Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Pn-77/2021-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Ani Lazić, u pravnoj stvari tužiteljice BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku iz Varaždina, protiv tuženika HOK-osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 29. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Domagoja Krpine radi naknade štete, 7. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 00432869176, da tužiteljici BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 1.621,87 EUR (tisuću šesto dvadeset jedan euro i osamdeset sedam centi), te da joj na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 474,71 EUR (četiristo sedamdeset četiri eura i sedamdeset jedan cent) sa zakonskom zateznom kamatom od 4. studenog 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, zatim od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zatezne kamate određenoj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koju stopu je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva radi isplate iznosa od 4.025,48 EUR na ime neimovinske štete, te radi isplate iznosa od 636,84 EUR na ime imovinske štete, sve sa zateznom zakonskom kamatom od 4. studenog 2020. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime troškova ovog postupka isplati iznos od 811,16 EUR (osamsto jedanaest eura i šesnaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 7. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koju stopu je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da je dana 20. listopada 2018. u Gornjem Ladanju na raskrižju Zelendvorske ulice s ulicom Vladimira Nazora 13 ispred kbr. 13, u svojstvu putnika pretrpjela prometnu nezgodu koju je skrivio LV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vozač osobnog automobila marke "BMW", reg. oznake [registarska oznaka], proizveden 2005., koji se nalazi u vlasništvu trgovačkog društva Croatia-Trade d.o.o. Majerje, Stjepana Radića 30H, osiguranom kod HOK osiguranja d.d., pod brojem police: [broj police], radi čega je isti presudom ovog suda broj K-251/2019-2 proglašen krivim za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 1 KZ/11. Nadalje je tužiteljica navela kako je u skladu s navedenim 4. studenog 2020. tuženiku odaslala zahtjev za naknadu štete s osnova štetnog događaja, kojim je na ime naknade neimovinske štete zatražila iznos od ukupno 69.000,00 kn. Dana 18. prosinca 2020. tuženik je na ime nespornog dijela neimovinske štete i tuđe pomoći i njege (neimovinska šteta 24.500,00 kn + tuđa pomoć i njega 800,00 kn), na žiro račun punomoćnika tužiteljice isplatio iznos od ukupno 25.300,00 kn. S obzirom na to da joj tom uplatom nije podmirena cjelokupna šteta, tužiteljica je podnijela tužbu tražeći da joj tuženik na ime fizičkih bolova isplati iznos od 10.200,00 kn, budući da je zbog tjelesnih ozljeda bila hospitalizirana 3 dana te je tijekom hospitalizacije dnevno dobivala infuzije, analgetike te pod kožu injekcije za prevenciju tromboembolije. Daljnjih 25 dana bila je imobilizirana čvrstim zavojem oko oba ramena i leđa, zbog čega je imala izuzetno loš san. Prilikom zarastanja prijeloma prsne kosti bili su prisuti bolovi tijekom samog disanja, a u pogledu krvnog podlijeva u lijevoj dojci bila je 3x podvrgnuta UZV dojke, te jednoj citološkoj pretrazi. Obzirom da je područje oko bradavice i aureole dojke bogato živcima, tužiteljica je bila izložena stalnim bolovima uz osjećaj pečenja i žarenja. Na ime pretrpljenog straha tužiteljica potražuje iznos od 21.500,00 kn jer je strah osjećala kao posljedicu traumatičnog događaja. Nadalje, strah se očitovao kroz bojazan da više neće moći samostalno dizati i da će ostati invalid. Nadalje, tužiteljica se bojala da će zbog pretrpjelih ozljeda biti do kraja života ovisna o tuđoj pomoći. Strah je također i trpjela zbog stanja lijeve dojke i to zbog karaktera traumom nastale promjene koja izgledom može oponašati i karcinom te je radi toga učestalo morala vršiti specijalističke i dijagnostičke preglede. Tužiteljica u mislima često obnavlja traumatičan događaj, teško spava i uvijek je prisutan strah kod tužiteljice kada sjeda u automobil. Po osnovi smanjenja životne aktivnosti tužiteljica potražuje iznos od 10.500,00 kn. Naime, isto se očituje se kroz ograničenje pokretljivosti, potrebno je ulaganje pojačanih napora prilikom podizanja težih tereta, jer se javljaju bolovi i pritisak u prsnoj kosti. Navedeno se javlja u vršenju svakodnevnih kućanskih poslova kao i poslova oko uređenja okućnice i to onih najosnovniji (podizanje kante sa vodom, iznošenje smeća, nošenje posude sa rubljem i sl.). Aktivnosti kao što su vješanje zavjesa, pranje prozora, vješanje rublja na povišenom položaju, tužiteljica više nije u mogućnosti obavljati zbog bolova u području ključne kosti. Navodi da je kod tužiteljice prisutan ožiljak u vidu uvučene bradavice lijeve dojke i predstavlja naruženje lakog stupnja uočljivo trećima samo ponekad pa s te osnove potražuje iznos od 2.500,00 kn. Radi tuđe pomoći i njege tužiteljica potražuje iznos od 9.175,00 kn jer joj je u navedenom vremenskom razdoblju trebala svakodnevnu pomoć jer nije mogla ustati iz kreveta, niti je mogla sama leći, bez pomoći druge osobe, a niti je u krevetu mogla sama sjesti, te joj je pomoć bila potrebna kod vršenja osnovnih fizioloških potreba, kao i kod vršenja osnovne osobne higijene kao što su tuširanje i brisanje, oblačenje gornjih dijelova odjeće te oko svih ostalih kućanskih poslova. Ističe da je dakle, ukupan iznos koji potražuje po osnovi neimovinske štete 44.700,00 kn, a sukladno Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su na sjednici Građanskog odjela toga suda od 15. lipnja 2020. izmijenjeni na način da se povećavaju za 50 %, na ime nematerijalne štete potražuje iznos od 67.050,00 kn, te na ime tuđe pomoći i njege iznos od 9.175,00 kn. Kako je tuženik podmirio nesporni dio neimovinske štete u iznosu od 24.500,00 kn, a po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 800,00 kn. to tužiteljica potražuje iznos od 42.550,00 kn na ime neimovinske štete i iznos od 8.375,00 kn na ime tuđe pomoći i njege sa zateznom kamatom od 4. studenog 2020.

