REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1618/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nataše Balog kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog DČ, zbog kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. -ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24; dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 28. kolovoza 2025. broj KO-DO-1248/2025 s izmjenom od 7. studenog 2025., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zastupnice optužbe GČ, žrtve/oštećenice DČP, optuženika osobno i njegovog branitelja, odvjetnika Svebora Milkovića, 7. studenog 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

optuženi DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i PČ, rođene DČP, rođen **.**.1983. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom gimnazijom, nezaposlen, ne zna na kojoj adresi će boraviti nakon puštanja na slobodu jer se ne namjerava vratiti na adresu [adresa] i namjerava iznajmiti stan, sada u Zatvoru u Zagrebu u drugom kaznenom predmetu, broj spisa Kov-1283/2025 zbog kaznenog djela iz čl. 311. st. 3. u vezi st. 1. KZ/11, ne ostvaruje prihode, nije vlasnik nekretnina, vlasnik novca u iznosu od 70.000,00 eura iz čega se uzdržava, vlasnik dionica HT-a, kazneno neosuđivan i prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e :

što je

od mjeseca siječnja 2024. do 17. lipnja 2025., osim u dane 6. lipnja 2024., 15. lipnja 2024., 22. rujna 2024., 31. listopada 2024., 8. prosinca 2024., 30. travnja 2025., 14. svibnja 2025. i 16. lipnja 2025., na adresi u [adresa] gdje stanuje sa majkom oštećenom GČP, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19 i 84/21) s ciljem da istu omalovaži i povrijedi joj dostojanstvo, učestalo vrijeđao i omalovažavao imenovanu govoreći joj da je luda baba, da je bolesna, da je za liječenje i psihijatriju, psovao ju riječima „dao bog da crkla”, “ako ja puknem koknut ću sebe a onda i nekog drugoga, “imam potrebu udariti nečiju glavu i razmrskati je”, a kojim ukupnim ponašanjem je kod svoje majke izazvao osjećaj uznemirenosti i straha za vlastiti život kao i osjećaj poniženja,

dakle,

teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

čime je

počinio kazneno djelo kazneno djelo protiv braka, obitelj i djece – nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po čl. 179.a.

Na temelju čl. 179.a KZ/11. optuženik se osuđuje na

kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca

Na temelju čl. 54. KZ/11. optuženiku se u kaznu zatvora uračunava lišenje slobode od 30. lipnja 2025. do 30. rujna 2025.

Na temelju čl. 69. st. 1. i 3. KZ/11. optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25; dalje: ZKP/08.) optuženik je dužan naknaditi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. u iznosu od 200,00 € te se optuženiku nalaže uplatiti u državni proračun iznos od 200,00 € u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je dana 28. kolovoza 2025. podiglo optužnicu broj KO-DO-1248/2025 protiv DČ zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11. Oštećena DČP nije postavila imovinskopravni zahtjev (list 260. spisa).

2. Optuženi DČ pozvan da se očituje o optužbi naveo je da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, ne osporava niti jedan navod činjeničnog opisa i potvrđuje da se sve dogodilo na način kako je to navedeno u optužnici.

3. Optuženik je u svojoj obrani naveo da se ispričava svojoj majci što je počinio ovo kazneno djelo te ovim putem obećava naći posao i promijeniti svoj život jer želi zasnovati obitelj i postati otac. Kaje se zbog svog ponašanja te predlaže da mu se pruži još jedna prilika jer smatra da nije loša osoba i da u njemu još uvijek ima kvaliteta zbog kojih može promijeniti svoj život. U spis je predao pismo koje je pročitao na raspravi i koje je sastavio na preporuku svog psihijatra. Na posebno pitanje oštećenice koliko puta je on od nje tražio još jednu priliku, optuženik je odgovorio da je to bilo doista puno puta i svjestan je toga, no on je još jednom moli i ovo je zadnji puta. Na posebno pitanje suda što je podrazumijevao pod time kada je predložio da mu se dade još jedna prilika, optuženik je odgovorio da bi on htio izaći na slobodu jer je u zatvoru jako teško, a smatra da bi se trebao socijalizirati među ljudima, početi raditi te svoj život dovesti u normalu. On voli svoju majku i ovo kazneno djelo nije odraz njegove prave osobnosti, a on je u zadnjih desetak godina proživio raznih psihoza i psihotičnih stanja. Još jednom je istaknuo da se kaje i da mu je žao. On se ne namjerava vratiti na adresu [adresa] gdje je živio s majkom jer ona zaslužuje svoj mir, a nakon izlaska iz zatvora želi pronaći bilo kakav posao pa makar i neprijavljeno na građevini. Ne prihvaća prijedlog kazne zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci jer smatra da je taj prijedlog prestrog, no prihvaća sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti iz čl. 69. KZ/11.

