Pr-2000/2022-27
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste MS, u pravnoj stvari tužiteljice NS OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 21.listopada 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice, a po objavi presude dana 7.studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici KS OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 2.665,44 eura zajedno s pripadajućom:
– zakonskom kamatom koja na iznos od 31,70 EUR teče od 15. lipanj 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 14,91 EUR teče od 15. srpanj 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 25,41 EUR teče od 15. kolovoz 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,95 EUR teče od 15. rujan 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 13,43 EUR teče od 15. listopad 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 5,90 EUR teče od 15. studeni 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 18,06 EUR teče od 15. prosinac 2017.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 57,43 EUR teče od 15. siječanj 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 73,34 EUR teče od 15. veljača 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 23,67 EUR teče od 15. ožujak 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 28,34 EUR teče od 15. travanj 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 42,58 EUR teče od 15. svibanj 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 6,26 EUR teče od 15. lipanj 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 52,07 EUR teče od 15. srpanj 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 70,20 EUR teče od 15. kolovoz 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 67,39 EUR teče od 15. rujan 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 13,30 EUR teče od 15. listopad 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 27,52 EUR teče od 15. studeni 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 26,59 EUR teče od 15. prosinac 2018.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 30,09 EUR teče od 15. siječanj 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 30,30 EUR teče od 15. veljača 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 34,85 EUR teče od 15. ožujak 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 184,88 EUR teče od 15. travanj 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,22 EUR teče od 15. svibanj 2019. – zakonskom kamatom koja na iznos od 75,86 EUR teče od 15. lipanj 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 215,36 EUR teče od 15. srpanj 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 29,76 EUR teče od 15. kolovoz 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 42,70 EUR teče od 15. rujan 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 39,58 EUR teče od 15. listopad 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 58,98 EUR teče od 15. studeni 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 39,41 EUR teče od 15. prosinac 2019.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 19,83 EUR teče od 15. siječanj 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 44,10 EUR teče od 15. veljača 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 44,43 EUR teče od 15. ožujak 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 83,19 EUR teče od 15. travanj 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 22,28 EUR teče od 15. lipanj 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 20,19 EUR teče od 15. srpanj 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,88 EUR teče od 15. rujan 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 60,14 EUR teče od 15. listopad 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 75,03 EUR teče od 15. studeni 2020.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 70,25 EUR teče od 15. svibanj 2022.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 415,62 EUR teče od 15. lipanj 2022.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 258,28 EUR teče od 15. srpanj 2022.
– zakonskom kamatom koja na iznos od 163,17 EUR teče od 15. kolovoz 2022. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.644,31 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] , sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 2.lipnja 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU- a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da zdravstveni radnik na klinici za kirurgiju za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodne činjenice da imaju za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.
2.U odgovoru na tužbu, koju tuženik dostavlja tek 30.rujna 2024., isti osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.
3.Tužiteljica je podneskom od 14.listopada 2024., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.386,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.05.2017. do 21.07.2022. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 22,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.
3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu točke kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.
3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 20.siječnja 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 2.665,44 eura.
4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.
5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Tužiteljica je popisala parnični trošak.
6.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).
7.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.
8.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
8.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, dok će se sukladno odredbama KU osnovna plaća radnika uvećati za prekovremeni rad za 50%. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18. Obračun dodatka za znanstveni stupanj predviđen je čl.54. st.2. TKU.
8.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
8.3.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.
8.4.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“
8.5.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
8.6.Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/19) u čl.34. propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.
8.7.Sukladno prethodno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju. Dakle, zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada prema KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kako proizlazi i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.