2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužiteljica je tužbeni zahtjev uskladila s istim te je povukla dio tužbenog zahtjeva tako da je na ime neimovinske štete zatražila iznos od 32.470,00 kn / 4.309,51 eur, a na ime imovinske štete iznos od 3.200,00 kn / 424,71 eur, no kako se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, sud je odlučivao o prvobitno postavljenom tužbenom zahtjevu.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimacija kao i nastanak štetnog događaja 20. listopada 2018., no osporio je visinu svih iznosa koje tužitelj potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, kao i visinu imovinske štete koju tužiteljica potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, niti dostavljenom medicinskom dokumentacijom u privitku tužbe. Također je naveo da je prije podnošenja tužbe uplatio na račun punomoćnika tužitelja iznos od ukupno 25.300,00 kn na ime neimovinske i imovinske štete nastale u štetnom događaju, kojeg drži primjerenim nastalom ozljeđivanju tužiteljice. Tuženik je osporavao visinu svih vidova neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužiteljica potražuje tužbom te visinu svih kvalifikatornih okolnosti preko isplaćenog iznosa, a to obzirom su svi iznosi u tužbi visoko postavljeni i nisu u skladu s Orijentacijskim kriterijima VSRH. Tuženik je nadalje u odgovoru na tužbu naveo da osporava i tijek zakonske zatezne kamate s obzirom da je tuženik dana 18.12.2020. isplatio tužitelju nesporan iznos u roku od 60 dana od zaprimanja odštetnog zahtjeva, a sve u skladu s čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Također je naveo da zatezna kamata s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu može teći tek od donošenja presude dakle od dana kada je presudom utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega te visina te štete. Ujedno je tuženik u odgovoru na tužbu naveo kako je vozač LV, koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], a koje je u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika, upravljao vozilom sa 1,77 g/kg alkohola u krvi, te je predložio sukladno čl. 211. o ovoj parnici obavijestiti istoga jer bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak, a radi eventualnog kasnijeg regresnog zahtjeva. Stoga je sud LV o parnici obavijestio time da je dostava dopisa suda od 12. srpnja 2022. istome uručena 22. prosinca 2022. putem e oglasne ploče suda nakon višekratno pokušanih dostava poštom i putem sudskog dostavljača. LV pristupio je ročištu 13. studenog 2024. no nije se aktivno uključio u postupak.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao svu dokumentaciju u spisu predmeta, saslušao je tužiteljicu, pročitao je nalaz i mišljenje sudskog vještaka Roberta Grudića, dr. med. i sudskog vještaka Nenada Horvata, dr. med. te je saslušao vještake na ročištu.

