Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: P-411/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u građanskopravnom predmetu tužitelja CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Odvjetničkom društvu Vukadin i partneri, protiv tuženika Cipriani Maria iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Petru Petroviću, odvjetniku iz Sesveta, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 25. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja, te punomoćnika tužitelja, odvjetnika DT, te tuženika i punomoćnika tuženika u zamjeni, odvjetnika Ivanović Marina, 07. studenog 2025., donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 20.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućom od 24.09.2024. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatu u odnosu na zatražene zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice od 20.000,00 eura od 15.10.2022. do 23.09.2024., kao s neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 3.333,96 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica s preostalim zatraženim parničnim troškom, kao s neosnovanim.

Obrazloženje

1. Uvodno naznačena tužiteljica je dana 24. rujna 2024. protiv uvodno naznačenog tuženika podnijela tužbu, radi isplate u kojoj navodi da je s tuženikom dana 14.10.2022. sklopila Predugovor o kupoprodaji nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] KUĆA BR. 11/1 VARAŽDINSKA površine 195 2 DVORIŠTE VARAŽDINSKA površine 993 kč. br. [katastarska čestica] ŠUMA površine 680 čhv ukupne površine 680čhv i 1188m2 upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška], kod Općinskog suda u Sesvetama ZK odjel Sesvete, Katastarska općina: 325449, ŠAŠINOVEC. Temeljem članka 2.1. predugovora tužitelj je tuženiku na ime kapare isplatio iznos od 10.000,00 EUR. Člankom 2.2 predmetnog predugovora tuženik se obvezao ishoditi uporabnu dozvolu za predmetnu nekretninu, a ishođenje uporabnu dozvole suglasno čl. 2.2. određeno kao uvjet za sklapanje konačnog kupoprodajnog ugovora. Predmetnu uporabnu dozvolu tuženik do današnjeg dana nije ishodio te je obavijestio tužitelja da nikada niti neće uspjeti ishoditi. Obzirom da tuženik nije ispunio svoju obvezu iz čl. 2.2. predugovora te da je tužitelja obavijestio da neće nikada niti uspjeti ispuniti, tužitelj je dana 11.06.2024. raskinuo predugovor o kupoprodaji nekretnine te pozvao tuženika da izvrši povrat primljene kapare u iznosu od 10.000,00 EUR. Predmetni raskid je tuženiku poslan poštom, putem ovog punomoćnika, na njegovu adresu prebivališta, koju dostavu je tuženik izbjegao. Međutim, isti taj raskid je tuženiku, također dana 11.06.2024. poslan i putem mobilne aplikacije WhattsApp od strane supruga tužiteljice, BT. Na predmetni raskid je tuženik samo odgovorio „Idemo na sud. Nema problema.“. Dakle, očigledno je tuženiku raskid predugovora uručen. Nakon svega toga, suprug tužiteljice je probao ponovno tuženika pozvati na plaćanje i povrat primljene kapare, na što se tuženik oglušio u potpunosti. Nadalje, člankom 2.3. predugovora ugovoreno je da se u slučaju raskida predugovora, ugovora kapara kao odustatnina te da se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o gubitku kapare u slučaju odustanka kupca, odnosno povratu dvostrukog iznosa kapare u slučaju odustanka prodavatelja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je točno da su tužitelj i tuženik sklopili predugovor o kupoprodaji nekretnine označene kao čk.br. 1523/3, k. o. [katastarska općina] u naravnu kuće za stanovanje. Točno je da je tuženik na ime kapare zaprimio iznos od 10.000,00 EUR. Točno je i to da se tuženik obvezao ishoditi uporabnu dozvolu za predmetnu nekretninu, što je čl. 2.2. Predugovora određeno kao uvjet za sklapanje konačnog kupoprodajnog ugovora Nije točno da bi tuženik tužitelju rekao da uporabnu dozvolu neće uspjeti ishoditi, a niti da bi zaprimio kakav raskid gore navedenog predugovora o kupoprodaji nekretnine. Člankom 1.2. Predugovora tuženik i tužitelj akceptirali su činjenicu kako za predmetnu nekretninu nije ishođena uporabna dozvola te da se tuženik kao prodavatelj obvezuje isto ishoditi u kraćem roku, te ishoditi upis pozitivne zabilježbe u zemljišnim knjigama. Tuženiku je, naravno, interes prodati nekretninu te je stoga i sklopio predugovor kojim se obvezao na sklapanje glavnog ugovora po ispunjenja bitnog uvjeta, no, valja naglasiti, kako ugovorne strane nisu dogovorile rok za ispunjenje uvjeta, odnosno, ishođenje uporabne dozvole. Tuženik se svakako angažirao u svrhu rješavanja legalizacije nekretnine, no, za kuću koja je predmet prodaje nije moguće pribaviti Uporabnu dozvolu već je bilo potrebno pokrenuti postupak izmjene / dopune građevinske dozvole. Navedeni je postupak kompliciraniji i duži od pukog podnošenja zahtjeva za ishođenje uporabne dozvole što je tuženik svakako pokušao učiniti, no, od strane Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove (Područni ured Sesvete) je obaviješten upravo o gore navedenome. Stoga je tuženik započeo postupak izmjene i dopune građevinske dozvole, koju posjeduje, angažirao projektanta i arhitekta, pribavio određenu dokumentaciju iz Državnog arhiva u Zagrebu te mu je svakako interes i namjera ishoditi ozakonjenje nekretnine. Tuženik je i nadalje voljan s tužiteljem sklopiti glavni kupoprodajni ugovor te ispuniti svoje obveze, no, protivi se tužbenom zahtjevu kako je isti postavljen, u cijelosti. Naime, tuženik nije odustao od pravnog poslova, niti je kriv za neispunjenje ugovora pa stoga nije dužan vratiti dvostruku kaparu.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u tužbu i priloge tužbi (list 1-12), odgovor na tužbu (list 30-32), podnesak tužitelja (list 67-68), podnesak tužitelja s prilozima (list 33-37), podnesak tuženika (list 42-43), podnesak tužitelja (list 48-49), izvršeno je saslušanje parničnih stranaka i to tužitelja (list 53-54) i tuženika (list 55).

