Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

    Poslovni broj: Pp-8057/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Jadranki Parać Šaka, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Balen, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika JŠ, zastupan po branitelju Marku Szabo, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.) i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PUZ, III PP Zagreb, Klasa: 211-07/25-5/15395. od 14. lipnja 2025. i dopune optužnog prijedloga od 15. lipnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 7. studenog 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik RŠ, sin J, rođen **.**.1983. u [adresa], državljanin RH-e, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, bez zaposlenja, uzdržava se od prodaje valuta, s prosječnim mjesečnim primanjima od cca. 1.000,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, a ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], boravi na adresi u [adresa],

    kriv je

    I što je 14. lipnja 2025. u 21,30 sati u Zagrebu, na adresi [adresa], počinio psihičko i tjelesno nasilje na štetu svoje bivše partnerice u intimnoj vezi ŠŠ, na način da je ispred stambene zgrade istu vrijeđao riječima: "glupačo glupa retardirana", govorio joj da je stara, ofucana, a nakon čega je za istom ušao u haustor stambene zgrade te fizički nasrnuo na nju, udarivši je više puta otvorenim dlanovima ruke u predjelu lica, kojom prilikom nisu nastala tjelesne ozljede, dok je ona dozivala u pomoć, a svojim ponašanjem je kod žrtve nasilja u obitelji uzrokovao strah, uznemirenost i povredu dostojanstva,

    dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj intimnoj partnerici, koje je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, kao i tjelesno nasilje u obitelji prema istoj,

    čime je počinio prekršaj iz čl. 10. toč. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po čl. 22. st. 1. istog Zakona,

    II što je gore navedenog dana i vremena tijekom boravka u prostoriji za zadržavanje vrijeđao policijske službenike za vrijeme obavljanja službe riječima: "jebem ti mater, ti ćeš mene uhititi, jazavac jedan",

    dakle, omalovažavao i vrijeđao službene osobe prilikom vršenja službe, čime je počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo po čl. 17. istog Zakona,

    pa mu se temeljem cit. propisa,

    utvrđuje

    za djelo pod toč. I novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura)

    za djelo pod toč. II novčana kazna u iznosu od 700,00 eura (sedamsto eura)

    pa mu se temeljem članka 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura)

    Temeljem čl. 40. st. 1. u svezi čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, okrivljeniku se uračunava vrijeme provedeno u uhićenju i zadržavanju po policiji od dana 14. lipnja 2025. godine u 13,30 sati do dana 15. lipnja 2025. godine u 12,00 sati, kao 79,64 eura (sedamdesetdevet eura šezdesetčetiri centa) za dva dana zatvora, pa ima za platiti 920,36 eura (devetstodvadeset eura tridesetšest centa).

    III Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

    Temeljem članka 152. stavak 3. i članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona, u svezi članka 48. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 39/13.), sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine preostale izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

    IV Temeljem članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prema okrivljeniku se primjenjuje zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, bivše partnerice u intimnoj vezi ŠŠ, rođena **.**.1967., s prebivalištem u [adresa], u trajanju od 3 (tri) mjeseca, na udaljenosti manju od 100 (sto) metara gdje god se ista nalazila. Zaštitna mjera stupa na snagu po pravomoćnosti i izvršnosti ove presude, a povjerava se na provedbu podnositelju optužnog prijedloga – Policijskoj upravi Zagrebačkoj, III Policijskoj postaji na čijem području žrtva nasilja u obitelji prijavljeno živi. Nadležna policijska postaja će sukladno članku 10. do 15. Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije, provoditi zaštitnu mjeru.

    V Temeljem članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenik je dužan postupati u skladu s primijenjenom zaštitnom mjerom, te u koliko ne postupi prema primijenjenoj zaštitnoj mjeri, kaznit će se za prekršaj kaznom zatvora od najmanje 10 (deset) dana.

    VI Vrijeme za koje je okrivljeniku rješenjem o određivanju mjere opreza, izrečena mjera opreza zabrane približavanja bivšoj partnerici u intimnoj vezi ŠŠ, na udaljenosti manjoj od 100 metara, gdje god se ona nalazila te zabrana uspostavljanja i održavanja veze s istom, u trajanju dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti odluke u ovom prekršajnom postupku, ima se uračunati u vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji.

