao otpasti s kotača i nastaviti se kretati najmanje svojom dotadašnjom brzinom kretanja, pa tako isti nikako ne može biti nađen u području sudara, već bitno prema naprijed.

25. Također stalni sudski vještak navodi da je prometna policija utvrdila da je kolnik bio vlažan, dok 1. okr. tvrdi da je bio i klizav, no da 1. okr. ne navodi o kakvom se uzroku klizavosti radilo, te stalni sudski vještak navodi da je općepoznato da je vlažan kolnik klizaviji od suhog pa se u takvim slučajevima u zapisnik ne unosi posebna napomena da je kolnik klizav već se napomena da je kolnik klizav unosi samo kad postoje dodatni uzroci klizavosti, kao npr. ulje, lišće, blato na kolniku i slično.

26. Isto tako, vještak navodi i da su tragovi zanošenja vozila BMW u situacijskom planu u dijelu izvan pretjecajne prometne trake, ucrtani s manjom pogreškom s obzirom na stvarne izmjere traga kotača i međuosovinskog razmaka konkretnog vozila, no da je navedena pogreška gotovo uobičajena pri prijenosu izmjera na skicu, a naročito kada se očevid nezgode provodi noću, u otežanim uvjetima.

27. U pogledu dinamike odvijanja štetnog događaja, vještak navodi da se osobno vozilo BMW, kojim je upravljao 1. okr., prema situacijskom planu, nakon sraza, zaustavilo u zanošenju uz rotaciju na duljini puta smirivanja od oko 29,20 metara, a osobno vozilo kojim je upravljala 2. okr. se zaustavilo na duljini puta od oko 27,20 metara, te se vozilo BMW na putu smirivanja rotiralo u smjeru kazaljke na satu za 210° oko svoje vertikalne osi dok se vozilo FORD rotiralo u istom smjeru oko svoje okomite osi, ali se istovremeno rotiralo oko uzdužne i poprečne osi, uz istovremeni nalet na zaštitnu ogradu pa su Izlazne brzine nakon sraza, prema tome, mogle iznositi oko 12,10 m/s, tj. 43 km/h za vozilo BMW i 16,2 m/s, tj. 58 km/h za vozilo FORD, a mase vozila ukupno jesu: 1610 kg za vozilo BMW i 1175 kg za vozilo FORD.

28. Vještak navodi da je prilikom sudara između vozila došlo do zakvačenja prednjeg desnog kotača vozila FORD sa stražnjim lijevim kotačem vozila BMW , pri čemu su oštećena i oba ovjesa navedenih kotača, a prema izgledu oštećenja navedenih zona proizlazi da je relativna razlika sudarnih brzina iznosila oko 33 km/h, te promjena brzine vozila BMW koju ju zadobilo vozilo u sudaru - iznosi oko 4,3 m/s tj. 15,3 km/h pa proizlazi da je sudarna brzina vozila BMW kojim je upravljao 1. okr. iznosila 7,80 m/s tj. 28 km/h, a promjena brzine vozila FORD koju je zadobilo vozilo u sudaru iznosi oko 5,9 m/s, tj. 21 km/h pa proizlazi da je sudarna brzina vozila FORD kojim je upravljala 2. okr. iznosila oko 22,10 m/s, tj. 80 km/h.

29. U pogledu osobnog vozila BMW kojim je upravljao 1. okrivljeni, vještak navodi da se 1. okrivljeni započeo uključivati u lijevu pretjecajnu prometnu traku autoceste oko 8,20 metara prije mjesta sudara, te da je 1. okrivljeni iskazao da se prije uključenja na kolnik autoceste zaustavio, a 2. okrivljena je iskazala da se nije zaustavio i da je ona poduzela kočenje prije sudara, te vještak navodi da u slučaju da se 1. okr. nije zaustavljao, tada 2. okr. nije imala mogućnost dovesti vozilo kojim je upravljala u kočeno stanje pa bi, dakle, iz iskaza 2. okr. proizlazilo da se 1. okr. morao zaustaviti prije ulaska na kolnik autoceste i da je vremenski 1. okr. od pozicije u kojoj se zaustavio do mjesta sudara bilo potrebno oko 2,20 sekunde.

30. U pogledu osobnog vozila FORD kojim je upravljala 2. okr., stalni sudski vještak navodi da se na temelju evidentiranih tragova tehničkim načinima ne može utvrditi brzina kretanja 2. okr. neposredno prije nezgode, no da ako se uvaži da je na opasnost reagirala u najranijem mogućem trenutku, tj. 2,20 sekundi prije sudara, kako je to i sama iskazala, tada proizlazi da se prije nezgode kretala brzinom od oko 110 km/h i da se u takvom slučaju u trenutku uočavanja opasnosti nalazila na udaljenosti od oko 62 metra ispred mjesta sudara, a vještak navodi da je navedeno tehnički moguće, usprkos magli koja je smanjivala vidljivost na oko 50 metara jer je mjesto nezgode bilo dobro osvjetljeno.