4. Odbijen je dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka BT, kao nevažan, jer je ocjena suda da se meritorna odluka može donijeti i bez provođenja predloženog dokaza, a koji bi samo nepotrebno produljio trajanje ovog sudskog postupka i prouzročilo daljnje nepotrebne troškove.

5. Nakon ocjene svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan glede utužene glavnice, a djelomično osnovan u pogledu tijeka zatraženih zakonskih zateznih kamata.

6. U svom iskazu tužiteljica CT navodi kako su njen suprug i ona saznali da se predmetna nekretnina iz tužbe prodaje i to od prijatelja, te su stupili u kontakt s tuženikom koji je vlasnik predmetne kuće, pogledali su tu nekretninu, radi se o stambenom objektu s podrumom, prvim katom i potkrovljem, bili su nakon pregleda zainteresirani za kupnju tog stambenog objekta koji se nalazi u Šašinovcu, ta kuća nije imala uporabnu dozvolu, a u razgovoru s prodavateljem, ovdje prisutnim tuženikom bilo je dogovoreno da će isti ishoditi uporabnu dozvolu za tu kuću, te su ona i tuženik sklopili ugovor o kupoprodaji u kojem je ugovoreno da će prodavatelj ishoditi uporabnu dozvolu, radilo se o ugovorenoj kupoprodajnoj cijeni od 210.000,00 eura, te je tom prilikom potpisa predmetnog ugovora dat i tuženiku iznos kapare od 10.000,00 eura. Imala je namjeru za kupnju predmetne nekretnine podići kredit, također napominje da su ne ona i njen suprug raspitivali kod javnog bilježnika o potrebi ishođenja uporabne dozvole, te joj je tom prilikom bilo rečeno da za potrebe dobivanja kredita je potrebno da predmetna nekretnina ima uporabnu dozvolu, tuženik je obećao da će ishoditi uporabnu dozvolu u kratkom roku, međutim isti to nije učinio sve do danas, u međuvremenu kontaktirali su s tuženikom njen suprug i ona telefonom, jer tuženik nije bio u to vrijeme u Hrvatskoj, isti je najprije obećavao da će to učiniti, spomenuo je i to da je dobio ponudu za legalizaciju predmetnog stambenog objekta od nekog iz Varaždina i da to košta oko 15.000,00 eura, te da mu je to preskupo. Kako je vrijeme prolazilo ništa se u tom smislu nije dešavalo, te su njen suprug i ona predložili istome da im vrati kaparu i da se sve na tome završi kako ne bi nitko bio oštećen. Njen suprug je zadnji puta kontaktirao s tuženikom prije otprilike pola godine telefonom, predložio mu je da vrati kaparu, ali mu je isti rekao "kakvu kaparu" i da se vide na sudu. Nakon što se od strane suda tužiteljici predočuje preslika predugovora o kupoprodaji nekretnina priležeća na listu 4-7 spisa, ista navodi da se radi upravo o tom ugovoru koji je spomenula u svom iskazu, a na upit suda ista odgovara da je ugovor sklopljen 14.10.2022. predmetni ugovor nije ovjeren od strane javnog bilježnika sve obzirom se nije radilo o prodaji preko oglasnika, već po preporuci prijatelja, na daljnji upit odgovara kasnije je kupila drugu nekretninu. Negdje u trećem mjesecu 2023. joj je tuženik rekao da je dobio ponudu za legalizaciju objekta od arhitektonskog ureda iz Varaždina, te je isti tada rekao da neće platiti to, jer da mu je to preskupo, te da njen suprug i ona plate tu legalizaciju na što nisu pristali. Nakon što se po prijedlog pun. tužiteljice istoj predočuje prelika ispisa s Whatsappa priležeća na listu 10 spisa, ista odgovara da je to komunikacija njenog supruga i tuženika oko povrata predmetne kapare. Da li je tuženik rekao da mu je ta ponuda arhitektonskog ureda iz Varaždina preskupa ili da je neće napraviti tužiteljica navodi da je rekao da je preskupa, te da oni plate tu legalizaciju. Zna da se njen suprug našao s osobama koje su premjeravale taj stambeni objekt u svrhu legalizacije i dobio je i ponudu od te tvrtke od 15.000,00 eura nasuprot tuženika. Nije joj poznato da je tuženik tražio i druge ponude za legalizaciju objekta u svrhu ishođenja uporabne dozvole. Državno tijelo izdaje građevinske i uporabne dozvole, to zna. Zna da arhitektonski studio izradi dokumentaciju potrebnu za ishođenje uporabne dozvole, ali je ne izdaje. Tuženik nije ništa poduzeo o legalizaciji predmetnog objekta, odnosno njen suprug i ona nemaju takvu informaciju.