    VII Temeljem članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. PUZ, III Policijska postaja Zagreb, Klasa: 211-07/25-5/15395. od 14. lipnja 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika i dopunu (izmjenu) optužnog prijedloga na zapisniku 15. lipnja 2025., zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik RŠ je na ročištu kod ovog suda, ispitan na okolnosti iz optužnog prijedloga iskazao da se ne smatra krivim za djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret. Dana 14. lipnja 2025. u 21,30 sati došao je na adresu gdje živi njegova sada već bivša intimna partnerica ŠŠ. Naime, bili su u vezi, a sada ne može reći kada je ta veza završila, jer su više puta prekidali pa ponovno uspostavljali vezu i zadnji puta su se razišli prošli tjedan. Jučer su ponovno bili zajedno, susreli su se na bazenu, ali on smatra da je njihova veza završila. Oboje su konzumirali tijekom dana alkohol, on pivo, a za nju ne zna. Oko 21,30 sati, odnosno i prije toga, došlo je između njih do prepirke, ne zna točno vrijeme, bili su ispred zgrade ŠŠ i došlo je do vrijeđanja. Kada se dvoje ljudi svađaju, normalno mu je da lijepo ne pričaju, a oni su bili pod utjecajem alkohola pa je došlo do vrijeđanja. Bila je riječ o večernjim satima i netko je očito čuo galamu pa je pozvao djelatnike policije. Ušao je za njom u haustor, ali nije fizički na nju nasrnuo na način da bi ju udario rukama u predjelu lica i to dlanovima više puta. Na istu je vikao i vrijeđao ju, ali ju nije niti u jednom trenutku fizički udario. Došli su djelatnici policije, on je priveden, te se ne sjeća da bi iste vrijeđao u prostoriji za zadržavanje riječima: "jebem ti mater, ti ćeš mene uhitit, pička ti materina, jazavac jedan", s njima nije pričao. Djelatnik policije ga je dovezao u postaju i on više s njim nije imao nikakav kontakt, a djelatnik policije koji je bio u postaji je može se reći "normalno" razgovarao i nije on istog vrijeđao.

    2.1. Na upit suca kako to da je došao u Krapinske toplice kada je tamo bila njegova bivša intimna partnerica, okrivljenik je naveo da je vidio na instagramu da se ona tamo nalazi, zbog čega je tamo došao. Na upit suca obzirom na činjenicu da više nisu zajedno, zbog čega ima potrebu s istom kontaktirati, isti je naveo da je ona ciljano to stavila na instagram kako bi on došao. Na upit suca kakva je njegova namjera vezano za njihov daljnji odnos, isti je naveo da ne želi s ŠŠ daljnji kontakt, jer da ne vidi smisao njihove veze i to sada definitivno. Na upit suca je li ju jučer udario, je li ju pljusnuo, okrivljenik je naveo da nije.

    2.2. U daljnjem tijeku dokaznog postupka, okrivljenik je naveo da ostaje kod svoje obrane, kako je bio verbalno nasilan prema ŠŠ, ali ne i fizički, a vezano za postupanje u odnosu na djelatnika policije, okrivljenik je iskazao da je moguće da je došlo do vrijeđanja djelatnika policije, jer je u tom trenutku bio revoltiran njihovim ponašanjem, a da mu je sada iskreno žao što se to dogodilo.

    2.3. Na upit suca okrivljeniku komunicira li s ŠŠ, okrivljenik je naveo da u posljednje vrijeme s njom ne komunicira, da se jesu čuli, gdje su može se reći verbalno normalizirali odnos, da je njemu žao što se zapravo sve ovo dogodilo nakon što su tri godine bili u vezi i da je stekao dojam da je i istoj žao što se to sve dogodilo.

