REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-2885/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja POLAKO-SAMOBOR d.o.o., Bestovje (Sveta Nedelja), Slovenska ulica 5, OIB: 95742403848, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. listopada 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 7. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju iznos od 3.262,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 2.812,00 eura od 23. veljače 2023. do isplate;

- na iznos od 450,00 eura od 23. veljače 2023. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 5.188,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 15. veljače 2023. do isplate, kao i u dijelu u kojem potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata koje su na dosuđeni iznos od 2.812,00 eura iz točke I. izreke presude tekle u razdoblju od 15. veljače 2023. do 22. veljače 2023., a na iznos od 450,00 eura u razdoblju od 17. veljače 2023. do 22. veljače 2023., kao i u dijelu u kojem potražuje isplatu izmakle dobiti u iznosu od 2.865,40 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2023. do isplate te iznosa od 2.865,40 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2023. do isplate.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 767,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 7. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 5. listopada 2023. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 14. veljače 2023. u mjestu Lužan, na križanju Zagrebačke i Zelinske ulice, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo teretno vozilo marke Mercedes tip Atego, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja, kao i vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao osiguranik tuženika DO, na način da je oduzeo pravo prednosti prolaska vozila kojim je upravljao direktor tužitelja te na taj način prouzročio prometnu nezgodu. S time u vezi, naveo je da je na vozilu u vlasništvu tužitelja nastala totalna šteta koju je procijenio na iznos od 11.528,00 eura, kao i šteta na ime troškova pripreme, izvlačenja i vuče kamiona u iznosu od 1.500,00 eura. Osim toga, naveo je da je direktor i jedini član društva tužitelja od 14. veljače 2023. do 30. travnja 2023. bio na bolovanju, slijedom čega nije bio sposoban za rad te posljedično nije ostvarivao dobit, uslijed čega na ime izgubljene dobiti potražuje iznos od 2.865,40 eura na ime izmakle koristi za mjesec ožujak 2023. te iznos od 2.865,40 eura na ime izmakle koristi za mjesec travanj 2023. Pojasnio je da je tijekom redovitog rada ostvarivao prosječnu mjesečnu dobit u iznosu od 21.589,32 kuna pa da je to očekivana dobit koju je mogao ostvariti u ožujku i travnju 2023. Konačno, naveo je da se tuženiku 23. veljače 2023. obratio sa odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik djelomično priznao te mu isplatio iznos od 3.528,00 eura na ime štete na vozilu te daljnji iznos od 1.050,00 eura na ime troškova pripreme, izvlačenja i vuče kamiona. S obzirom na navedeno, tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu štete, umanjenu za nesporno isplaćeni iznos, i to na ime štete na vozilu u iznosu od 8.000,00 eura, troškova na ime pripreme, izvlačenja i vuče kamiona u iznosu od 450,00 eura te naknadu izmakle koristi za ožujak 2023. i travanj 2023., za svaki mjesec u od 2.865,40 eura, uz naknadu troškova parničnog postupka, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 6. studenoga 2023. tuženik je priznao nastanak prometne nezgode i svoju pasivnu legitimaciju, kao i postojanje djelomične odgovornosti na strani njegovog osiguranika, uslijed čega je u mirnom postupku tužitelju isplatio štetu u iznosima koje je tužitelj naveo u tužbi. Međutim, tuženik je istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti na strani tužitelja iz razloga što se vozač njegovog vozila tom prilikom kretao nedozvoljenom i neprilagođenom brzinom. Osporio je i visinu nastale štete, ovo stoga jer se radi o totalnoj šteti na vozilu, pa je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi štetu u iznosu tržišne vrijednosti vozila, umanjene za vrijednost ostatka vozila, kao i za omjer doprinosa tužitelja nastanku štete. Pritom je ukazao da tužitelj nema pravo na naknadu štete koja uključuje iznos PDV-a. Nadalje, osporio je zahtjev s osnove izgubljene zarade s navodom da tužitelj nije dokazao da mu je nastala navedena šteta, kao niti da je nastala u visini koju potražuje. Stoga, tuženik je predložio da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Na ročištu za glavnu raspravu od 7. listopada 2025. tuženik je povukao ranije istaknuti prigovor suodgovornosti na strani tužitelja, a ujedno je naveo da ne osporava visinu po računu br. 75-2-1 na ime troškova pripreme, izvlačenja i vuče kamiona (list 193. spisa).