5. Na temelju članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 115/23; dalje u tekstu: ZPP), nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je potraživanje pravične novčane naknade neimovinske štete u iznosu od 42.550,00 kn / 5.647,35 eur, a na ime imovinske štete iznos od 8.375,00 / 1.111,55 eur nastale tužiteljici zbog štetnog događaja 20. listopada 2018.

7. Prema odredbi čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a prema čl. 19. st. 2. ZOO pod pravima osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan tu štetu naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prema odredbi čl. 965. st. 1. ZOO u slučaju osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpjela događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze. Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok će prema st. 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

8. Nesporno je između stranaka da je nastao štetni događaj koji je uzrokovao LV čije je vozilo bilo osigurano kod tuženika u vrijeme nastanka prometne nezgode, dakle da je 20. listopada 2018. oko 15,40 sati u Gornjem Ladanju, kada je isti upravljajući osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], Zelendvorskom ulicom iz smjera Zelendvora prema Donjem Ladanju, postupio protivno čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s time što je poduzeo vožnju pod utjecajem alkohola s koncentracijom od 1,77 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, uslijed koje alkoholiziranosti su njegove sposobnosti za sigurno upravljanje vozilom bile smanjene te je, nekritičan prema svom stanju i vozačkim sposobnostima, a pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u prometu, postupio protivno čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način da je u raskrižju započeo skretati ulijevo bez da je propustio osobni automobil reg. oznaka [registarska oznaka] s lakom prikolicom reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je pravilno iz suprotnog smjera, zadržavajući smjer kretanja upravljao ZV, pri čemu je prednjim desnim dijelom svog automobila udario u prednji dio automobila kojim je upravljao ZV, a u kojem se kao suvozačica nalazila tužiteljica BV, uslijed čega je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma prsne kosti i prijeloma ključne kosti, a o čemu je i donesena presuda u kaznenom postupku kod ovoga suda broj K-251/2019. Nesporno je tužiteljici nastala šteta. Nesporno je tuženik 4. studenog 2020. zaprimio zahtjev za naknadu štete kojim je tužiteljica na ime naknade neimovinske štete zatražila iznos od ukupno 69.000,00 KN / 9.157,87 EUR, a tuženik je 18. prosinca 2020. punomoćniku tužiteljice isplatio na račun nesporni dio neimovinske štete u iznosu od 24.500,00 KN / 3.251,71 EUR, te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 800,00 KN / 106,18 EUR.

9. Sporna je visina neimovinske štete kao i visina imovinske štete koju tužiteljica potražuje tužbom budući da tuženik smatra da su svi traženi iznosi u tužbi previsoko postavljeni te osporava sve kvalifikatorne okolnosti preko isplaćenog iznosa.

10. Radi utvrđenja spornih činjenica izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju u spisu, provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke iz područja kirurgije Robertu Grudiću, dr. med. na okolnosti zadobivenih ozljeda, trpljenja fizičkih bolova, zaostalih trajnih posljedica, smanjenja životne aktivnosti i naruženja, zatim o potrebi te trajanju i intenzitetu pružanja tuđe pomoći i njege tužiteljici, a na okolnost trpljenja straha, zatim da li su kod tužiteljice znatno izražene tegobe vezane za strah tužiteljice od rizika nastanka karcinoma i straha od vožnje automobilom kao posljedice štetnog događaja te o eventualno trajnim posljedicama tog straha provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke iz područja psihijatrije Nenadu Horvatu, dr. med.