    3. U tijeku dokaznog postupka sudac je u svojstvu svjedoka kao žrtvu nasilja ispitao ŠŠ, koja je iskazala da je bila u intimnoj vezi s JŠ otprilike dvije i pol godine. U tom periodu često su prekidali, ali je on najčešće inzistirao da se pomire, a ona je svaki puta popustila jer je on obećavao da će se promijeniti i normalizirati svoje ponašanje. To se na kraju nije dogodilo i on je s vremenom postajao sve agresivniji, kako verbalno, tako i fizički i ona je odlučila prekinuti tu vezu, jer ju je on psihički zlostavljao. U vrijeme počinjenja prekršaja tog 14. lipnja 2025. oni više nisu bili zajedno. Toga dana odlučila je otići u Krapinske toplice kako bi se opustila i tamo je srela prijateljicu s troje djece, kojoj se pridružila. Dan je bio ugodan, radile su fotografije i stavila ih je na mreže. U jednom trenutku dok je bila u toplicama dobila je fotografiju od JŠ i vidjela je po okruženju i stupu da se on također nalazi u Krapinskim toplicama. Pretpostavlja da je on vidio na mrežama da se ona tu nalazi te je došao. Pokušala ga je locirati, na kraju je i uspjela te je došla do njega i čim mu je prišla, a to je učinila jer je htjela neutralizirati njegovo ponašanje budući da ga poznaje, on je postao bezobrazan, silovito je reagirao i između ostalog joj je rekao da je ofucana i smežurana stara babetina, a to joj je rekao kada ga je pozvala da im se pridruži na bazenu. Tada mu je rekla da onda stvarno nema smisla da bude s njima i razdvojili su se. U večernjim satima iza 19,00 sati, možda negdje 19,30 sati, odlučila je otići kući i prvo se dogovorila s prijateljicom da ode sama, jer ona ima troje djece te ju je sačekala u ulici sa strane u blizini bazena, jer je pretpostavila da bi ju okrivljenik mogao slijediti. Tijekom boravka na bazenu vidjela je da on cijelo vrijeme konzumira pivo te je pretpostavila da je od utjecajem alkohola. Otišla je vozilom do Zagreba, a vozila je iza prijateljice i tada se sjetila da bi se moglo dogoditi da RŠ dođe ispred njezine zgrade, jer joj je tijekom vožnje slao poruke i zvao ju na mobitel te je inzistirao da mu kažem gdje se nalazi. Iza 21,00 sat došla je u blizinu zgrade gdje živi u [adresa], te je parkirala dalje od svog ulaza i pješke kroz park je pokušala doći do haustora kako se s istim ne bi susrela. Međutim, kada je došla ispred zgrade i to ispred ulaza, on je već bio parkiran s vozilom i nije ga mogla izbjeći. Okrivljenik je odmah izašao iz auta, vrijeđao ju je, što je i inače često činio, rekao joj je da je glupača glupa, retardirana, rekao joj je da je stara, ofucana, ne može točno ponoviti što joj je sve izgovorio, ali je bilo vrlo neugodno i ona se uznemirila. Nakon toga u tijeku svega toga on je njoj prvo opalio jedan šamar rukom po licu u smislu zašto mu je lagala i nije mu htjela reći gdje je, ona mu je pokušavala nešto objasniti i on je tada ponovno nju ošamario. Počela je uzmicati prema haustoru i tu je jedna stepenica, on se nastavio derati, ona ga je pokušavala smiriti i objasniti mu da su susjedi na prozorima i da se tako ne ponaša i došli su do ulaza i sjeli na stepenicu ispred haustora. Svađa se nastavila, on je ponovno nekoliko puta nju udario po licu i ramenu i ruci i odlazio je nekoliko puta do auta i vadio je pivo koje je konzumirao. To je sve skupa trajalo sigurno cca. dva sata, nije ju puštao kući, bila je strahovito uznemirena, iscrpljena, počela ju je boljeti glava, ona se odlučila dignuti, otključati vrata, otići kući pa što god da se dogodilo. Lijepo mu je pokušala reći da se raziđu da će razgovarati smireno, on joj je bezobrazno rekao pa idi, ona se dignula, otključala vrata, ušla u haustor, on je tada skočio i bacio je limenku pive u vrata, vrata su se do pola zatvorila i on je tada nogom udario u vrata, rekla je da će pozvati policiju. Okrivljenik je tada potpuno "poludio" i počeo ju je udarati. Strašno se uplašila i počela je vrištati i dozivati u pomoć i tada je ŽŠ pozvao policiju, jer je on zapravo bio na prozoru svog stana i pretpostavlja da je vidio da se dolje nešto događa, a ona njega poznaje jer su susjedi iz zgrade. Misli da susjed nije mogao vidjeti što se dešava između njih s prozora, ali je čuo da vrišti i pozvao je policiju, a susjeda s kata ispod nje je mogla i vidjeti što se dešava jer je izašla na stubište, počela je vikati na JŠ, ali se nije spuštala, susjeda je AŠ. RŠ je njoj potrgao haljinu, AŠ je s njim nastavila komunikaciju, odnosno objašnjavanje i tada su došla dva djelatnika policije. Okrivljenik se smirio i pitao što oni rade tu, da nema nikakvih problema i da se oni samo malo svađaju. Jednom policajcu se RŠ neugodno obraćao, bahato, govoreći što oni sad tu rade, a drugi policajac ju je začuđeno gledao, a ona je bila izvan sebe, tresla se, bila je strahovito uplašena, uznemirena i povrijeđena. Rečeno joj je da može ići kući, a da on ide s njima u postaju. Na kraju je i ona otišla u policijsku postaju, tu su ih razdvojili, on je bio odveden u neku sobu za ispitivanje, dok je ona alkotestirana, pustili su ju da se smiri i dala je iskaz. Komunikaciju JŠ i djelatnika policije nije čula, niti ne zna što se dešavalo jer je ta prostorija bila dosta udaljena od prostorije u kojoj se nalazila. Ponuđena joj je hitna pomoć zbog fizičkog i psihičkog stanja u kojem se nalazila, ali to nije tražila, već je tražila da ju otprate kući, obzirom da je imala poderanu haljinu i bilo joj je neugodno u Dubravi hodati u ponoć kući. Čitav događaj je kod nje uzrokovao veliku uznemirenost, strah, psihičke probleme, u nedjelju je imala problema, a u ponedjeljak je na poslu pala u nesvijest i tada je došla hitna koja ju je odvezla, jer je očito bila pod velikim stresom, boljela ju glava od šamaranja. Priložila je u spis specijalistički nalaz KB Dubrava od 16. lipnja 2025., kao i nalaz privatne psihijatrijske ordinacije od 26. lipnja 2025. kao i mišljenje doktorice opće prakse Dom zdravlja Istok, kao i potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad. Uz to je dodala da zbog istog ima psihičke i fizičke probleme. On nju konstantno uznemirava između ostalog i na radnom mjestu, zbog čega je dobila i otkaz ugovora o radu, jer njezin poslodavac nije želio tolerirati telefonske pozive njezinog bivšeg partnera i dolaske na radno mjesto, iako isti nije dolazio konkretno na radno mjesto, nego ispred zgrade te je onda nazivao, zvao i stvarao neugodu.