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao potvrdu Policijske uprave zagrebačke (list 7.-8. spisa), izvid štete od 27. veljače 2023. (list 9. -10. spisa), obrazloženu ponudu od 29. ožujka 2023. (list 11. -12. spisa), račun br. 075-2-1 od 16. veljače 2023. (list 13. spisa), izvadak iz sudskog registra za tuženika (list 14. spisa), knjige IRA tuženika (list 15.-17. i list 119.-121. spisa), pisma namjere (list 18.-21- spisa), ispis oglasa za rabljena teretna vozila (list 31.-90.; list 96.-114. i list 127.-137. spisa), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 115. -118. spisa), zapisnik o očevidu (list 144.-147. spisa), izvješće o poduzetom (list 148. -149. spisa), izvješće o počinjenom prekršaju (list 150.-151. spisa), tahografski listić (list 153. spisa), potvrde KB Dubrava (list 154.-155. spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta (list 156. spisa), izvješće o osiguranju mjesta događaja (list 157. -158. spisa) i zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova o organizmu (list 159. i 160. spisa).

5. Sud je također razgledao skicu mjesta događaja (list 161. -162. spisa) i fotografije s DVD medija (poleđina lista 162. spisa) te je izveo dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja (list 164. spisa).

6. Konačno, sud je proveo dokaz prometnim vještačenjem na temelju kojeg je stalni sudski vještak izradio nalaz i mišljenje od 16. travnja 2025. (list 174. -182. spisa) te je svoj nalaz i mišljenje iznio usmeno na ročištu od 7. listopada 2025. (list 193. spisa).

7. Sud nije proveo dokazne prijedloge tužitelja pribavom štetovnog spisa od tuženika te financijskim vještačenjem iz razloga jer provođenje tih dokaza nije bilo potrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Osim toga, razloge neprovođenja potonjeg dokaza sud je iznio i pod točkom 40. obrazloženja ove odluke.

8. Nadalje, sud nije izveo dokazne prijedloga tuženika iz točke 10. i 11. odgovora na tužbu iz razloga jer provođenje tih dokaza nije bilo potrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, uzimajući u obzir i pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 221. b. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP).

9. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

10. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na ime naknade (obične) štete u iznosu od 8.450,00 eura nastale na teretnom vozilu u vlasništvu tužitelja u prometnoj nezgodi od 14. veljače 2023. za koju je odgovoran osiguranik tuženika, kao i zahtjev na ime naknade izmakle koristi u iznosu od 5.730,80 eura koju je tužitelj pretrpio time što je u ožujku i travnju 2023. njegov zakonski zastupnik i član društva bio privremeno nesposoban za rad, uslijed čega je bio onemogućen u ostvarivanju prihoda.

11. Među strankama nije sporno da se 14. veljače 2023. u mjestu Lužan, na križanju Zagrebačke i Zelinske ulice, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo teretno vozilo marke Mercedes tip Atego, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja, kao i vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao osiguranik tuženika DO, a uslijed koje je došlo do štete na vozilu tužitelja. Nije niti sporna aktivna, kao niti pasivna legitimacija stranaka u ovom postupku.

12. Nadalje, nije niti sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastalu štetu, kao niti visina štete po računu broj 75-2-1 na ime troškova pripreme, izvlačenja i vuče kamiona koji je ispostavljen u iznosu od 1.500,00 eura, uvećano za PDV. Nije niti sporno da je tuženik u mirnom postupku prije podnošenja tužbe na ime obične štete tužitelju podmirio iznos od 4.578,00 eura, od čega se iznos od 3.528,00 eura odnosi na totalnu štetu na vozilu, a iznos od 1.050,00 eura na štetu na ime troškova pripreme, izvlačenja i vuče vozila.

13. S druge strane, između stranaka je u ovoj fazi postupka sporna visina štete na vozilu, kao i osnovanost i visina tužbenog zahtjeva s osnove izmakle koristi.