9.Na okolnost visine potraživanja obavljeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije Zlatku Cvitanoviću, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Vještak u svojem nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica u utuženom razdoblju ostvarila neplaćene dodatke i to: dodatak za posebne uvjete rada, dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi, dodatak za prekovremeni rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom. Izračun neplaćenih dodataka na plaću rađen je od svibnja/2017. do zaključno ožujka/2020. s obzirom da se od travnja/2020. zdravstvenim djelatnicima uredno isplaćuju naknade i za redovan i za prekovremeni rad. Nadalje, u utuženom razdoblju (svibanj/2017.– srpanj/2022.) tužiteljici da je isplaćena manja naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja do 42 dana (a što je posljedica pogrešno obračunatih dodataka na plaću iz utuženog razdoblja). Tužiteljica da je od 13.08.2020. do 22.07.2022. konstantno bila na bolovanju ili je koristila godišnji odmor, nakon čega je otišla u mirovinu. Od 11/2020. do 04/2022. bolovanje je koristila preko HZZO-a. Nalaz vještaka je rađen temeljem dokumentacije dostavljene od strane tuženika iz koje je vidljivo da je tužiteljica u utuženom razdoblju u pojedinim mjesecima radila prekovremeno i da joj je prekovremeni rad u tim mjesecima evidentiran i plaćen. Iz platnih lista također je vidljivo da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatke za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi. Provjerom svih platnih lista utvrđeno je da su oba dodatka plaćena samo za onu količinu sati koja je odrađena u redovnom radu, dok nisu obračunati za sate koji su odrađeni u prekovremenom radu. Dodaci za otežane uvjete rada i za odgovornost na radu, pripadaju radniku uvijek kad radi, bez obzira radi li u redovnom ili u prekovremenom radnom vremenu. Vještačenjem je također utvrđeno da tužiteljici nisu u cijelosti isplaćeni ni svi dodaci za rad izvan redovnog radnog vremena (subotom, nedjeljom, noću…), što znači da plaća tužiteljici u promatranom razdoblju nije ispravno obračunata. Zaključno da se može utvrditi sljedeće: - neplaćeni dodaci za posebne uvjete rada koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju (svibanj/2017.– ožujak/2020.) iznose ukupno 5.103,39 kn; - neplaćeni dodaci za odgovornost za život i zdravlje ljudi koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju (svibanj/2017.– ožujak/2020.) iznose ukupno 1.052,74 kn; - neplaćeni dodaci za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju iznose ukupno 3.809,29 kn. Kao posljedica pogrešno obračunatih dodataka na plaću iz utuženog razdoblja (svibanj/2017.– srpanj/2022.) tužiteljici je isplaćen manji iznos naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) i to ukupno 10.117,33 kn. Ukupan iznos predmetnih dodataka na plaću (za otežane uvjete rada, za odgovornost na radu i za prekovremeni rad subotom, nedjeljom…) i naknada plaće za vrijeme korištenja god. odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) koje tuženik nije isplaćivao tužiteljici u utuženom razdoblju (svibanj/2017.– srpanj/2022.), iznosi sveukupno 20.082,75 kn, ili u protuvrijednosti od 2.654,44 EUR.
10.S obzirom na takvo utvrđenje vještaka, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev potražujući sada iznos od 2.665,44 eura, navodeći da na isto nema primjedbi.
10.1.Tuženik pak prigovora nalazu i mišljenju vještaka i to u onom dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na izračun nakon 01.07.2020. te traži dopunu nalaza i mišljenja na način da vještak odgovori na slijedeće upite: je li tuženik nakon 01.07.2020. vršio obračune svih dodataka i na odrađeni prekovremeni rad i je li razlika utvrđena nakon 01.07.2020. posljedica neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad?
10.2.U dopuni nalaza i mišljenja, a vezano za primjedbe tuženika, vještak navodi da je tuženik nakon 01.07.2020.g. uredno vršio obračun i isplatu dodataka na plaću tužiteljici za prekovremeni rad, i to dodatke koji se odnose na posebne uvjete rada i na odgovornost za život i zdravlje ljudi, Također, nakon 01.07.2020. nije više bilo neplaćenih dodataka tužiteljici niti za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni. Razlika utvrđena nakon 01.07.2020.g. nije posljedica neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad. Međutim, ta razlika je nastala zbog pogrešne metodologije kojom obračun naknade bruto plaće za vrijeme korištenja god. odmora i/ili bolovanja radi aplikacija COP (centralni obračun plaće). Vještak je obračun naknada za godišnji odmor i/ili bolovanje radio prema važećim propisima, odnosno sukladno odredbama KU i TKU te zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU, a to znači da je pritom uzimao u obzir prosječnu mjesečnu bruto plaću koju je tužiteljica ostvarila u prethodna 3 mjeseca. Naime, odredba o „prosječnoj mjesečnoj bruto plaći u prethodna 3 mjeseca“ odnosi se na ona prethodna 3 mjeseca kada radnik nije bio na bolovanju. Zaključno, vještak ističe da ostaje i dalje pri nalazu i mišljenju iz predmetnog vještva, budući da su svi obračuni izvršeni sukladno važećim propisima i uvažavajući sva pravila financijske i računovodstvene struke. Stoga vještak smatra da su prigovori na njegovo vještvo neosnovani.
10.3.Na takvu dopunu nalaza i mišljenja vještaka, tuženik se nije očitovao do zaključenja glavne rasprave.
11.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu i postavila manifestacijski zahtjev kojim traži dostavu potrebne dokumentacije kako bi se utvrdila razlike plaće za otežane uvjete rada za sve odrađene sate; za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama.
12.S obzirom da tužitelj nije dostavio dokaze, niti pokušao dokazati da je od tuženika zatražio dostavu potrebne dokumentacije i da je tuženik takav zahtjev odbio, sud je tužitelja pozvao raspravnim rješenjem na postavljenje određenog tužbenog zahtjeva, sve sukladno odredbi čl.325 st.2, a u vezi s čl.186b st.4 ZPP.