    4. Svjedok djelatnik policije VŠ je iskazao kako je 14. lipnja 2025. zajedno s kolegom u već kasnijim večernjim satima upućen na intervenciju zbog obiteljskog nasilja. Kada su došli na adresu [adresa], u haustoru zgrade zatekli su jednog gospodina u odnosu na kojeg su kasnije postupali i gospođu. Prilikom približavanja haustoru iz haustora se čula glasna svađa i prepirka te je bilo jasno da se nešto događa, osobito obzirom na večernje sate. Kao što je rekao po dolasku u haustor zatekli su dvije osobe, time da u trenutku kada su došli nije bilo nikakvog fizičkog kontakta između njih. Sjeća se da je gospođa bila prilično uznemirena, ona se sva tresla i bila je uplašena. Zna da joj je odjeća bila poderana, ne sjeća se je li imala haljinu, bluzu ili što, ali zna da joj je odjeća bila potrgana. U trenutku dolaska nitko od susjeda ili građana nije bio u haustoru osim njih dvoje. Misli da je više osoba slušalo što se dešava, ali nitko nije bio u njihovoj neposrednoj blizini. Isto tako je naglasio da je gospodin RŠ bio nesuradljiv, bio je neugodan, time misli da se ponašao arogantno, zbog čega su otišli u policijsku postaju. On je bio u prostoriji za zadržavanje i tu je počelo vrijeđanje s njegove strane ne može točno reproducirati od riječi do riječi, ali on im je psovao mater, vikao je da ga ne mogu uhititi, govorio je jazavac jedan i tome slično. Alkotestiran je te mu je očitana koncentracija alkohola, sada ne zna točno koliko, ali bio je pod utjecajem alkohola. Osobno nije vodio intervenciju, nego kolega, obavljen je razgovor s gospođom.