7. Tuženik TT u svom iskazu navodi da je koliko je njemu poznato suprug tužiteljice s kojim je uglavnom i kontaktirao oko predmetne kupoprodaje u međuvremenu kupio objekt u Istri, čini mu se prije godinu dana. Inače je stanovao do nedavno u predmetnoj kući koju je kupio prije otprilike 5,6 godina, no imao je namjeru istu prodati, te je preko prijatelja stupio u kontakt s tužiteljicom i njenim suprugom koji su bili zainteresirani za kupnju predmetne kuće iz tužbe, te su se dogovorili oko kupoprodaje i sklopio je s tužiteljicom ugovor o kupoprodaji, s time da mu je dana i kapara od 10.000,00 eura, zna da mu je suprug tužiteljice nudio i još jednu kilu zlata, no on je pristao na kaparu od 10.000,00 eura koja mu je i dana, predmetna kuća istina nije imala uporabnu dozvolu, kupio ju je bez iste i nije zapravo ništa znao oko toga, no kasnije je saznao da je potrebno da stambeni objekt ima uporabnu dozvolu, te se nakon sklapanja ugovora obratio jednom arhitektonskom studiju obratio radi izrade potrebne dokumentacije legalizacije predmetnog objekta i uporabne dozvole, dana mu je ponuda od 15.000,00 eura što mu je bilo i preskupo i predložio je suprugu tužiteljice da svaki snosi pola troškova, no isti na to nije pristao, osobno se našao s istim oko toga, sjeća se da mu je dao ključ od kuće da si može srediti kuhinju u tom stambenom objektu, no isti nije ništa radio na kuhinji, kasnije je angažirao arhitekta iz [adresa], te je sada u izradi dokumentacija vezana uz uporabnu dozvolu. Suprug tužiteljice ga je tražio da mu vrati kaparu, nije vratio kaparu, jer je većim dijelom potrošio novac od kapare, dao je predujam od 1.500,00 eura arhitektonskom studiju iz Varaždina. Predmetni stambeni objekt još uvijek nema uporabne dozvole. Nije bilo ništa rečeno oko rokova ishođenja uporabne dozvole, samo je bilo rečeno da je ista potrebna zbog ishođenja kredita, što je njemu bilo u korist da se što prije obavi kako bi prodao predmetnu nekretninu i dobio materijalna sredstva od iste. Sada je dao avans za izradu projektne dokumentacije u svrhu dokumentacije arhitektonskom uredu u [adresa], a visina ponude je od istih iznosila 7.000,00 eura. Suprug tužiteljice mu je vratio ključeve od predmetnog stambenog objekta. Angažirao je arhitektonski ured iz [adresa] prije otprilike 5,6 mjeseci. Budući je suprug tužiteljice odustao od predmetne kupnje nije mu se žurilo s ishođenjem uporabne dozvole, no kada je dobio sudski poziv i tužbu pokrenuo je taj postupak, odnosno krivo je shvaćen, on je to učinio bez obzira na ovaj sudski postupak, jer ima namjeru prodati tu kuću i dalje tužiteljici i njezinom suprugu. Rekao je arhitektonskom uredu u Varaždinu da treba što brže ishoditi potrebnu dokumentaciju za legalizaciju, jer su mu tužiteljica i njen suprug rekli da im je uporabna dozvola potrebna za kredit za kupnju predmetne nekretnine. Raspitivao se i kod drugih arhitektonskih ureda u svezi s legalizacijom stambenog objekta, jer mu je u interesu da proda predmetnu nekretninu, no na kraju se dogovorio oko legalizacije s arhitektom iz [adresa]. Tuženiku se predočuje predmetna preslika predugovora o kupoprodaji nekretnina (list 4-7), te Whatsapp dokumentacija s lista 10, te isti potvrđuje vjerodostojnost predočene mu dokumentacije iz spisa.

8. Nije sporno da su tužiteljica i tuženik dana 14.10.2022. sklopili predugovor o kupoprodaji nekretnine iz tužbe, te da je tužiteljica tuženiku na ime kapare isplatila iznos od 10.000,00 eura, kao dio ugovorene kupoprodajne cijene u visini od 210.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.

9. Nije sporno niti to da do sklapanja glavnog kupoprodajnog ugovora između parničnih stranaka nije došlo, da tuženik nije kupcu – ovdje tužiteljici vratio primljenu kaparu od 10.000,00 eura, iako mu je tužiteljica uputila zahtjev za povratom date kapare od 10.000,00 eura na ime kupoprodaje koja nije realizirana. Također nije sporno da tuženik nije ishodio uporabnu dozvolu za nekretninu koja je bila predmet predugovora u roku koji mu je dat u predmetnom predugovoru ("u što kraćem roku"), a niti do dana donošenja ove sudske odluke.

10. Ove nesporne činjenice proizlaze iz suglasnih očitovanja parničnih stranaka i tome podudarne pisane dokumentacije u spisu.

11. Spornim se tijekom postupka pokazalo to da li tužiteljica osnovano potražuje od tuženika povrat dvostruke kapare, odnosno da li je tuženik odgovoran za neizvršenje ugovora.

12. Uvidom u presliku predugovora o kupoprodaji nekretnina (list 4-7) sud utvrđuje da su stranke:

- u čl. 2 točki 2.3. ugovorile da u slučaju raskida predugovora ili glavnog ugovora, odnosno odustanka od sklapanja glavnog ugovora, ugovara se kapara kao odustatnina, te se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o gubitku kapare u slučaju odustanka kupca, odnosno povratu dvostrukog iznosa kapare u slučaju odustanka prodavatelja.

- u čl. 2 točki 2.4. ugovorile da ukoliko se prije isplate ugovorene cijene u cijelosti utvrdi da nekretnina ima pravne nedostatke koji onemogućuju upis hipoteke u korist banke, a u svrhu realizacije stambenog kredita i/ili onemogućuju upis prava vlasništva u korist kupca prodavatelj se obvezuje vratiti kupcu cjelokupni iznos kapare, a predugovor, odnosno glavni ugovor smatrat će se raskinutim.

- u čl. 1 točki 1.2. ugovorile da suglasno utvrđuju da za predmetnu nekretninu – kuću na kč. br. [katastarska čestica] nije priložena uporabna dozvola, te se prodavatelj obvezuje u što kraćem roku ishoditi uporabnu dozvolu za kuću izgrađenu na prije navedenoj zemljišnoj čestici, te izvršiti upis pozitivne zabilježbe, odnosno postojanje iste upisati u zemljišne knjige.

- u čl. 2 točki 2.2. ugovorile da će pristupiti sklapanju konačnog kupoprodajnog ugovora odmah po odobrenju kredita kupcu od strane banke, a najkasnije u roku od 60 dana nakon što kupcu prodavatelj prezentira z.k. izvadak iz kojeg će biti vidljivo da je ishođena uporabna dozvola za predmetnu kuću, odnosno da je izbrisana zabilježba da za predmetnu kuću nije priložena uporabna dozvola.

13. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je za kupnju predmetne nekretnine trebala podići kredit kod banke i da je preduvjet za dobivanje kredita za kupnju predmetne nekretnine bila potreba ishođenja uporabne dozvole. Tuženik ne osporava ovaj navod tužiteljice, opravdava se time što mu je legalizacija predmetnog objekta i ishođenje uporabne dozvole bilo preskupo, a novac od date kapare je potrošio. U svom iskazu isti navodi da nije odustao od predmetne kupoprodaje kao po sklopljenom predugovoru i da je još uvijek spreman po ishođenju uporabne dozvole prodati tu nekretninu tužiteljici, no smatra da je tužiteljica odustala od predmetne kupnje, jer je kupila drugu nekretninu.