14. Vezano za tužiteljevo potraživanje po osnovi (obične) štete na vozilu, sud iznosi sljedeće.

15. Iz uvida u tuženikov izvid štete broj 238510510142 od 27. veljače 2023. (list 9.-10. spisa) utvrđeno je da je tuženik izvršio pregled vozila u vlasništvu tužitelja te je štetu procijenio kao totalnu štetu, navodeći da popravak vozila nije ekonomski isplativ.

16. Uvidom u račun br. 075-2-1 od 16. veljače 2023. (list 13. spisa) vidljivo je da je društvo DRAVA-PROMET d.o.o., Zagreb, ispostavilo račun tužitelju po osnovi pripreme, izvlačenja i vuče kamiona u vlasništvu tužitelja na relaciji Goričica - Resnik, u iznosu od 1.500,00 eura, uvećano za PDV po stopi od 25%.

17. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila i plovila AO od 16. travnja 2025. (list 174. -182. spisa; dalje: vještak) proizlazi da se vještak usuglasio s mišljenjem procjenitelja da visinu štete na vozilu treba utvrditi obračunom totalne štete, a sve s obzirom na starost vozila, kao i stavke koje je prema izvidu štete bilo potrebno zamijeniti. Vještak je utvrdio da je u konkretnom slučaju teretno vozilo Mercedes Atego, diesel, 125 kW, 4.300 ccm, prošlo 451.073 km, kao i da je prvi put registrirano 1. srpnja 1999., pa da je u trenutku oštećenja bilo staro 23 godine i 7 mjeseci. S obzirom na starost vozila, za procjenu tržišne vrijednosti vozila vještak je koristio izravnu - komparativnu metodu procjene, i to uvid u tržišne ponude vozila istog tipa i iste starosti, pri čemu je procijenio da tržišna vrijednost neoštećenog konkretnog tipa vozila, a starog na dan oštećenja, bez uključenog PDV-a iznosi oko 6.340,00 eura, odnosno 7.925,00 eura s uključenim PDV- om po stopi od 25%. Budući da su na vozila utvrđena znatna oštećenja prednje strane kabine vozila, desne bočne strane tovarnog sanduka i kotača, vještak je zaključio da bi vrijednost ostataka oštećenog vozila iznosila oko 20,00 % tržišne vrijednosti vozila, odnosno oko 1.268,00 eura bez PDV-a (tj. 1.585,00 eura s PDV-om). Stoga, vještak je utvrdio da stvarna šteta, koja predstavlja razliku između tržišne vrijednosti vozila i vrijednosti ostataka oštećenog vozila, iznosi 5.072,00 eura bez PDV-a, odnosno 6.340,00 eura s uključenim PDV-om.

18. Tužitelj je u podnesku od 23. svibnja 2025. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u dijelu procjene visine štete pa je vještak bio pozvan usmeno otkloniti prigovore na njegov nalaz i mišljenje.

19. Na ročištu za glavnu raspravu od 7. listopada 2025. vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja te se očitovao na prigovore tužitelja na način da je pojasnio da kod tako starog vozila kao što je tužiteljevo, a koje je na dan oštećenja bilo staro 23 godine i 7 mjeseci, više nije primjenjiva metoda izračuna tržišne vrijednosti utvrđivanjem amortizacije, uslijed čega je primijenio metodu izravne procjene - komparacije vrijednosti vozila sa istim ili sličnim vozilima odgovarajućeg modela i iste starosti. S obzirom na to, vještak je izvršio uvid u stanje ponuda na tržištu teretnih vozila te je na temelju većeg broja vozila utvrdio prosječnu vrijednost koja bi odgovarala predmetnom vozilu, pri čemu je u svoju kalkulaciju uvrstio i vozila s kabinom za spavanje i sa utovarnom rampom. Zaključno, vještak se očitovao na vozila iz priloženih oglasa iz podneska tužitelja od 23. svibnja 2025. navodeći da je riječ o modelima s jačim motorom, kao i da je upitna realizacija stavljene cijene budući da navedeno varira od 5,00 do 10,00 %.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, objektivnim, argumentiranim te sačinjenim u skladu s pravilima struke. Stranke po saslušanju vještaka nisu predlagale dopunu vještačenja niti njegovu obnovu, a vještak se na ročištu očitovao na sva pitanja i prigovore tužitelja koji po provedenom saslušanju nije imao primjedbi niti prigovora na usmeni nalaz i mišljenje vještaka.