    5. Nadalje, sudac je u svojstvu svjedoka ispitao HŠ, koji je iskazao da se sjećam događaja koji se zbio 14. lipnja 2025. u predvečerje. Tog dana je zajedno sa suprugom došao s osobnim vozilom ispred zgrade gdje živi, a živi na adresi [adresa]. Nakon što se parkirao vozilo, krenuli su prema ulazu u zgradu i tamo je vidio susjedu ĆŠ s ovdje prisutnim gospodinom i oni su nešto raspravljali, a to je bilo vidljivo iz njihove gestikulacije. Kada su se približili ulazu, ovdje prisutni gospodin se pomaknuo nekoliko koraka unazad i oni su pozdravili susjedu te je s njom razmijenio par kurtoaznih rečenica i otišli su do stana. Nakon što je u stanu boravio možda oko pola sata, izašao je na balkon, a taj balkon je tako pozicioniran da se nalazi otprilike iznad ulaza u zgradu. Čuo je da isti i dalje razgovaraju, nije čuo točno o čemu oni razgovaraju, niti je zapravo na to bio usredotočen. Na upit suca je li bila riječ o razgovoru ili vici, galami, svjedok je naveo da nije na to obraćao pažnju. Nakon toga u jednom trenutku je čuo da se ulazna vrata otvaraju i potom zatvaraju, time da je riječ o vratima koja se prilikom ulaza u zgradu automatski zatvaraju i tada ih više nije moguće otvoriti bez ključa ili šifre. U jednom trenutku čuo je neke povike, ali oni su bili nerazgovjetni i ne može točno reći što je tko povikao i tada je čuo dva do tri udarca u vrata, nije vidio da li su to bili udarci nogom, rukom ili tijelom, ali su se čuli udarci. U tom trenutku nije vidio susjedu niti ovog gospodina, jer je sjedio na balkonu. Opet nakon nekog vremena možda cca. petnaest minuta se čula svađa u stubištu, kada kaže svađa, sada je čuo povišene tonove, iako nije čuo što točno tko izgovara, jer su ga dijelila zatvorena vrata stana od stubišta, ali su tonovi bili glasni i povišeni. To je trajalo neki vremenski period i galama se intenzivirala, odnosno bila je sve jača. Tada je u nekoliko navrata čuo da susjeda ĆŠ govori, ne zna da li "joj" ili "au", ali bila je riječ o zvukovima koji su mu sugerirali, odnosno pretpostavio je kako je fizički napadnuta. Otvorio je ulazna vrata svog stana, a stan je dva kata iznad prizemlja i htio je krenuti dolje, ali je u tom trenutku vidio da je i susjeda AŠ otvorila vrata svog stana, a ona živi na prvom katu i onda je odustao od silaska u prizemlje te se vratio u stan i odlučio je pozvati djelatnike policije. Po povratku u stan to je i napravio. Na upit suca je li on osobno u bilo kojem trenutku vidio da bi okrivljenik udario ŠŠ, svjedok je naveo da on to osobno nije vidio, da nije vidio osobni kontakt između njih dvoje, nego upravo kao što je gore naveo je doživio situaciju. Na daljnji upit suca je li čuo vrijeđanje s bilo koje strane tijekom odvijanja ovog događaja, svjedok je naveo da konkretne riječi nije čuo da bi ih mogao reproducirati. Po dolasku djelatnika policije on je bio u svom stanu i niti na jedan način se nije dalje miješao u predmetni događaj. Na upit odvjetnika okrivljenika svjedoku je li čitavo vrijeme događanja bio na balkonu, svjedok je naveo da nije, da je jedan kratki period bio na balkonu, a kada je čuo svađu u stubištu zgrade da je bio u stanu.

    6. Sudac je u svojstvu svjedoka saslušao AŠ, koja je iskazala da je kritične zgode, koliko se sada sjeća došla iz Bjelovara, bila je riječ o večernjim satima, može se reći bila je lagano noć i ona je ispred zgrade vidjela ovdje prisutnog gospodina i susjedu, te ne zna da li su se oni sreli ispred zgrade ili su tu bili već neki period. Nije stekla dojam u tom trenutku da je između njih neka svađa ili nešto slično, već je prošla i otišla do svog stana. Riječ je o ljetnim mjesecima pa su prozori na stanu bili otvoreni, a ona živi na drugom katu, otprilike iznad ulaza u zgradu. Čula je svađu, kada kaže svađu čula je pogrdne riječi. Na upit suca tko je koristio pogrdne riječi, svjedokinja je navela da je ovdje prisutni gospodin iste koristio prema ĆŠ, ali da ih je stvarno bilo ružno čuti i da ne bi htjela sada iste ponavljati. Bila je riječ o pogrdnim riječima koje muškarci znaju koristiti u svađama prema ženi da bi ju uvrijedili. Zatvorila je prozore jer joj se to nije slušalo, suprug je uključio muziku i više nije htjela na to obraćati pažnju. Okrivljenik i susjeda su sjedili jedno vrijeme ispred zgrade, onda su ušli u zgradu i tada je čula vrisak dok je bila u stanu sa stubišta, vriskala je susjeda ĆŠ i zato je izašla iz stana van. Rekla je ovdje dotičnom da ostavi ženu na miru, a on joj je tada uzvratio jednako tako pogrdnim riječima i psovkom i nazvao ju "kurvetinom". Na upit suca zašto je rekla istom da ju ostavi na miru, svjedokinja je navela da nije vidjela da bi došlo do fizičkog kontakta između njih, ali da je isti bio neugodan i vikao je, a osim toga je došao na vrata susjede, zbog čega mu je rekla da ju ostavi na miru, a i susjeda je vikala da ju ostavi na miru. Nakon toga je ona ušla u stan i rekla im da će zvati policiju, ali nije pozvala djelatnike policije. Na daljnji upit suca je li došla policija na intervenciju, svjedokinja je navela da su došli, da je upravo htjela iste pozvati kada su oni došli ispred zgrade. Na daljnji upit suca je li čula komunikaciju između okrivljenika i djelatnika policije, svjedokinja je navela da se nešto čulo, ali da to nije bilo razgovjetno.