11. Tužiteljica BV u svom iskazu je navela da je sudjelovala u prometnoj nesreći na suvozačkom mjestu na kojem je bila vezana te od prometne nesreće sjeća se toga da je u njihov auto udario drugi automobil kojom prilikom se otvorio zračni jastuk na vozačevom mjestu te da se sjeća jakog udarca u prsa nakon čega se više ne sjeća samog štetnog događaja. Navela je kako je nakon toga provela 3 dana u bolnici te su joj bile slomljene prsna kost i ključna kost koje su bile imobilizirane te za isto nije bila potrebna operacija, a također da je doživjela i jaki udarac u lijevu dojku te joj je ista tom zgodom bila i oguljena, a sadašnje stanje u tom dijelu tijela je takvo da joj je lijeva bradavica dojke skroz uvučena te se na istom mjestu nalaze i nakupine krvi za koje u početku nakon same nezgode liječnici nisu bili sigurni hoće li biti potreban nekakvi operacijski zahvat radi odstranjivanja nakupina krvi niti da li se takva ozljeda može pretvoriti u nešto opasnije. Nadalje je navela da je nakon brojnih pregleda i obavljene punkcije tog dijela tkiva zaključeno da nije potrebna operacija dojke već samo učestalo mazanje propisanom kremom i obavljanje redovitih ultrazvučnih kontrola. Nakon otpusta iz bolnice pri čemu je naglasila da je trpjela nesnošljive bolove u prsima i u gornjem dijelu tijela, te konstantno trnjenje ruku, navodi da je dobila i visoku temperaturu jer je taj cijeli gornji dio trupa bio upaljen pa joj je njezina doktorica propisala antibiotik, a nakon što je terapiju potrošila i nadalje je koristila brufen radi bolova. Tužiteljica je navela da je cijelo to vrijeme osjećala jaku utrnulost tijela te se nije mogla pridizati niti pomicati i u svemu su joj bili potrebni tuđa pomoć i njega, kod obavljanja osobne higijene, a naročito i kod drugih kućanskih poslova kao što su kuhanje i sve što spada u kućanske poslove dok bilo kakvo dizanje tereta ili kopanje ne može ni danas obavljati. Također je tužiteljica navela da i neposredno nakon same prometne nezgode više mjeseci nije mogla normalno spavati te da se često budila i više sati provodila u noći u određenom položaju u kojem nije osjećala bolove tog visokog intenziteta jer da su bolovi inače bili konstantni i nesnošljivi, te da niti danas ne može normalno spavati u svim položajima već samo u određenim položajima, a i tada osjeća probadanja u prsima. Navala je da iz tog razloga i danas povremeno koristi lijekove protiv bolova i to onda kada više ne mogu izdržati bolove. Bolove opisuje kao osjećaj "otvaranja" prsnog koša te probadanje u tom dijelu tijela, a vezano za navedene bolove navela je kako joj je i sam liječnik kirurg rekao da se radi o bolovima koje se javljaju jer su kosti krivo zarasle te da su deformirane. Tužiteljica je navela da nakon opisanog događaja osjeća strah od vožnje automobilom a naročito isti strah proživljava i kada se nalazi na licu mjesta gdje se zbila sama prometna nesreća.

12. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice kao uvjerljiv, životan i logičan, a njenom iskazu nije prigovarao tuženik. Na okolnost visine neimovinske i imovinske štete, sud je proveo dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku Robertu Grudiću, dr .med. specijalisti kirurgu i vještaku mr.sc. Nenadu Horvatu, dr. med. specijalisti za psihijatriju.