14. Iz dopisa tužiteljice po punomoćniku od 07.06.2024. upućenog tuženiku (list 11) proizlazi da zbog ne ishođenja uporabne dozvole za predmetnu nekretninu tužiteljica raskida predmetni predugovor i poziva tuženika na povrat primljene kapare u iznosu od 10.000,00 eura, uz upozorenje da će u protivnom protiv istoga pokrenuti sudski postupak.

15. Tuženik svoju ugovornu obvezu o ishođenju uporabne dozvole za predmetnu nekretninu nije ispunio kako u vrijeme zaključenja predmetnog predugovora, tako ni do danas, tako da tužiteljica više nije mogla zahtijevati ispunjenje ugovora kojoj bi cilj bilo stjecanje vlasništva predmetne nekretnine, jer tužiteljica nije ugovorila s tuženikom da će kupiti predmetnu nekretninu s upisanom negativnom zabilježbom uporabne dozvole za stambeni objekt na toj nekretnini, dakle, tužiteljica je dokazala da druga strana koja je primila kaparu je odgovorna za neizvršenje ugovora, tako da je tužiteljica prema odredbi čl. 304 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje ZOO) mogla tražiti od tuženika naknadu štete, isplatu kapare ili tražiti vraćanje dvostruke kapare, a potonje tužiteljica u ovom postupku i potražuje, pa je u tom dijelu tužbeni zahtjev osnovan (točka I. izreke ove presude).

16. Tužiteljica potražuje isplatu dvostruke kapare od tuženika sa zakonskim zateznim kamatama dan nakon plaćanja kapare tuženiku, no obzirom na to da je tuženik odgovoran za neispunjenje ugovora, a on je primio kaparu, tužiteljičina tražbina je dospjela podnošenjem tužbe, jer je tuženik postao nesavjesni stjecatelj od dana podnošenja tužbe, tj. od 24.09.2024. i od tada tužiteljici pripada zatezna kamata na dosuđeni iznos, slijedom čega je donijeta odluka kao pod točkom I. izreke ove presude.

17. Odluka visini stope zatezne kamate temelji se na odredbama čl. 29 ZOO-a.

18. Obzirom je tužiteljica u cijelosti uspjela s tužbom kako u odnosu na osnovu, tako i u odnosu na visinu, osnovan je zatraženi parnični trošak tužiteljice i to za sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura prema Tbr. 7/1 Tarife, za sastav podnesaka od 25.11.2024. od 50,00 eura prema Tbr. 8/4 Tarife, za sastav podneska od 18.12.2024. i 10.06.2025. od po 500,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, za zastupanja na ročištima 29.05.2025. i 25.09.2025. od po 500,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, odnosno sveukupno 2.550,00 eura, čemu se ima pridodati obračunati PDV od 25% u iznosu od 637,50 eura, kao i trošak sudski pristojbi na tužbu u iznosu od 73,23 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 73,23 eura, odnosno sveukupno trošak zastupanja od 3.333,96 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate.

19. Nije osnovan zatraženi trošak tužiteljice za sastav podneska od 02.06.2025. prema Tbr. 8/4 Tarife, jer se radi o podnesku kojim se dokazuje plaćanje dužne sudske pristojbe na tužbu, a što ne može ići na teret protivne strane, također nije osnovan niti zatraženi trošak zastupanja na ročištu radi objave, obzirom taj trošak nije nužan i ne može ići na teret protivne strane, jer se sudska odluka objavljuje na eOglasna ploča sudova odmah nakon objave i dostupna je u elektronskom obliku strankama. Tužiteljici je priznat trošak pristojbe na presudu od 73,23 eura, a ne u zatraženom iznosu od 100,00 eura, obzirom se tužiteljici presuda dostavlja u elektronskom obliku, te tužiteljica ima mogućnost plateža iste u presuđenom iznosu od 73,23 eura (čl. 7 st. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18 i 51/23; dalje ZSP)), a što se smatra nužnim troškom sudske pristojbe. U slučaju da tužiteljica u roku od 3 dana od dostave ove presude, uz generirani nalog za platež pristojbe, ne plati pristojbu u visini polovice propisanog iznosa, ista će biti dužna platiti puni iznos sudske pristojbe, međutim to ne može ići na teret protivne strane.

20. Slijedom opisanog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 07. studenog 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Presudu dostaviti putem e-oglasne ploče za tužiteljicu i tuženika

2. Presuda nepravomoćna

3. Kal 20 dana