31. U pogledu uzroka nezgode i mogućnosti izbjegavanja sudara, stalni sudski vještak navodi da pomoću izračuna iz dijela nalaza i mišljenja u kojem obrazlaže dinamiku odvijanja štetnog događaja, proizlazi da je vidljivost na mjestu nezgode bila takva da je 2. okrivljena u konkretnoj situaciji - uočila kretanje 1. okrivljenog na udaljenosti od oko 62 m - 8,2 m = 53,80 metara, a 1. okr. je mogao uočiti nailazak 2. okr. i ranije jer je gledao prema prednjim kratkim ili dugim svjetlima vozila FORD, dok je 2. okr. mogla uočiti samo stražnja svijetla vozila BMW - koja se teže uočavaju od svjetala farova pa stalni sudski vještak, dipl. ing. Igor Jakoplić navodi da je 1. okr. u konkretnoj situaciji imao mogućnost uočiti nailazak vozila FORD kojim je upravljala 2. okr. i propustiti ju, a 2. okr. bi u konkretnoj situaciji sudar izbjegla pri prethodnom kretanju svim brzinama manjim od oko 87 km/h, te u slučaju da se prije nezgode kretala brzinom od maksimalno dozvoljenih 60 km/h, do sudara ne bi došlo već uz poduzimanje blagog prikočenja s trećinom intenziteta od maksimalno mogućeg.

32. Stoga, stalni sudski vještak dipl. Ing. Igor Jakoplić daje zaključno mišljenje :

- do nezgode je došlo na raskrižju prometne trake za uključivanje u promet na autocestu A2 u smjeru juga i zapadne kolničke trake autoceste, po kojoj je promet radi radova bio dozvoljen samo po pretjecajnoj prometnoj traci, a prometna traka za ubrzavanje vozila je također bila izvan upotrebe,

- postavljenim prometnim znakovima "obvezno zaustavljanje" je prometna traka za uključenje na autocestu bila definirana kao sporedna cesta u odnosu na kolnik autoceste, a 1. okr. se u trenutku štetnog događaja uključivao u promet na autocestu po kojoj se iz smjera sjevera prema jugu kretala 2. okr.,

- sudarna brzina 2. okr. je iznosila oko 80 km/h, a neposredno prije nezgode se kretala brzinom od oko 110 km/h,

- nezgodu je uzrokovao 1. okr. jer je prije uključenja na kolnik ceste s prednošću prolaska mogao uočiti nailazak 2. okr. na udaljenosti od oko 54 metra,

- 2. okr. je nezgodu mogla izbjeći da se prije nezgode kretala svim brzinama manjim od 87 km/h, a da se prije nezgode kretala dozvoljenom brzinom od oko 60 km/h, nezgodu bi uspjela izbjeći prikočenjem u razini trećine punog intenziteta kočenja.

33. Sud prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića jer je isti dan jasno, pregledno, objektivno, na temelju dokumentacije u spisu iz predmeta u kojem se vodio prekršajni postupak protiv 1. I 2. okrivljenih Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu br. Pp P-152/2019, fotografija prometne nezgode i oštećenja oba vozila, te na temelju utvrđenih tragova zanošenja oba vozila, tragova rasute zemlje i tragova kotača i situacijskog plana sačinjenog prilikom očevida prometne nezgode od strane MUP Policijske postaje krapinsko zagorske postaje prometne policije Krapina, a vještak je i sam izradio svoj situacijski plan u kojem je ucrtao položaj oba vozila u trenutku sraza na temelju analize dokumentacije i iskaza oba okrivljenika, tj. njihovih obrana i iskaza svjedoka u prekršajnom postupku, tj. suvozačica AO i HO, te je ove iskaze cijenio s prometno - tehničke strane u pogledu dinamike prometne nezgode i u odnosu na utvrđene materijalne tragove.

34. Također se vještak očitovao i na primjedbe 1. okr. NO da nije tehnički moguće da bi do sudara došlo nakon prevrtanja vozila FORD i da nije tehnički moguće da bi se mjesto sudara nalazilo na udaljenosti od 25 metara od mjesta njegova uključivanja u pretjecajnu prometnu traku, kao da niti nađena oštećenja na vozilima po strukturi i intenzitetu ne odgovaraju tako opisanoj dinamici odvijanja nezgode (kako je to opisano u toč. 23., 24., 25. i 26. ove odluke).

35. Prema tome, ocjenom svih provedenih dokaza, tj. dokumentacije u spisu, iskaza 1. i 2. okrivljenih, a na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, dipl. ing. Igora Jakoplića, razvidno je da je nezgodu uzrokovao 1. okr., tj. osiguranik tuženika jer je prije uključenja na kolnik ceste s prednošću prolaska mogao uočiti nailazak 2. okr. na udaljenosti od oko 54 metra, a 2. okr., tj. osiguranica tužitelja je nezgodu mogla izbjeći da se prije nezgode kretala svim brzinama manjim od 87 km/h, a da se prije nezgode kretala dozvoljenom brzinom od oko 60 km/h, nezgodu bi uspjela izbjeći prikočenjem u razini trećine punog intenziteta kočenja pa je prema ocjeni suda doprinos ovoj prometnoj nezgodi osiguranika tuženika 65 %, a osiguranice tužitelja 35 % jer je osiguranik tuženika mogao uočiti nailazak vozila osiguranice tužitelja FORD na udaljenosti od oko 54 metra, i to upaljene farove (duge ili kratke), pri čemu je radnju uključivanja na kolnik autoceste iz sporedne ceste (definirane postavljenim prometnim znakom "obvezno zaustavljanje") morao poduzeti na siguran način za sebe i ostale sudionike, a što očito nije učinio jer je došlo do opisanog sraza dvaju vozila dok je osiguranica tužitelja trebala način svoje vožnje prilagoditi uvjetima na cesti, tj. gustoj magli i radovima na kolniku autoceste i voziti prilagođenom brzinom koja je zbog radova na cesti bila 60 km/h (kako je to razvidno iz mišljenja vještaka), a ne voziti brzinom gotovo dvostruko većom, tj. brzinom od 110 km/h neposredno prije nezgode jer da se prije nezgode kretala svim brzinama manjim od 87 km/h, nezgodu je mogla izbjeći, a da se prije nezgode kretala dozvoljenom brzinom od oko 60 km/h, nezgodu bi uspjela izbjeći prikočenjem u razini (samo) trećine punog intenziteta kočenja.

36. Osiguranica tužitelja BO je u svom iskazu navela da je vidjela vozilo osiguranika tuženika i da je mjesto s kojeg se on uključivao u promet bilo dobro osvijetljeno, no pri tom se može prihvatiti da u takvoj prometnoj situaciji vozač prosječnog iskustva ne može očekivati da vozilo koje se uključuje na cestu s prednošću polaska, tj. na „glavnu“ cestu iz sporedne – neće stati već da će krenuti, tj. da će poduzeti radnju uključivanja na autocestu ili pak da će se kratko zaustaviti i onda ipak krenuti u radnju uključivanja na autocestu - pa je iz tog razloga uzeto da je doprinos osiguranice tužitelja, ipak i s te strane nešto manji, tj. kako je navedeno – 35%.

37. Stoga tužitelju temeljem čl. 963. Zakona o obveznim odnosima (NN 5/05., 41/08., 125/11. i 78/15.) pripada iznos od ukupno 3.474,36 EUR (ranije kn) koji predstavlja 65 % plaćenog iznosa štete iz osiguranja (65% od 5.345,17 EUR / 65% od 40.273,22 kn = 3.474,36 EUR / 26.177,59 kn), a kako je tužitelj priznao doprinos od 10% (i taj dio nije utužio), to je tužitelju od zatraženog, tj. utuženog iznosa od 4.810,66 EUR (36.245,89 kn) dosuđen iznos od 2.939,85 EUR / 22.150,27 kn, tj. još 55 % od isplaćene naknade dok je odbijen tužbeni zahtjev za preostali iznos koji prelazi 55%, tj. odbijen je tužbeni zahtjev za iznos od 1.870,81 EUR / 14.095,62 kn).

38. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate od dana isplate naknade iz osiguranja koji dan je razvidan iz izjave o prijeboju (kompenzacija) tužitelja i EUROLEASING d.o.o. Zagreb od 09.04.2019.g. (l. 90-91) – prema dospjeću 08.04.2019.g. iznosa od 40.273,22 kn, navedenom u toj kompenzaciji, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a, prema kojoj obveza naknade štete dospijeva u trenutku nastanka štete, po stopi za ostale odnose, prema čl. 29. st. 2. ZOO-a

39. Tužitelj je uspio u parnici sa 61,11 %, a tuženik sa 38,89 % pa kada se od postotka tužitelja koji je u većoj mjeri uspio oduzme postotak tuženika koji je u manjoj mjeri uspio, dobije se 22,22 %.

40. Tužitelj je imao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (tbr. 7 toč. 1 odvj. tar. NN 138/23), zastupanja na ročištu 23.02.2022.g. i 23.09.2025.g. u iznosu od po 200,00 EUR (tbr. 9 toč. 1 odvj. tar. NN 138/23), pdv-a 25% u iznosu od 150,00 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom i potrebnom iznosu od 47,25 (50% e- komunikacija), te na ovu presudu u iznosu od 47,25 EUR (50% e komunikacija) ili ukupno 844,50 EUR, a kako je 22,22 % od tog iznosa – 187,64 EUR, to je tužitelju toliko i dosuđeno, temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a.

U Zagrebu, 07. studenog 2025.g.

Sudac:

Mirna Panjan

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP -a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona. (čl. 467. st. 1., 3., 4. i 5. ZPP-a)

DNA: tužitelju po pun.

tuženiku po pun.