REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Poslovni broj: Pp -1056/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Ankici Crnjak uz sudjelovanje Marte Pavlović kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljene pravne osobe „Županijske ceste Zagrebačke županije" d.o.o. – i 2. okrivljene odgovorne osobe ŠJ, radi djela prekršaja iz čl. 10. st. 4. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("NN" 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/18, 108/17, 70/19, 114/22, 114/22) pokrenutog obaveznim prekršajnim nalogom Policijske postaje Dugo Selo, klasa: 211-07/24- 4/27572, Ur.br. 511-19-38-24/1. od 28. ožujka 2024. godine nakon žurnog postupka i čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17), 07. studenog 2025.

presudio je

1. okrivljeni: Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o.,OIB: 86962125052, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana - pravna osoba

2. okrivljeni: ŠJ, sin Š, rođ. **.**.1985. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], diplomirani inženjer prometa, oženjen, otac troje djece, prekršajno kažnjavan - odgovorna osoba

k r i v i  s u

I što dana 08. siječnja 2024. u 20,45 sati u Dugom Selu, Martinska ulica 126, nisu na dijelu ceste na kojem je zbog rahlosti asfalta uslijed kiša došlo do pucanja, vidljivo označili niti osigurali sudionike u prometu, zbog čega je ŠJI koja je upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a kretala se kolnikom Martinske ulice od zapada u smjeru istoka, te neposredno prije, za oko 10 m od križanja sa Grgošićevom ulicom, prednjim lijevim kotačem, a potom i zadnjim lijevim kotačem naletjela u neobilježenu i nezaštićenu udarnu rupu dubine 15 cm, širine 1 m, nepravilnog oblika, kojom prilikom je došlo do oštećenja prednjeg i zadnjeg lijevog pneumatika na osobnom automobilu

čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 10. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po čl. 10. st. 4. i 5. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona

pa im se na osnovu istog propisa

izriče

1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu 790,00 eura (sedamstodevedeset)

2. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 320,00 euro (tristodvadeset)

II Temeljem čl. 33.st.10. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenik su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po primitku ove presude u korist računa proračun Grada Zagreba. Temeljem čl. 183.st.2. Prekršajnog zakona okrivljenika se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

III Temeljem čl. 139.st.3. Prekršajnog zakona, čl.138. Prekršajnog zakona 1. I 2. okrivljenik je obvezan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset) svaki posebno putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona i čl.152.st.4. i 11.istog Zakona.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Dugo Selo izdala je obavezni prekršajni nalog protiv 1. i 2. okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji prekršajni nalog su 1. i 2. okrivljeni pravodobno izjavili prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je redovni postupak.