13. Iz dostavljene medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja sudskog vještaka Roberta Grudića dr. med. proizlazi da ova dokumentacija potvrđuje navode tužbe o zadobivanju ozljeda koje su navedene u tužbi u štetnom događaju. Naime, iz medicinske dokumentacije proizlazi da su tužiteljici utvrđene dijagnoze prijelom prsne kosti, prijelom desne ključne kosti, natučenje i krvni podljev lijeve dojke i natučenje lijevog lakta i lijeve šake, te da se u ukupnosti radi o teškoj tjelesnoj ozljedi. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Roberta Grudića dr. med. proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom desne ključne kosti, prijelom prsne kosti, te krvni podljev lijeve dojke, da je liječenje ozljeda provedeno konzervativno, te da je zbog krvnog podljeva lijeve dojke učinjena višekratna obrada radi isključivanja malignog zbivanja dojke. U nalazu se navodi da ne postoje istraživanja koja bi povezala ozljedu dojke sa nastankom karcinoma. Ocjenjuje da su trajne posljedice koje su u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi sa zadobivenim ozljedama bol u području prsne kosti – osobito kod fizičkog napora i promjene vremena te bol u području desnog ramena uz ograničenje pokreta slabog stupnja. Sudski vještak navodi da je tužiteljica prilikom samog štetnog događaja do završetka liječenja trpjela ukupno fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana – bolovi nakon zadobivanja ozljede, srednjeg intenziteta 7 dana – bolovi koji su postojali nakon bolova jakog intenziteta, slabog intenziteta 60 dana – bolovi tijekom prve faze liječenja te tijekom rehabilitacije i slabog intenziteta te povremenog karaktera koji su ocijenjeni u sklopu smanjenja životne aktivnosti. Ističe da su kod tužiteljice znatno izražene tegobe vezane uz strah od rizika nastanka karcinoma te vožnju automobilom, a vezano za te tegobe vještak predlaže da svoju ocjenu o njima da vještak psihijatrijske struke. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica trebala tuđu pomoć i njegu i to zbog nošenja imobilizacije za ključnu kost i nemogućnost korištenja desne ruke, te da joj je pomoć bila potrebna 25 dana po 4 sata dnevno i to prilikom higijene, oblačenja, pripreme obroka i hranjenja. Tijekom rehabilitacije od ozljede ključne kosti tuđa pomoć bila joj je potrebna 30 dana po 2 sata dnevno – prilikom higijene, oblačenja, pripreme obroka, pri svakodnevnim kućanskim poslovima te odlascima na kontrolne preglede. Navodi da je tužiteljica u navedenom štetnom događaju zadobila trajne posljedice ozljeda i to bol u području prsne kosti i u području desnog ramena uz ograničenje pokreta u ramenu, a koja trajna posljedica se s obzirom na njenu dob ocjenjuje kao umanjenje životne aktivnosti i duševna bol zbog umanjenja iste u visini od 10% jer će u tom obimu tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svakodnevnim aktivnostima. Po kriteriju naruženja iz nalaza proizlazi da je isto slabog stupnja te vidljivo povremeno u ljetno vrijeme zbog deformacije ključne kosti.

14. Iz mišljenja sudskog vještaka mr. sc. Nenadu Horvatu, dr. med. proizlazi da je štetni događaj za tužiteljicu imao sve samo ne mali i zanemarivi intenzitet te da je tužiteljicu pogodio na osobnoj, zdravstvenoj, fizičkoj, profesionalnoj i socijalnoj razini. Navodi da je tužiteljica u prometnoj nesreći doživjela žestoki primarni strah koji je imao intenzitet užasa, odnosno strave i kvalitetu smrtnog straha, a trajao je oko 15 minuta ukupno, nakon čega se počeo stišavati. Nadalje navodi da je tužiteljica zadobila sekundarni strah i to vezano uz težinu i razmjer zadobivenih ozljeda, složenost i zahtjevnost dijagnostike i terapije, u odnosu na stanje prije traume te u odnosu na izvjesnost uspješnog liječenja, te je pretrpjela sekundarni strah u jakom intenzitetu kroz 3 dana, sekundarni strah u srednjem intenzitetu 7 dana, te sekundarni strah u manjem intenzitetu u periodu od 2 mjeseca. Navodi da tužiteljica i danas nosi strah vezan uz traumu dojke i mogući razvoj karcinoma povezanog s time, međutim karcinom dojke se ne može dovesti u kauzalnu vezu s traumom dojke te se radi o zabludi. Osim toga unatoč tome što tužiteljica i nadalje osjeća nelagodu u prometu, naročito na samoj lokaciji štetnog događaja, sudski vještak navodi da se ne radi o strahu koji bi djelovao ograničavajuće ili koji bi rezultirao značajnijim promjenama u navikama i ponašanjima. Treba naglasiti i da je ovaj sudski vještak dao suglasnu ocjenu smanjenja opće životne aktivnosti koju je donio vještak kirurg.