21. Odredbom članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.; dalje: ZOO - na snazi u vrijeme štetnog događaja) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Da bi postojala odgovornost za štetu, moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje.

22. S obzirom da u ovoj parnici nije sporna dinamika nastanka štetnog događaja, uzročno - posljedična veza između štetne radnje i nastale štete, kao niti odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štete (dok je prigovor podijeljene odgovornosti tuženik tijekom postupka povukao), u ovoj fazi postupka bilo je još potrebno utvrditi visinu štete na vozilu tužitelja.

23. Analizom svih provedenih dokaza sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o tzv. totalnoj šteti na vozilu koja nastaje kada je vozilo nepopravljivo ili je popravak skuplji od tržišne vrijednosti samog vozila, a obračunava se na način da se tržišna vrijednost vozila na dan štetnog događaja umanji za vrijednost ostataka vozila. Dakle, vrijednost, odnosno, visina štete izračunava se s obzirom na stanje vozila prije nezgode, a po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, sukladno odredbi članka 1089. stavak ZOO-a.

24. Pritom se napominje kako tužitelj, protivno navodima tuženika, ima pravo na naknadu štete u punom iznosu, uključujući i porez na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li popravio vozilo i radi li se o totalnoj šteti, ovo stoga jer je porez na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog da se materijalna situacija oštećenika dovede u stanje prije štetne radnje u smislu odredbe članka 1085. ZOO-a. Pritom nije odlučno što oštećenik nije imao nikakvih izdataka za popravljanje stvari, dakle što nije popravio vozilo, s obzirom da se radilo o totalnoj šteti, a pravo na naknadu štete u cijelom opsegu, uključujući i porez na dodanu vrijednost, nije uvjetovano prethodnim popravljanjem vozila, odnosno plaćanjem izdataka za popravak (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci, poslovni broj Rev-512/2023-3 od 28. kolovoza 2024.).

25. Stoga, na temelju provedenog dokaznog postupka, posebno na temelju nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da tužitelj ima pravo na naknadu štete u iznosu od 6.340,00 eura, koji iznos predstavlja razliku između tržišne vrijednosti neoštećenog vozila u visini od 7.925,00 eura i i vrijednosti ostataka oštećenog vozila u visini od 1.585,00 eura.

26. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku prije podnošenja ove tužbe na ime naknade štete na vozilu tužitelju podmirio iznos od 3.528,00 eura, to tužitelj ovom tužbom osnovano potražuje preostali iznos od 2.812,00 eura na ime potpune naknade štete na vozilu, a koji iznos predstavlja razliku između ukupno utvrđenog iznosa naknade štete od 6.340,00 eura i prethodno nesporno plaćenog iznosa od 3.528,00 eura, dok neosnovano potražuje naknadu preostalog iznosa od 5.188,00 eura po osnovi naknade štete na vozilu.

27. Osim toga, po provedenom postupku sud je utvrdio da tužitelj ujedno osnovano potražuje iznos od 450,00 eura na ime naknade štete po osnovi troškova pripreme, izvlačenja i vuče tužiteljevog vozila sukladno računu br. 075-2-1 od 16. veljače 2023. (list 13. spisa), ispostavljenog od strane društva DRAVA-PROMET d.o.o., Zagreb.

28. Naime, tuženik je tijekom ove parnice učinio nespornom visinu štete po predmetnom računu, koji je ispostavljen na iznos od ukupno 1.500,00 eura bez uključenog PDV-a, s time da je u mirnom postupku koji je prethodio ovoj tužbi tužitelju nesporno podmirio iznos od 1.050,00 eura po osnovi predmetnog računa, a preostalu razliku odbio podmiriti uslijed prigovora suodgovornosti na strani tužitelja u omjeru od 30% (obrazložena ponuda od 29. ožujka 2023. s lista 11.-12. spisa). Budući da je tuženik tijekom ovog postupka povukao predmetni prigovor, a iz obrazložene ponude tuženika te njegovih navoda iznesenih tijekom postupka proizlazi da je tuženik u cijelosti priznao predmetni račun, kako po osnovi, tako i po visini, ovaj sud je tužitelju dosudio preostali nepodmireni zahtijevani iznos po tom računu u visini od 450,00 eura, koji odgovara razlici između ukupno fakturiranog iznosa (1.500,00 eura) te podmirenog iznosa od 1.050,00 eura, bez PDV-a. Pritom se napominje kako tužitelj u tužbi nije potraživao naknadu štete po tom računu s uključenim PDV-om, već bez PDV-a, pa je sud o tome odlučivao primjenom odredbe članka 2. stavak 1. ZPP-a.

28. Također, tužitelj sukladno odredbi članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.; dalje: ZOOP - koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja), u vezi s člankom 29. stavak 2. ZOO-a, ima pravo i na isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos glavnica štete, koje su tekle od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (list 11. spisa), dakle od 23. veljače 2023. pa do isplate. Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZOO-a po stopi za ostale odnose budući da se predmet spora odnosi na izvanugovornu odgovornost za naknadu štete, a ne na odnos stranaka koji je proizašao iz trgovačkog ugovora.

29. U odnosu na tužiteljevo potraživanje izmakle koristi, sud iznosi sljedeće.

30. Iz uvida u izvadak iz sudskog registra (list 14. spisa) vidljivo je da je GO, koji je u trenutku nezgode upravljao tužiteljevim vozilom, jedini osnivač i direktor tužitelja.

31. Uvidom u izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 115. -118. spisa) utvrđeno je da je GO bio privremeno nesposoban za rad od 14. veljače 2023. do 30. travnja 2023., dok je iz potvrde KB Dubrava od 14. veljače 2023. (list 155. spisa) vidljivo da je isti ozlijeđen u predmetnom štetnom događaju pri čemu je zadobio lake tjelesne ozljede u vidu iščašenja i istegnuća desnog ramena i kontuzije prsnog koša.

32. Po izvršenom uvidu u knjigu izlaznih računa tužitelja (list 15.-17. spisa) proizlazi da je tužitelj za mjesec studeni 2022. evidentirao izlazne račune u ukupnom iznosu od 29.520,70 kuna (tj. 3.918,07 eura prema fiksnom tečaju konverzije, koji iznosi 7,53450 kuna za 1,00 euro), za mjesec prosinac 2022. u iznosu od 13.832,70 kuna (1.835,91 eura) te za mjesec siječanj 2023. u iznosu od 2.842,20 eura. Iz uvida u knjigu izlaznih računa tužitelja (list 120. -121. spisa) vidljivo je da tužitelj u mjesecu ožujku i travnju 2023. nije evidentirao izlazne račune.

33. Iz pisama namjere (list 18.-21. spisa) sud je utvrdio da su društva VEKA-ING d.o.o., Alfasol d.o.o. i INTEREUROPA LOGISTIČKE USLUGE d.o.o. dopisima od 20. ožujka 2023. te društvo MILŠPED d.o.o. dopisom od 27. ožujka 2023. navela da su prethodnih godina već poslovno surađivali s tužiteljem u vidu transporta za stalne klijente, kao i da je dosadašnja suradnja bila uspješna te da se nadaju i budućoj poslovnoj suradnji. Riječ je o dopisima koji su sadržajno identični, premda su izdani od strane različitih pravnih osoba.

34. Iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja GO s ročišta od 10. listopada 2024. (list 164. spisa) proizlazi da je uslijed predmetnog štetnog događaja zadobio trzajnu ozljedu vrata i natučenje ramena, pa da je bio na bolovanju od 14. veljače 2023. do negdje travnja ili svibnja 2023. S time u vezi, naveo je da mu je predmetni kamion bio jedini kojeg je posjedovao, kao i da je on bio jedini zaposlenik društva. Naveo je da u tom razdoblju nije mogao dobiti kredit radi kupnje novog kamiona, a da je pretežita djelatnost tužitelja prijevoz robe. Zaključno, naveo je da je u utuženom razdoblju imao ugovorene poslove, i to s društvima VEKA-ING d.o.o., Alfasol d.o.o., MILŠPED d.o.o. i INTEREUROPA d.o.o.