    6.1. Okrivljenik i odvjetnik okrivljenika nisu imali pitanja za svjedokinju, niti primjedbi na iskaz.

    7. U tijeku dokaznog postupka sudac je izvršio uvid i pročitao izvješće o uhićenju, naredbu o smještaju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika, a iz koje dokumentacije proizlazi da je isti kritične zgode bio pri koncentraciji alkohola od 1,08 g/kg.

    8. Također je u tijeku dokaznog postupka sudac izvršio uvid i pročitao liječničku dokumentaciju na ime ŠŠ, KBC Dubrava, od 16. lipnja 2025. iz koje je vidljivo da je ista zaprimljena predmetnog dana pod dijagnozom – površinska ozljeda glave (contusio capitis, vertigo, contusio coxae sin, contusio brachii sin), a iz zaključka proizlazi da je ista pregledana zbog vrtoglavice i glavobolje nakon traume glave i da se istoj preporučuje mirovanje, liječničku dokumentaciju privatne Psihijatrijske ordinacije Goran Babić, iz koje je vidljivo da je ŠŠ **.**.2025. sama pristupila zbog subjektivnog pogoršanja nakon iskustva fizičkog napada i zlostavljanje od strane bivšeg partnera i da je ista u sadržaju preokupirana recentnim napadom i psihofizičkim zlostavljanjem te verbalizira tegobe vezane za iskustvo intenzivnog stresa, liječničku dokumentaciju doma zdravlja Zagreb Istok od 18. lipnja 2025. dijagnoza površinska ozljeda glave, miješana anksioznost i depresivni poremećaj, potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, iz koje je vidljivo da je ista bila na bolovanju od 16. lipnja 2025. u očekivanom trajanju od deset dana.

    9. Ovaj sudac je izvršio uvid i pročitao Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 31. srpnja 2025. između ŠŠ i Prior inženjering d.o.o. Zagreb.

    10. Sudac je odustao od provođenja dokaznog postupka ispitivanjem svjedoka djelatnika policije ČŠ, jer je smatrao da je činjenično stanje dostatno utvrđeno za donošenje pravilne i zakonite odluke, kao i iz razloga ekonomičnosti i svrsishodnosti ovog prekršajnog postupka, smatrajući da je daljnje provođenje dokaznog postupka nepotrebno, upravo iz gore navedenih razloga.

    11. Sud je izvršio uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije o prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika te je evidentirano da isti do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan.

    12. Na temelju obrane okrivljenika kojom isti djelomično priznaje počinjenje predmetnih djela prekršaja, iskaza saslušane svjedokinje žrtve nasilja u obitelji ŠŠ, iskaza svjedoka djelatnika policije ĐŠ, iskaza svjedoka HŠ, svjedokinje AŠ, kao i uvidom u gore cit. materijalnu dokumentaciju, cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, ovaj sudac smatra da je na temelju provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik počinio djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret, na način i pod uvjetima kako se to navodi u izreci ove presude.

