Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-41/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Lucije Lasić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice KH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Damir Bulatović, odvjetniku iz Daruvara, protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnik ZH, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-388/2022-13 od 22. studenoga 2022., 7. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-388/2022-13 od 22. studenoga 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:

"Utvrđuje se da je između KH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i sada pok. JH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] postojala izvanbračna zajednica, a koja je trajala neprekidno od lipnja 2007. do 19. siječnja 2015. kao dana smrti JH.".

2. Protiv tog rješenja žali se protustranka, pobijajući isto u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog predlagateljice, a podredno da se isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, dok na neke druge konkretne povrede postupka žalitelj ne upućuje.

6. Predmet spora je zahtjev predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnog JH u trajanju od lipnja 2007. do **.**.2015. kada je JH umro.

7. Prvostupanjski je sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijanog rješenja, u provedenom postupku utvrdio:

- kako je predlagateljica živjela neprekidno sa sada pokojnim JH od lipnja 2007. do njegove smrti **.**.2015. i to na adresi u [adresa], a da su se prije toga poznavali i održavali izvanbračnu vezu,

- kako su predlagateljica i sada pokojni JH zajedno obrađivali vinograd o kojem je pretežito vodio brigu pokojni JH, dok je predlagateljica pomagala u berbi i pripremi hrane za okrijepu nakon berbe,

- kako je za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pokojnim JH bila u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno radili u poljoprivredi i imali zajednički društveni život, odnosno živjeli su kao muž i žena, te su posjećivali njegovu majku i imali zajedničke prijatelje,

- kako je između predlagateljice i pokojnog JH postojala i ekonomska zajednica koja se očitovala u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničkom održavanju domaćinstva (plaćanju režija, troškova prehrane i održavanja kuće),

- kako su postojale i druge okolnosti koje označavaju odnose u braku, posebice što je predlagateljica brinula i njegovala sada pokojnog JH za vrijeme bolesti pa sve do njegove smrti,

- kako su za trajanja zajedničkog života predlagateljica i sada pokojni JH bili nevjenčani, odnosno nisu bili u braku i nisu imali druge partnere, niti su imali zajedničke djece,

- kako je predlagateljica iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim JH radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pokojnog JH.

8. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda žalitelj, koji daje svoju ocjenu u postupku izvedenih dokaza koje je prvostupanjski sud pravilno ocijenio, nisu s uspjehom dovedena u sumnju, pa ta utvrđenja kao pravilna prihvaća i ovaj žalbeni sud, a slijedom tih utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog predlagateljice jer su ispunjene pretpostavke iz članka 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13) koji je bio na snazi u vrijeme postojanja predmetne zajednice.

9. Ovdje treba dodati i kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev- 1639/2018-2 od 21. veljače 2022. zauzeo pravno stajalište prema kojemu se po odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22

- u nastavku ZMO) pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bio pasivno legitimiran. Osim toga, kako je i prema odredbi članka 436. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO. U tom smislu se u ovom slučaju i ne bi moglo možebitno raditi o sporu između fizičkih osoba, jer je u ostavinskom postupku već utvrđeni zakonski nasljednici pokojnog JH, ali svakako u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO, pa prema takvom pravnom stavu HZMO i ne bi bio pasivno legitimirana u postupku (nedostatak tzv. legitimatio ad causa passiva).

10. Međutim, u ovoj konkretnoj pravnoj stvari, u ovakvim konkretnim okolnostima i kada je u ostavinskom postupku već utvrđen zakonski nasljednik JH, prema stajalištu ovog suda protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je pasivno legitimiran, jer bi zauzimanjem suprotnoga shvaćanja predlagateljica faktički bila uskraćena mogućnost ostvarivanja predmetnog prava na obiteljsku mirovinu.

11. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud u pobijanoj odluci pravilno utvrdio odlučne činjenice, te je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog prihvatio.

12. Zbog navedenog, po odredbi članka 380. točke 2) ZPP valjalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, pa je odlučeno kao u izreci.

Split, 7. studenoga 2025.

Sutkinja

Lucija Lasić