35. Sud je prihvatio iskaz zakonskog zastupnika tužitelja u dijelu u kojem je iskazivao o ozljedama koje je zadobio u predmetnoj prometnoj nezgodi, zatim da je zbog zadobivenih ozljeda bio privremeno nesposoban za rad, kao i da se tužitelj bavi prijevozom robe, sve iz razloga što je u tom dijelu njegov iskaz u cijelosti suglasan s preostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, posebno s ispravama iz policijskog spisa (list 154.-155. spisa) i izvješćima dr. opće medicine o njegovoj privremenoj nesposobnosti za rad (list 115.-118. spisa), kao i podacima iz sudskog registra (list 14. spisa).

36. S druge strane, sud nije prihvatio iskaz zakonskog zastupnika tužitelja u dijelu u kojem je iskazivao da je u utuženom razdoblju imao ugovorene poslove sa spomenutim trgovačkim društvima iz razloga što navedena činjenica ne proizlazi iz dokaza u spisu, a radi se o stranci koja je osobno zainteresirana za ishod ovog spora, odnosno za svoju procesnu situaciju, pa je u tom dijelu njegov iskaz ocijenjen kao subjektivan. Pritom se upućuje kako iz dostavljenih pisama namjere (list 18.-21. spisa) ne proizlazi da bi tužitelj imao ugovorene konkretne poslove sa predmetnim trgovačkim društvima u spornom razdoblju (ožujak i travanj 2023.), već samo da je s navedenim društvima ranije bio u poslovnoj suradnji (što nije niti sporno), kao i da postoji mogućnost buduće poslovne suradnje.

37. Sukladno odredbi članka 1089. stavak 1. i 3. ZOO-a, oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, s time da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

38. Dakle, izmakla korist je neizravna i naknadno prouzročena šteta koja se očituje u onemogućavanju stjecanja određene imovinske koristi, koju je oštećenik osnovano očekivao prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima slučaja, da nije bilo štetne radnje ili propuštanja kojom je štetnik prouzročio štetu. Smisao odredbe o naknadi izmakle koristi jest u tome da bi, kada ne bi bilo štetne radnje kojom je, kao u konkretnom slučaju, oštećeno vozilo u vlasništvu tužitelja, tužitelj ostvario određenu dobit, a naknada izmakle koristi omogućuje da tužiteljevo materijalno stanje bude takvo kao da nije bilo štetne radnje. Pri tome je potrebno voditi računa da bi tužitelj, u slučaju da nije bilo štetne radnje, ostvario određene prihode jer bi mu bila isplaćena ugovorena naknada za obavljeni prijevoz, ali bi i u tom slučaju imao određene materijalne troškove koje bi pokrio iz tih naknada, što je sve zbog štetne radnje izostalo.

39. Po stavu ovog suda, tužitelj je u konkretnom slučaju propustio, u skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP-a, dokazati osnovanost svog zahtjeva po osnovi naknade izmakle koristi. Naime, za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi nije dovoljno postojanje mogućnosti ostvarivanja dobiti, već i da je tužitelj doista imao izvjesnu mogućnost upravo s oštećenim kamionom ostvariti takvu imovinsku korist i ostvarenje te koristi po redovnom tijeku stvari.

40. Nije sporna činjenica da je tužitelj trgovačko društvo čija je jedna od registriranih djelatnosti javni cestovni prijevoz putnika i tereta u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu, a ta činjenica proizlazi i iz izvatka iz sudskog registra za tužitelja (list 14. spisa). Tužitelj je u konkretnom slučaju dostavio knjige izlaznih računa iz kojih je vidljivo da je u razdoblju prije nastanka prometne nezgode ostvarivao određene prihode za poslove prijevoza (list 15. -17. spisa). Osim toga, zakonski zastupnik tužitelja je na ročištu pred ovim sudom iznio tvrdnju da je u utuženom razdoblju imao ugovorene poslove prijevoza s trgovačkim društvima VEKA- ING d.o.o., Alfasol d.o.o., MILŠPED d.o.o. i INTEREUROPA d.o.o. Međutim, osim navedene paušalne tvrdnje, tužitelj tijekom ovog postupka nije u skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP-a dostavio isprave (kao primjerice ponude, narudžbe, ugovore) niti predložio odnosno predočio druge dokaze iz kojih bi proizlazilo da je i u spornom razdoblju imao konkretne ponude za obavljanje poslova prijevoza, i to upravo za prijevoz oštećenim kamionom, odnosno da je imao mogućnost obaviti prijevoz upravo oštećenim kamionom i time ostvariti dobit u spornom razdoblju, ali da je zbog predmetnog štetnog događaja onemogućen u ostvarivanju takve koristi (slično i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojim odlukama, poslovni broj Pž- 2210/2021-2 od 14. srpnja 2022. i poslovni broj Pž-3979/2017-2 od 1. listopada 2019.). S obzirom da tužitelj, na kojem je teret dokazivanja spornih činjenica, nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva po osnovi izmakle koristi, sud je odbio izvođenje dokaza financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost visine štete.