4. Iz ovakve obrane optuženika proizlazi da priznaje počinjenje kaznenog djela i da ne osporava niti jedan navod činjeničnog opisa, ni svoju svijest o zabranjenosti, a niti ističe ispričavajuće razloge. Stoga je sud nakon priznanja optuženika izveo dokaze radi provjere li priznanje optuženika potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima te one dokaze koji se odnose na odluku o kazni budući da tako propisuje odredba čl. 417.a st. 4. ZKP/08.

5. Sud je tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka reproducirao snimku o ispitivanju svjedokinje žrtve DČP od 28. srpnja 2025. te ju je dopunski ispitao (list 262.-263. spisa). Potom je uz suglasnost stranaka pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. med. Ante Leskura, spec. psihijatra od 25. kolovoza 2025. (list 129-137 spisa). Nakon toga je pročitao zapisnik o zaprimanju kaznene prijave DČP od 17. lipnja 2025. osim izjava osoba (list 9 spisa), a na kraju dokaznog postupka je pročitao izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika s lista 148-151 spisa te prekršajne presude s lista 232-258. Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave je korišten jedino u pogledu okolnosti da je određena osoba određenog dana podnijela kaznenu prijavu, a nisu korištene izjave osoba.

6. Priznanje optuženika je sukladno dokazima u spisu pa je sud zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se optužnim aktom stavlja na teret, odnosno da se inkriminirani događaj odvio na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu.

7. Optuženikove radnje su bile poduzete u cilju da ugrozi njezinu sigurnost i dovede u ponižavajući položaj žrtvu DČP koja je njegova majka i time član obitelji iz čl. 87. toč. 8. KZ/11.

8. Optuženik je za kazneno djelo kriv (čl. 23. KZ/11.) budući da je bio ubrojiv (iako su, prema nalazu vještaka, njegove sposobnosti shvaćanja značenja djela i mogućnosti upravljanja svojim postupcima bile smanjene u bitnoj mjeri), postupao je s namjerom, bio je svjestan da je njegovo ponašanje zabranjeno i ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Optuženik je pri tome postupao s izravnom namjerom (čl. 28. st. 2. KZ/11.) budući da nema sumnje da je bio svjestan obilježja kaznenih djela i htio njihovo ostvarenje pri čemu su njegove sposobnosti shvaćanja značenja djela i mogućnosti upravljanja svojim postupcima bile smanjene u bitnoj mjeri, a o čemu je sud zaključio na temelju njegovog ponašanja, okolnosti cjelokupnog događaja u okviru kojega je počinio kaznena djela i nalaza vještaka psihijatra. Vezano za svijest o zabranjenosti postupanja, ističe se da svaka odrasla i razumna osoba zna da je zabranjeno maltretirati druge osobe, vrijeđati ih i prijetiti im. Nadalje, sud nije našao da postoji neki od ispričavajućih razloga budući da se optuženik na njih nije pozivao u svojoj obrani, a niti to proizlazi iz tijeka događaja koji je predmet ovog postupka. Dakle, u ponašanju optuženika su ostvarena sva bitna, kako subjektivna tako i objektivna, obilježja kaznenog djela pa ga je sud proglasio krivim kao u izreci ove presude.

9. Sud je iz činjeničnog opisa optužnice u ovoj presudi izostavio one radnje (6. lipnja 2024., 15. lipnja 2024., 22. rujna 2024., 31. listopada 2024., 8. prosinca 2024., 30. travnja 2025., 14. svibnja 2025. i 16. lipnja 2025.) za koje je optuženik pravomoćno proglašen krivim u prekršajnom postupku (prekršajne presude su na listu 225-258. spisa i u prekršajnoj evidenciji na listu 148. - 150. spisa) budući da nitko ne smije biti osuđen dva puta za isto postupanje.

9. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika za kazneno djelo, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11. te okolnost da je optuženik nije prihvatio prijedlog kazne.

10. Kao olakotno sud je uzeo u obzir priznanje kaznenog djela i ispriku majci čime je optuženik manifestirao preuzimanje odgovornosti za svoje radnje i svijest o nedopuštenosti svog postupanja. Nadalje optuženik je u vrijeme počinjenja svih djela bio smanjeno ubrojiv u bitnoj mjeri, što je također značajna olakotna okolnost. Kao otegotno je uzeta u obzir ranija prekršajna kažnjavanost (list 148.-150. spisa i presude na listu 225-258. spisa) zbog raznih prekršaja, a čak u osam navrata zbog kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/2024) na štetu svoje majke što upućuje na izrazitu optuženikovu ustrajnost u ponašanju poput onoga zbog kojega je proglašen krivim u ovom postupku.