2. 1 . I 2. okrivljeni sukladno izjavljuju da u cijelosti ostaju kod izjavljenog prigovora kojeg smatraju svojom obranom. Ističu da je poduzeće Georad d.o.o., bilo izvođač radova dok je investitor bio vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije. Također ističu da je 8.1.2024. obavljena ophodnja i na navedenoj cesti nije primijećeno oštećenje. Prilažu u spis suglasnost od 24.10.2023. godine. Nadalje su u prigovoru naveli kako je oštećenje predmetne Županijske ceste uzrokovano radovima koji su bili izvedeni na istoj. Navedene radove je izvodilo trgovačko društvo Georad d.o.o. iz Zagreba, Kornatska 1, i to temeljem suglasnosti za izvođenje istih koju je izdala Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kao pravna osoba koja upravlja predmetnom županijskom cestom. Ističu da iz svega navedenog proizlazi da je izvoditelj radova odgovoran za održavanje kolnika, signalizacije i opreme ceste za cijelo vrijeme izvođenja radova te sve eventualne štete nastale na predmetnoj županijskoj cesti izazvane radnjama i aktivnostima izvoditelja radova. Podredno ističu kako je Naslovno tijelo pogrešno protumačilo odredbe propisa koji upućuju na ovlaštenje za pokretanje prekršajnog postupka u konkretnom slučaju. Odredbe čl. 233. Prekršajnog zakona ne daju ovlaštenje za pokretanje prekršajnog postupka djelatnicima policije za prekršaje koji se odnose na stanje javne ceste i propuste u održavanju iste. Prema odredbama čl. 233. Prekršajnog zakona postupak pokreće nadležno tijelo državne uprave koje je ovlašteno neposredno provoditi ili nadzirati provođenje propisa kojim je predviđen prekršaj, a isto je ovlašteno za prekršaj iz tog propisa izdati prekršajni nalog. Ako to tijelo ne podnese optužni prijedlog ili izda prekršajni nalog, može to učiniti tijelo državne uprave višeg stupnja koje nadzire provođenje istog propisa o prekršaju. Prema odredbama čl. 110, 111 i 112. st. 1. t. 1. ( "nadzirati radove redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta") Zakona o cestama, nadzor nad provođenjem istog te propisa donesenih za njegovo izvršenje obavlja nadležno Ministarstvo, a također prema odredbama citiranog Zakona poslove inspekcije javnih cesta obavljaju inspekcije za ceste, a nadzor provodi inspektor za ceste. Dakle, djelatnici policijskih uprava, a koje su u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, nisu djelatnici uprave u čiju nadležnost pripada provođenje Zakona o cestama i Pravilnika o održavanju cesta, a u kojima su određeni i prekršaji u smislu ne pridržavanja propisa o izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta. Nadalje, navode da se izdavatelj Prekršajnog naloga nije držao odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a iste ga upućuju na posebni Zakon i propise donesene na temelju tog Zakona. Ti posebni propisi su Zakon o cestama i Pravilnik o održavanju cesta u kojima su sadržajne prekršajne odredbe te odredbe o tome tko je odgovoran za propust u održavanju, a to svakako nisu u ovome premetu 1. okrivljenik kao pravna osoba i 2. okrivljenik kako odgovorna osoba. Citirani propisi su leix specialis propisi u odnosu na odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama te kao takvi imaju prednost u primjeni. Člancima 26. i 83. Zakona o cestama izričito su nominirane pravne osobe nadležne za održavanje javnih cesta i njihovi poslovi u održavanju javnih cesta, a to je u ovom konkretnom slučaju trgovačko društvo županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Prekršajnim odredbama Zakona o cestama utvrđena je odgovornost ustanova koje upravljaju javnim cestama, a 1. okrivljenik nije ustanova koja upravlja javnim cestama. U Prekršajnom zakonu određeno je da pravna i odgovorna osoba mogu biti odgovorne za prekršaj kada je to propisom o prekršaju određeno, te ako je do prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem istih. Ističu da nisu počinili prekršaj naveden u prekršajnom nalogu iz razloga što navedena pravna osoba nije zakonom određena osoba koja je dužna organizirati i obavljati nadzor nad stanjem i održavanjem javnih cesta, već su to druge pravne i odgovorne osobe, a kako je to određeno Zakonom o cestama. Nije sporno kako 1. okrivljenik ima zaključen Ugovor o obavljanju poslova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije s Županijskom upravom za ceste Zagrebačke županije. Ističu da takvim Ugovorom se ne može prenositi prekršajna odgovornost jer je prekršajna odgovornost utvrđena citiranim propisima za pravne osobe koji su nositelj prava upravljanja tj. djelatnosti utvrđene zakonom i one za to odgovaraju bez obzira tko je konkretni izvoditelj radova, a kojih može biti i više po pojedinoj vrsti rada i pojedinoj dionici ceste. Prekršajna odgovornost se ne može ugovarati , već ista proizlazi iz samog Zakona. Navedenim Ugovorom utvrđena je količina i vrsta radova, prema posebnim planovima i