15. Na ročištu 29. rujna 2025. saslušani su sudski vještaci koji su ostali kod svojih nalaza i mišljenja, time da je sudski vještak Nenad Horvat na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice vezano za "opravdanost" straha tužiteljice od nastanka karcinoma naveo da takav strah nema podlogu u medicini i kliničkoj praksi, no da isti ne bi postojao da nije nastao štetni događaj.

16. Tužiteljica se u podnesku od 20. veljače 2024. u cijelosti složila sa nalazom Roberta Grudića, dr. med., a ni tuženik nije stavio nikakav prigovor na isti. Nalazu vještaka mr.sc. Nenada Horvata, dr. med. također stranke nisu prigovarale niti su dale kakve primjedbe. Sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja sudskih vještaka kao stručne, objektivne i nepristrane te valjano obrazložene.

17. Budući da je u cijelosti prihvatio nalaze sudskih vještaka, sud utvrđuje da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju uslijed zadobivenih ozljeda opisanih u nalazima i mišljenjima pretrpila bolove i strah upravo onog intenziteta i u onom trajanju kako to navode vještaci, zbog čega je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to do takve povrede koja opravdava dosudu pravične novčane naknade. Slijedom nalaza i mišljenja vještaka te svih ovdje navedenih okolnosti, kao i imajući u vidu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda (dalje: Orijentacijski kriteriji) te pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. kojim se mijenjaju navedeni Orijentacijski kriteriji na način da se iznosi naznačeni u Orijentacijskim kriterijima povećavaju za 50%, sud temeljem čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO ocjenjuje djelomično osnovanim tužiteljičin zahtjev s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 860,04 EUR, smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 995,42 EUR, naruženosti u iznosu od 331,81 EUR te straha u iznosu od 1.061,78 EUR, koji iznos je sud odmjerio naročito uzevši u obzir navode vještaka psihijatra o jačini, intenzitetu i trajanju pretrpljenog straha tužiteljice, a i navoda same tužiteljice koja je pretrpila smrtni strah, a potom i intenzivan dugotrajan strah zbog ishoda liječenja te mogućih posljedica zbog nastalih ozljeda. Ukupno je na taj način utvrđen iznos pravične novčane naknade od 3.249,05 EUR koji iznos se uvećava za 50% pa isti iznosi 4.873,58 EUR. Budući da je tuženik kao nesporni iznos neimovinske štete tužiteljici isplatio iznos od 3.251,71 EUR, preostao je iznos od 1.621,87 EUR koji je tuženik tužiteljici dužan platiti te je taj dio tužbenog zahtjeva osnovan.

18. Vezano za zatraženi iznos imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, pri čemu stranke nisu prigovarale niti tom dijelu nalaza sudskog vještaka kojeg je sud u cijelosti prihvatio, te nakon što je sud utvrdio trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom prema nalazu i mišljenju vještaka, sud je utvrdio visinu ove štete sukladno odredbi čl. 223. ZPP po cijeni jednog sata takve tuđe pomoći i njege pružane od strane nestručne osobe (s obzirom na to da ni tužiteljica niti vještak ne navode da bi se radilo o pomoći pružanoj od strane stručnih osoba) u iznosu od 25,00 kn / 3,318 EUR po satu, slijedom čega sud ocjenjuje osnovanim zahtjev tužiteljice za naknadu te imovinske štete u iznosu od 530,89 EUR. Budući da je tužiteljici na ime tuđe pomoći i njege isplaćen iznosu od 106,18 EUR, osnovan je dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na nepriznatu razliku u iznosu od 474,71 EUR.

19. Dio tužbenog zahtjeva koji prelazi preko navedenih iznosa koje je sud utvrdio osnovanim putem dokaznog postupka sud je odbio jer je isti neutemeljen i neosnovan. Tako je odbijen dio tužbenog zahtjeva po osnovi neimovinske štete u iznosu od 4.025,48 EUR, te u odnosu na zahtjev za naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 636,84 EUR.