13.Tužiteljica je podneskom od 14.listopada 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je zatražila isplatu iznosa od 1.386,00 eura za razdoblje od 01.05.2017.-21.07.2022., po svim utuženim osnovama, da bi po dostavi pisanog nalaza i mišljenja vještaka postavila tužbeni zahtjev na iznos od 2.665,44 eura. Naime, tužiteljica sve do zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nije mogla znati niti izračunati koje točne iznose joj tuženik duguje po osnovama koja ista u tužbi navodi i potražuje jer tužiteljica kao slabija strana iz radnog odnosa ne posjeduje znanja kojima bi precizno i točno postavila tužbeni zahtjev.
14.Dakle, vještak je na temelju provjere svih platnih lista za tužiteljicu u utuženom razdoblju od 01.05.2017. do 21.07.2022. (kada tužiteljica odlazi u mirovinu) te svih važećih propisa utvrdio da je tužiteljica u utuženom razdoblju u pojedinim mjesecima radila prekovremeno i da joj je prekovremeni rad u tim mjesecima evidentiran i plaćen. Iz platnih lista također je utvrdio da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatke za otežane uvjete rad i za odgovornost za život i zdravlje ljudi. Provjerom svih platnih lista utvrđeno je da su oba dodatka plaćena samo za onu količinu sati koja je odrađena u redovnom radu, dok nisu obračunati za sate koji su odrađeni u prekovremenom radu. Također je utvrđeno da tužiteljici nisu u cijelosti isplaćeni ni svi dodaci za rad izvan redovnog radnog vremena (subotom, nedjeljom, noću…), što znači da plaća tužiteljici u promatranom razdoblju nije ispravno obračunata. Razlika utvrđena nakon 01.07.2020. nije posljedica neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad već da je nastala zbog pogrešne metodologije obračuna naknade bruto plaće za vrijeme korištenja god. odmora i/ili bolovanja. Naime, tuženik tužiteljici nije ispravno obračunao prosjek isplaćenih plaća prema kojima se isplaćuje naknada za bolovanje i naknada za godišnji odmor, a sve prema čl.36. KU (NN 143/13) i čl.34. KU (NN 29/18). Radi se o pravu koje radniku pripada temeljem Kolektivnog ugovora, a u vezi s čl.60. ZR/09, odnosno čl.81. ZR/14.
15.Dakle, ono što je tijekom postupka neprijeporno utvrđeno jest to da je tužiteljica obavila određeni rad za koji rad joj tuženik nije izvršio pravilni obračun pa shodno tome ni isplatu plaće ni naknade plaće.
16.Stoga je postavljanje tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka svrsishodno radi rješenja odnosa među strankama s obzirom da tužiteljica nema financijskog znanja da bi ispravno matematički postavila određeni tužbeni zahtjev. Upravo zbog toga se i provode vještačenja u sudskim postupcima jer ako je sudu potrebno stručno znanje kako radi utvrđivanja kakve činjenice pa tako i visine potraživanja (čl.250 ZPP), to isto (vještakovo) znanje je potrebno tužiteljici da bi mogla urediti tužbeni zahtjev sukladno rezultatima provedenog vještačenja. Naime, nerealno bi bilo očekivati da tužiteljica konkretan i k tome točan zahtjev postavi već u tužbi, odnosno da sama obavi izračun jer nije financijske struke.
16.1.Stoga je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao u toč.I izreke.
17.Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
18.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/23), te popisa parničnog troška tužiteljice. Tužiteljici je priznat trošak: za sastav tužbe – 100 bodova, sastav podneska od 14.10.2024.-25 bodova (neobrazloženi podnesak po Tbr.8 toč.4 jer se samo određuje visina tužbenog zahtjeva, a ponavljaju se navodi iz tužbe), za zastupanje na ročištu od 29.10.2024. i 21.10.2025.-svako po 100 bodova, za sastav podneska od 20.01.2025.-100 bodova, zastupanje na ročištu od 3.10.2024.-50 bodova (Tbr.9. toč.2.), te pristup na ročište za objavu -50 bodova, ukupno 525,00 bodova (vrijednost 1 boda=2,00 eura) što daje iznos 1.050,00 eura+PDV=1.312,50 eura. Tom iznosu valja dodati trošak vještačenja u iznosu od 331,81 eura, tako da ukupno obistinjen trošak tužiteljici iznosi 1.644,31 eura. Tužiteljici nije priznat sastav podneska (požurnice) od 12.08.2025. jer isti nije bio potreban za vođenje postupka.
19.U odnosu na prigovor da se parnični trošak isplati na svoj račun pun.tužiteljice, odlučeno je kao u toč.II izreke sukladno čl.94. st.1. Zakona o parničnom postupku, prema kojem opseg punomoći određuje stranka, pa ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći od protivne strane primiti dosuđene troškove (rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu Gž R-138/2024, od 07.02.2025., Županijskog suda u Osijeku Gž R-302/2024 od 18.02.2025., Županijskog suda u Varaždinu Gž R-29/2025 od 24.03.2025., itd).
20.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.
Split, 7.studenoga 2025.
SUTKINJA
Jerka Kovačić Garac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA:
- pun. tužitelja
- tuženiku