programima radova uprave za ceste (Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije) te 1. okrivljenika kao izvoditelja radova, a isto obavlja samo ugovorene radove u ugovorenim količinama, te se međusobni odnosi naručitelja i izvoditelj radova ne odnose na treće osobe i događaje koji su se dogodili zbog stanja na cestama. Ne može naručitelj gospodarskim ugovorom na izvoditelja radova prenositi zakonske obveze i odgovornosti za poslove upravljanja, građenja, rekonstrukcije i održavanja županijskih i lokalnih cesta, a time i za stanje cesta, nego Ugovorom može ugovarati odgovornost za izvođenje točno utvrđene količine i vrste radova, prema Ugovornom troškovniku. Imovinske i neimovinske štete nastale sudionicima u prometu, u većini slučajeva radi raznih razloga ne nastaju radi ne izvršenja Ugovora od strane 1. okrivljenika, već radi stanja cesta i eventualno nedovoljno poduzetih mjera i ulaganja na održavanju cesta od strane nadležnih uprava za ceste (premalo ophodnje, premalo obnove oštećenih kolnika, premalo posipavanja cesta zimi sa nedostatnim brojem vozila, manja količina izvedenih određenih vrsta radova koji bi poboljšali stanje cesta itd ). Ističu da je 1. okrivljenik u ekonomskom smislu zainteresiran obavljati sve poslove na javnim cestama pa čak i vršiti cjelodnevnu ophodnju cesta i uvesti znatno veći broj ljudi i vozila u poslove održavanja županijskih i lokalnih cesta (" ljetno i zimsko održavanje županijskih i lokalnih cesta") jer bi to bilo plaćeno od strane Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije kao zakonskog ovlaštenika, no međutim o tome 1. okrivljenik nije ovlašten odlučivati. Neovisno od toga Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije je to koje određuje kapacitete i sredstva za redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta te donosi i plan i program održavanja županijskih i lokalnih cesta za 1. okrivljenika. Ističu i dokazuju da su ugovoreni radovi na održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije izvršeni u potpunosti i kvalitetno, odnosno u opsegu, na način i pod uvjetima kako to za njega proizlazi iz Ugovora sklopljenog s vlasnikom ceste. Nadalje, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kao naručitelj radova odnosno nadzorni inženjer istog nije osporio niti količinu niti kvalitetu radova jer nigdje nema napomene o nepravovremenim i nekvalitetno izvršenim radovima, a nije niti mjesečnu situaciju osporio ili umanjio zbog nepravovremenih, nekvalitetnih, a osobito ne iz razloga neizvršenih radova redovno održavanja iz čega proizlazi da je 1. okrivljenik sve takve radove obavio u skladu sa Ugovorenim obvezama, Zakonom o cestama i Pravilnikom o održavanju cesta. Ističu da je Ugovorom o redovnom održavanju i zaštiti županijskih i lokalni cesta na području Zagrebačke županije određeno kako 1. okrivljenik radove redovnog održavanja na istima izvodi sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u konkretnom slučaju evidentno je da je 1. okrivljenik postupio u skladu s odredbama navedenog Pravilnika. U tom smislu 2. okrivljenik upućuje na presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Pž-3243/11 od 6. studenog 2012. godine iz kojeg proizlazi kako treba sagledati da li je pravna osoba koja održava cestu pravovremeno reagirala na neki izvanredni događaj koji ugrožava promet odnosno da li je ophodarska služba pravilno obavljala svoj posao. Isto tako, iz navedene presude proizlazi pitanje koje je potrebno utvrditi u smislu da li je pravna osoba koja održava cestu u okviru svojih ovlaštenja i obveza mogla spriječiti neki izvanredni događaj koji je za posljedicu imao prometnu nezgodu. U pogledu na stanka predmetnog izvanrednog događaja ističu kako postoji jedan vremenski interval u kojem se potpuno isključuje odgovornost subjekta koji gospodari cestama. To je vrijeme od nastanka elementarne ili druge nepogode na cesti do trenutka kad cestar ili ophodarska služba mogu objektivno intervenirati i poduzeti odgovarajuće mjere. Obzirom da su dužni postupati prema Ugovoru, a posljedično istog i prema odredbama Pravilnika o održavanju cesta, u konkretnom slučaju da bi se utvrdilo postoji li ili ne postoji krivnja 1. i 2. okrivljenika u pogledu predmetnog prekršaja, potrebno je utvrditi da li je izvršena ophodnja predmetne županijske ceste sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, te da li su radnici 1. okrivljenika sanirali posljedice izvanrednih događaja na cestama. Također, potrebno je utvrditi koje su dužnosti i odgovornosti izvoditelja radova na predmetnoj cesti prilikom izvođenja istih, posebno u pogledu uvjeta iz gore navedene suglasnosti. S obzirimo na sve navedeno ističu da su postupili u skladu sa Zakonom o cestama i Pravilnikom o održavanju cesta, te iz tog razloga ne postoji niti jedan jedini objektivni dokaz u pravcu bilo kakve njihove prekršajne odgovornosti.

4. Svjedokinja ŠJI u svome iskazu navela je da je predmetne zgode upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka], kretala se kolnikom Martinske ulice u smjeru istoka i neposredno prije križanja sa Grgošićevom ulicom prednjim lijevim kotačem, a potom i zadnjim lijevim kotačem naletjela je u neobilježenu i nezaštićenu udarnu rupu širine otprilike 1 m, bila je jako duboka i došlo je do oštećenja i prednjeg i zadnjem lijevog kotača pneumatika. Nakon toga pozvali su policiju i do njihovog dolaska zaustavljali su vozače da bi se izbjegle daljnje nesreće.

5. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u prigovor okrivljenika, fotografije, zapisnik o očevidu i CD medij.

6. U odnosu na prigovor okrivljenika promašene aktivne legitimacije koji ističu da je ovlaštenje za pokretanje prekršajnog postupka prema čl. 233. Prekršajnog zakona nadležno tijelo državne uprave, za navesti je kako se u konkretnom slučaju nedvojbeno radi o prekršaju koji je predviđen Zakonom o sigurnosti prometa na cestama pa su Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska postaja, tijela državne uprave ovlaštena neposredno nadzirati provođenje tog propisa, pa je ovlašteno izdati i obavezni prekršajni nalog, stoga nema sumnje da je u ovom prekršajnom predmetu citirani obavezni prekršajni nalog podnesen od ovlaštenog tužitelja. Nadalje, okrivljeni navode da nisu odgovorni u smislu počinjenja prekršaja te da se izdavatelj obaveznog prekršajnog naloga nije držao odredbe čl. 6.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz razloga što nisu zakonom određena osoba koja je dužna organizirati i obavljati nadzor nad stanjem i održavanjem javnih cesta, već su to druge pravne i odgovorne osobe kako je to određeno Zakonom o cestama, a gdje nije sporno da bi 1. Okrivljenik imao zaključen Ugovor o obavljanju poslova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije s županijskom upravom za ceste Zagrebačke županije pa sud takvu obranu nije prihvatio. Naime, u skladu sa čl. 33. Zakona o cestama, te citiranim ugovorom o obavljanju poslova izvođenja radova redovitog održavanja županijskih I lokalnih cesta na području Zagrebačke županije s županijskom upravom za ceste Zagrebačke županije utvrđeno je kako u konkretnoj situaciji poslove izvođenja radova redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta, te sve druge radove nužne za sigurnost prometa, odnosno, sve potrebne radnje za osiguranje sigurnosti prometa i sudionike u prometu, obveza je i obavlja 1. Okrivljena pravna osoba županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. Člankom 24. i 33. Zakona o cestama između ostalog propisano je da županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, nego je radove održavanja dužna ustupiti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana, tehnički opremljena, te koja raspolaže osposobljenim kadrom za izvođenje radova, održavanja, štiteći sigurnost prometa. Kako je pravna osoba županijska uprava za ceste Zagrebačke županije temeljem citiranog članka ovlaštena sa 1. okrivljenikom pravnom osobom Županijskim cestama Zagrebačke županije d.o.o. sklopiti ugovor za redovno održavanje cesta na tom području, po tom ugovoru isti su i odgovorni za održavanje ceste kao i za ceste na kojima su nalstala oštećenja i zapreke vidljivo ih označiti i osigurati sudionike u prometu. Stoga su neosnovane tvrdnje obrane okrivljenika kako se ugovorom o obavljanju poslova održavanja ne može prenositi prekršajna odgovornost. Navedeno iz razloga jer 1. okrivljena upravo zaključenjem citiranog ugovora je bila dužna na dijelu ceste u Dugom Selu, Martinska ulica 126, gdje je došlo do oštećenja u vidu udarne rupe dubine 15 cm, širine 1 m, istu nisu vidljivo označili niti osigurali sudionike u prometu pa su time u cijelosti ostvarili biće djela prekršaja iz čl. 10.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Dakle, do ove prometne nesreće došlo je isključivo zbog naleta vozila oštećene na nedovoljno označenu udrnu rupu na kolniku, uslijed čega je došlo do oštećenja na prednjem lijevom i zadnjem lijevom pneumatiku osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka], pri čemu upravljanje i način vožnje ni na koji način nije doprinio nastanku oštećenja na vozilu. Iz fotografija koje prileže spisu kao i pregledom CD-a vidljivo je da su na dijelu ceste bili postavljeni branici koji nisu bili postavljeni na način kako to propisuje čl.10.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Slijedom navedenog sud nije prihvatio obranu 1. i 2. okrivljenika jer iste ne počivaju na dokazima, tijekom postupka i temeljem provedenih dokaza utvrđeno je upravo suprotno pa je sud uvjerenja da je obrana okrivljenika dana u cilju izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedokinje ŠJI čiji iskaz je dan realno i uvjerljivo te u skladu s priležećim materijalnim dokazima.

7. Nakon ovako provedenog postupka sud je utvrdio da su 1. i 2. okrivljenik počinili prekršaj koji im se stavlja na teret jer nisu dio ceste na kojem su nastala oštećenja vidljivo obilježili niti osigurali sudionike u prometu, pa su time u cijelosti ostvarili biće djela prekršaja iz čl. 10.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Stoga je sud 1. i 2. okrivljenika proglasio krivima i kaznio ih novčanom kaznom za koju smatra da je primjerena težini počinjenog djela i stupnju njihove odgovornosti.

9. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud nije našao olakotnih okolnosti za 1. i 2. okrivljenike dok im je kao otegotno uzeo dosadašnje višestruko prekršajno kažnjavanje.

10. Sud je na 1. i 2. okrivljenika primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem 2/3 izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

11. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenika obveznih da plati trošak.

Sesvete, 07. studenog 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marta Pavlović, v.r.

Ankica Crnjak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba, temeljem odredbe članka 244. stavak 3. Prekršajnog zakona.