    13. Ovakvo činjenično stanje proizlazi prije svega iz iskaza saslušane svjedokinje žrtve nasilja u obitelji ŠŠ, koja se detaljno i jasno očitovala u odnosu na predmetni događaj, kao i u odnosu na odlučne činjenice bitne za utvrđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenika. Iz njezinog iskaza nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik kritične zgode prema njoj bio neugodan i nepristojan, da ju je vrijeđao riječima: "glupačo, glupa retardirana", da joj je govorio da je stara i ofucana, a što je kod nje izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva, time da je sudac precizirao činjenični opis prema stanju spisa vezano za vrijeđanje žrtve nasilja u obitelji smanjujući činjenični opis djela prekršaja na manje, ali ne dirajući u samu bit ovog djela prekršaja. Okrivljenik je u svojoj obrani također iskazao da je kritične zgode vrijeđao ŠŠ, da je bio pod utjecajem alkohola, a to je naveo kako u svojoj obrani na zapisniku 15. lipnja 2025., tako i na ročištu 4. studenog 2025., kada je iskazao da je bio verbalno nasilan prema bivšoj partnerici u intimnoj vezi. Iz stanja spisa, kao i iz dopune tužitelja na zapisniku 15. lipnja 2025., nedvojbeno je da su isti bivši partneri u intimnoj vezi, a ne izvanbračni partneri, kako je tužitelj naveo u optužnom prijedlogu, zbog čega je sudac u tom dijelu precizirao optužni prijedlog u skladu s dopunom tužitelja. Nadalje, iz iskaza saslušanih svjedoka HŠ i AŠ, proizlazi da je kritične zgode došlo do konfliktne situacije između okrivljenika i ŠŠ, oboje svjedoka su čuli povišene tonove, iako se nisu mogli jasno očitovati o sadržaju izrečenog, ali iz iskaza svjedokinje AŠ, jasno proizlazi da je okrivljenik ŠŠ uputio pogrdne riječi te da je podredno i njoj nakon što je rekla da ostavi ženu na miru, uzvratio pogrdnim riječima i psovkom i nazvao ju "kurvetinom". Obzirom na navedeno, ovaj sudac je smatrao nedvojbeno utvrđenim da je kritične zgode došlo do psihičkog nasilja od strane okrivljenika prema bivšoj izvanbračnoj partnerici, koje je kod iste izazvalo strah, uznemirenost i povredu dostojanstva, jer je ona u svom iskazu jasno navela da je bila uznemirena, uplašena, povrijeđena, dok i iz liječničke dokumentacije proizlazi da je naknadno potražila vezano za psihičko stanje i pomoć psihijatra. Ovaj sudac je smatrao da je kritične zgode došlo i do fizičkog nasilja od strane okrivljenika u odnosu na ŠŠ te je u tom dijelu u cijelosti poklonio vjerodostojnost iskazu ove svjedokinje u dijelu u kojem je ista iskazala da ju je okrivljenik kada je ušao u haustor zgrade više puta udario otvorenim dlanom ruke u predjelu lica, time da je smatrao irelevantnim je li ju udario pet ili sedam puta, ali je u postupku nedvojbeno utvrđeno da se radilo o više udaraca (šamara). Vezano za fizičko nasilje od strane okrivljenika, svjedokinja je iskazivala detaljno i određeno i ovaj sudac je smatrao da je njezin iskaz dostatan da bi se moglo zaključiti da je kritične zgode bila riječ o fizičkom nasilju od strane okrivljenika prema njoj. Također i iz iskaza svjedoka HŠ koji je iskazivao po ocijeni ovog suca objektivno i nepristrano, jer nije teretio okrivljenika za više od onog što je neposredno vidio i čuo, već je detaljno opisao da je veći dio događaja čuo, ali da nije vidio fizički kontakt, niti da bi okrivljenik udario žrtvu nasilja u obitelji, ali da je ona u jednom periodu kada se galama intenzivirala i nakon što je čuo udarce u vrata, također čuo da ŠŠ viče: "joj" ili "au", a isto tako je i svjedokinja ĆŠ iskazala da nije vidjela fizički kontakt, ali da je čula viku od strane okrivljenika i neugodno ponašanje kako prema žrtvi nasilja u obitelji, tako i prema njoj osobno. Iz liječničke dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je ista dva puta zatražila liječničku pomoć vezano za površinske ozlijede glave, a isto tako da je otvorila bolovanje, što je vidljivo iz potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad, budući da je ista od prvog sljedećeg radnog dana, nakon predmetnog događaja uzela bolovanje. Nadalje, iz iskaza svjedoka djelatnika policije koji je službena osoba i koji je osobno došao na mjesto događaja, također proizlazi da je prilikom približavanja haustoru čuo svađu i prepirku i da je po njegovom dolasku u haustor ŠŠ bila uznemirena, kako se sva tresla i bila je uplašena, a odjeća joj je bila poderana, a što je navela i ŠŠ u svom iskazu. Slijedom navedenog ovaj sudac je smatrao utvrđenim da je okrivljenik u svom ponašanju ostvario sva obilježja psihičkog i tjelesnog nasilja u obitelji prema bivšoj intimnoj partnerici, a da se takvo ponašanje reflektiralo i imalo za posljedice njezin strah, uznemirenost i povredu dostojanstva. Obranu okrivljenika u dijelu u kojem poriče fizičko nasilje u odnosu na bivšu intimnu partnericu, ovaj sudac nije prihvatio, jer je smatrao da je njegova obrana usmjerena na izbjegavanje njegove prekršajne odgovornosti u odnosu na počinjenje predmetnog djela prekršaja (fizičko nasilje) i na umanjivanje njegove prekršajne odgovornosti. Iz stanja spisa, analizom svih provedenih dokaza, također proizlazi da je okrivljenik kritične zgode tijekom boravka u prostoriji za zadržavanje vrijeđao i djelatnike policije dok su obavljali svoju službu, govoreći im: "da im jebe mater, ti ćeš mene uhititi jazavac jedan". Naime, okrivljenik je rekao da se ne sjeća da bi iste vrijeđao u prostoriji za zadržavanje, jer da s njima nije pričao, da bi na daljnjem ročištu naveo kako je moguće da je došlo do vrijeđanja djelatnika policije, jer je bio revoltiran njihovim ponašanjem i da mu je žao što se to dogodilo, a djelatnik policije VŠ je izričito naveo da je okrivljenik u prostoriji za zadržavanje počeo vrijeđati djelatnike policije, da im je psovao mater, vikao da ga ne mogu uhititi i govorio je "jazavac jedan" i tome slično. Iz navedenog proizlazi da je okrivljenik ostvario obilježja djela prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a njegovu obranu u dijelu u kojem je naveo da se ne sjeća, a kasnije da je moguće da je došlo do vrijeđanja policije, ovaj sudac je ocijenio kao obranu koja je usmjerena na relativiziranje njegove prekršajne odgovornosti u odnosu na ovo djelo prekršaja, odnosno na umanjenje njegove krivnje za isto, upravo kao što je isti pokušao i relativizirati svoju prekršajnu odgovornost vezano za fizičko nasilje.