11. Za kazneno djelo iz čl. 179.a KZ/11. propisan je raspon kazne od jedne do tri godine pa je optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine i tri mjeseca. Unatoč postojanju značajnih olakotnih okolnosti u vidu priznanja kaznenog djela i bitno smanjene ubrojivosti, sud smatra da je nužno primijeniti kaznu lišenja slobode. Naime, optuženik prekršajno kažnjavan, i to zbog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ 47/23), Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana i Zakona o zaštiti od nasilja, a što sve ukazuje na sklonost nasilju i problematično ponašanje u raznim oblicima. Od toga, optuženik je u osam navrata prekršajno kažnjavan (presude na listu 225-258. spisa) zbog prekršaja iz domene obiteljskog nasilja, i to sve na štetu iste žrtve kao u ovom predmetu, koje kažnjavanje očito nije ostvarilo nikakvu svrhu budući da je optuženik počinio kazneno djelo na štetu iste žrtve koje djelo je predmet ovog postupka čime je njegovo protupravno ponašanje progrediralo prema težim oblicima nasilja. Sud nije posebno uzeo u obzir okolnost da je optuženik nakon puštanja iz istražnog zatvora u ovom predmetu prekršio samostalne mjere opreza koje su mu naložene rješenjem ovog suda broj Kv-1170/2025-4 od 30. rujna 2025. (list 206-208. spisa) jer je to kršenje predmet novog kaznenog postupka u kojem je optuženik u istražnom zatvoru pa se ne može uzeti kao otegotna okolnost da ne bi došlo do dvostrukog vrednovanja iste okolnosti na štetu optuženika.

12. Upravo ovakvom kaznom bi se trebale postići svrhe kažnjavanja propisane u čl. 41. KZ/11., dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

13. Sud je primjenom čl. 69. KZ/11. optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru liječenja od ovisnosti koja ima trajati dok za to postoje razlozi, ali ne dulje od izvršenja kazne zatvora. Vještak dr. med. Ante Leskur, spec. psihijatar je u svom nalazu i mišljenju (list 129-137 spisa) naveo da optuženik ima temeljnu dijagnozu: Alcocholismus F-10.2, najteže vrste. Glede njegove zloporabe do ovisnosti o marihuani (THC), Dg.: F-12.1-2 vještak je naveo da ista nije od bitnog kriminogenog značaj. Glede djela za koja se optuženik tereti, vještak je naveo da ih je optuženik počinio u stanju alkoholne intoksikacije, dakle pod odlučujućim utjecajem ovisnosti o alkoholu zbog čega je tempore criminis smanjeno ubrojiv i to bitno. Postoji velika opasnost da će zbog alkoholne ovisnosti optuženik ponovno počiniti slična kaznena djela za koja se i tereti, moguće i teža zbog čega je vještak preporučio izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti. Vještak je dodao da optuženikov dosadašnji životni put i potpuna životna disfunkcionalnost, ukazuje da su dosadašnje sve blaže i početne mjere liječenja za njega potpuno neučinkovite te da bi za optuženika mogao biti učinkovit dugotrajni zatvoreni sustav liječenja i nadzora, gdje bi morao biti i radno funkcionalan (za razliku od njegovog dosadašnjeg cjeloživotnog pasivizma), a tek potom bi se mogli komplementarno i djelotvorno primjenjivati odgovarajući terapijski postupci i programi.

15. Ukoliko optuženik ne postupi u skladu s ovom mjerom, isti čini novo kazneno djelo neizvršenja sudske odluke iz čl. 311. st. 2. KZ/11.

16. Na temelju čl. 54. KZ/11. optuženiku je u kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i oduzimanja slobode od 30 lipnja 2025. do 30. rujna 2025.

17. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je obvezan da naknadi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. u iznosu od 200,00 €. Paušalni iznos je primjeren okolnostima da su sud i druga državna tijela morala uložiti znatan trud u ovom postupku. Budući da je optuženik vlasnik 70.000,00 € i dionica HT- a, a nema obveze uzdržavanja te je razmjerno mlada i radno sposobna osoba, isti je u mogućnosti naknaditi troškove postupka bez ugrožavanja svoje egzistencije.

17.1. Optuženik je dužan trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna. U slučaju da optuženik ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. ZKP/08.

18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 7. studenog 2025.

Sudac:

Ivona Horvatić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-1248/2025 uz zapisnik

2. oštećena DČP

3. optuženi DČ, Zatvor u Zagrebu

5. branitelj, odvjetnik Svebor Milković - uz zapisnik

6. u spis