41. S obzirom na sve izneseno, tužbeni zahtjev tužitelja kojim potražuje naknadu obične štete priznat je u iznosu od 2.812,00 eura na ime totalne štete na vozilu, kao i u iznosu od 450,00 eura na ime troškova pripreme, izvlačenja i vuče tužiteljevog kamiona, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku (23. veljače 2023.) pa do isplate, a odbijen je za preostali iznos od 5.188,00 eura na ime totalne štete na vozilu sa zakonskim zateznim kamatama, kao i za zatezne kamate koje su na priznati iznos totalne štete od 2.812,00 eura tekle od 15. veljače 2023. do 22. veljače 2023., kao i za zakonske zatezne kamate koje su na priznati iznos od 450,00 eura tekle od 17. veljače 2023. do 22. veljače 2023., kao i za naknadu izmakle koristi u ukupnom iznosu od 5.730,80 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te je odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke presude.

42. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavak 2. te članaka 155. i 164. ZPP-a, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., 107/25.; dalje: Tarifa).

43. Prema odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

44. Tužitelj je s postavljenim tužbenim zahtjevom u odnosu na naknadu obične štete uspio u cijelosti u pogledu dokazivanja njegove osnove (100,00 %), dok je u odnosu na dokazivanje visine tog zahtjeva uspio u omjeru od 38,60 % (tužitelj je tražio naknadu ukupnog iznosa od 8.450,00 eura na ime obične štete, a tužbeni zahtjev mu je prihvaćen za iznos od 3.262,00 eura), slijedom čega je sa zahtjevom za naknadu obične štete uspio u omjeru od 69,30 % (100,00 + 38,60 iznosi 138,60; dok 138,60 ÷ 2 iznosi 69,30). Nadalje, u odnosu na tužbeni zahtjev za naknadu izmakle koristi, tužitelj nije uspio u pogledu dokazivanja njegove osnove i visine, slijedom čega u tom dijelu njegov uspjeh iznosi 0,00 %.

45. S obzirom na prethodno navedeno, tužitelj je u ovoj parnici konačno uspio u omjeru od 34,65 % (69,30 + 0 iznosi 69,30, dok 69,30 ÷ 2 iznosi 34,65), dok posljedično uspjeh tuženika iznosi 65,35 %.

46. S obzirom da je tuženik u većoj mjeri uspio u ovoj parnici, isti sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su obje stranke uspjele u parnici, odnosno u omjeru od 30,70 % (65,35 % - 34,65 % iznosi 30,70 %).

47. Tuženiku je kao potreban priznat trošak zastupanja po odvjetniku u skladu s Tarifom, primjenjujući pritom Tbr. 54. Tarife, i to za sastav odgovora na tužbu od 6. studenoga 2023. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife) te za zastupanje na ročištima od 3. srpnja 2024., 10. listopada 2024. i 7. listopada 2025. - za svako ročište u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), dakle iznos od 2.000,00 eura, koji uvećan za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi 2.500,00 eura.

48. Stoga, tuženiku su kao potrebni priznati ukupni troškovi parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 eura, što u konačnici sukladno razmjernom uspjehu u sporu i nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici iznosi 767,50 eura (30,70 % od 2.500,00 eura iznosi 767,50 eura).

49. Na ime priznatih troškova parničnog postupka tuženik ima pravo i na zatražene zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.) za ostale odnose, koje teku od 7. studenoga 2025., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

50. Slijedom navedenog, tuženik ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 767,50 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

U Zagrebu 7. studenoga 2025.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).