    14. Stoga je sudac okrivljenika oglasio krivim za predmetna djela prekršaja i izrekao mu novčanu kaznu za svako od djela prekršaja, smatrajući da su iste primjerene težini počinjenih djela prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika.

    15. Sudac je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude za predmetna djela prekršaja, u zakonom propisanom minimumu za svako od djela prekršaja, imajući u vidu djelomično priznaje okrivljenika, dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika kako za istovrsna djela prekršaja, tako i za druga djela prekršaja, a imao je u vidu i njegove materijalne prilike, dok je otegotnim cijenio količinu protupravnog ponašanja na strani okrivljenika, te sudac s obzirom na naprijed navedeno smatra da će se ovako izrečenom novčanom kaznom u zakonom propisanom minimumu postići svrha kažnjavanja.

    16. Temeljem članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

    17. U novčanu kaznu ovaj sudac je okrivljeniku sukladno članka 40. stavak 1. u svezi članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama prekršajnog zakona, uračunao vrijeme zadržavanja i uhićenja po policiji u trajanju od dva dana, u iznosu od 79,64 eura.

    18. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 39/13.) na način da mu je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

    19. Zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, bivše partnerice u intimnoj vezi ŠŠ, u trajanju od 3 (tri) mjeseca, na udaljenosti manju od 100 (sto) metara gdje god se ista nalazila, primijenjena je da bi se dodatno postigla svrha prekršajnih sankcija, prvenstveno specijalna prevencija da se okrivljenika spriječi u daljnjem činjenju djela prekršaja i da se zaštiti žrtva nasilja u obitelji. Kod izricanja navedene zaštitne mjere sudac nije točno specificirao mjesta približavanja stoga što nije ni logično ni životno da se unaprijed specificiraju i ograniče mjesta na kojima će žrtva nasilja boraviti, te na kojima će se kretati. Zaštitnu mjeru će provesti nadležna policijska postaja u skladu s člankom 10. do 15. Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije. Nadalje, predmetnu mjeru ovaj sudac je primijenio iz razloga jer je okrivljenikova bivša intimna partnerica iskazala da se boji okrivljenika, da je trenutno fokusiran na nju i da u odnosu na istog osjeća uznemirenost i strah kada je u njezinoj blizini, dok iz stanja spisa proizlazi da oni povremeno uspostavljaju kontakt pa je ovaj sudac smatrao da je nužno istoga spriječiti u eventualnom ponovnom nasilnom ponašanju u odnosu na bivšu partnericu.

    19.1. Vrijeme za koje je okrivljeniku primijenjena mjera opreza zabrane približavanja bivšoj partnerici u intimnoj vezi te zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s istom, dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti odluke u ovom prekršajnom postupku, ima se uračunati u vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, bivše partnerice u intimnoj vezi ŠŠ, u trajanju od 3 (tri) mjeseca, na udaljenosti manju od 100 (sto) metara gdje god se ista nalazila.

    20. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka te njegovo imovno stanje.

    U Zagrebu, 7. studenog 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Radojka Balen v.r.

    Jadranka Parać Šaka v.r.

    Uputa o pravnom lijeku

    Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.