20. Na dosuđeni iznos naknade štete po obje osnove imovinske i neimovinske štete tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 4. studenog 2020. do isplate, sukladno odredbi članka 12. stavka 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14). Prigovor tuženika da je postupio sukladno odredbi članka 12. ZOOP kada je 18. prosinca 2020. isplatio tužiteljici nesporan dio štete radi čega osporava tijek zatezne kamate na zahtijevani iznos je neosnovan. Odredbom čl. 12. st. 4. ZOOP koju treba primijeniti u konkretnom slučaju kao lex specialis za štete nastale u prometu, a kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate iz st. 1. tog članka tj. isplati naknade štete u roku 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo na isplatu kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva. Prema tome, tužiteljica ima pravo zahtijevati i zateznu kamatu na dosuđeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 4. studenog 2020.

21. Kako je tužiteljica djelomično uspjela u sporu, odluka o troškovima donesena je na temelju odredbe članka 154. st. 2. ZPP, odnosno razmjerno uspjehu u sporu. Tužiteljica je s osnovom tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti (100%), a u pogledu visine sa 31,01 %, to i tužiteljičin konačni uspjeh iznosi 65,50% (100 % + 31,01 % = 131,01%, 131,01 % : 2 = 65,50 %), a tuženik je uspio sa 34,50%. Kada se od uspjeha tužiteljice odbije uspjeh tuženika, proizlazi da je, a u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a, tuženik dužan naknaditi tužiteljici 31,00 % troška koji je bio potreban za vođenje parnice.

22. Tužiteljici je tako dosuđen trošak sastava tužbe u iznosu od 250,00 EUR sukladno tbr. 7. st. 1. i tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 - dalje: Tarifa) koja se primjenjuje sukladno tbr. 52. st. 3. Tarife, za zastupanje na ročištu od 12. srpnja 2022., 17. studenog 2022., 13. studenog 2024., 29. siječnja 2025. i 29. rujna 2025. iznos od 250,00 EUR prema tbr. 9. st. 1. i tbr. 46. Tarife za svako ročište, za sastav podneska od 20. veljače 2024. iznos od 250 EUR sukladno tbr. 8. s.t 1. Tarife, za trošak vještačenja po vještaku specijalisti kirurgu od 28. veljače 2023. iznos od 350,00 EUR, za trošak vještačenja po vještaku specijalisti psihijatru od 14. veljače 2025. iznos od 300,00 EUR, zatim trošak vještaka za pristup na ročište tužiteljici je priznat u visini od ukupno 45,51 EUR, a ne u zatraženom iznosu od 80,00 EUR budući da je pravomoćnim rješenjima ovoga suda broj Pn-77/2021-58 i Pn-77/2021-59 od 7. listopada 2025. Robertu Grudiću dr. med. priznat trošak od 24,27 EUR, a veštaku mr.sc. Nenadu Horvatu dr.med. iznos od 21,24 EUR, odnosno ukupno 45,51 EUR koliko je tužiteljica vještacima bila dužna podmiriti. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu no ne u zatraženom iznosu od 114,11 EUR već u iznosu od 57,02 EUR koliko je tužiteljica primjenom čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama i podmirila, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 114,11 eur sukladno tar.br. 2. st. 1. Tarife sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19, 92/21 i 37/23). Sud nije priznao zahtijevani trošak zastupanja na ročištu 16. lipnja 2022. budući da je isto odgođeno na prijedlog zamjenice punomoćnika tužiteljice kako bi se očitovala na navode iz odgovora na tužbu iako je odgovor pravodobno dostavljen, pa se isti trošak ne može smatrati troškom potrebnim za vođenje parnice. Tužiteljici je tako priznat ukupan trošak od 2.616,64 EUR, a s obzirom na njen uspjeh u sporu ista ima pravo na 31 % odmjerenih troškova, odnosno 811,16 EUR koji iznos joj je tuženik dužan platiti. Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Varaždinu 7. studenog 2025.

Sutkinja

Ana Lazić

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana od dana dostave iste izjaviti žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelj po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku u Varaždinu

2. Tuženik po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu