Poslovni broj: P-856/2022

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Silvani Klisović, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Alenke Skubic, u pravnoj stvari tužiteljice: KON, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupana pun. mr. sc. Nada Mikulandra, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika: ad.1) Grad Šibenik, OIB: [osobni identifikacijski broj], Šibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, kojeg zastupa punomoćnik KO, dipl. iur. i ad.2) Vodovod i odvodnja d.o.o., OIB: 26251326399, Šibenik, Kralja Zvonimira 50, kojeg zastupaju odvjetnici u ZOU Crnogaća & Crnogaća u Šibeniku, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 23. rujna 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave od dana 7. studenog 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ad 1) Grad Šibenik, OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužiteljici: KON, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 7.278,96 Eura (slovima: sedamtisućadvjestosdamdesetosameuradevedetšestcenti) sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe, tj. dana 24.travnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na preostali iznos u visini od 183,64 Eura, kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"2. Nalaže se tuženiku ad 1) Grad Šibenik OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženiku ad 2) Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, OIB: 26251326399, da solidarno isplate tužiteljici:

KON, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.000,00 € (slovima: pettisuća eura) u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

IV. Nalaže se tuženiku ad. 1) da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.126,43 Eura, sa zateznim kamatama od dana donošenja presude, tj. dana 7. studenog 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tužiteljici da tuženiku ad. 2) naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 Eura, sa zateznim kamatama od dana donošenja presude tj. dana 7. studenog 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica za cijelo nekretnine katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća ukupne površine 255 m2, ranije ukupne površine 297 m2, te u prilogu svojih tvrdni prilaže zk izvadak i povijest promjena na katastarskoj čestici.

1.1. Tužiteljica navodi kako prilikom postupka aglomeracije, tuženici ad 1. i ad 2. da su zajednički izvodili radove, te tijekom radova neovlašteno i bez dozvole od strane tužiteljice, uzurpirali dio predmetne nekretnine.

1.2. Također, prilikom izvođenja samih radova, tužiteljica da je bila onemogućena u redovitoj uporabi svoje nekretnine.

1.3. Po završetku radova tuženik ad 1. da je bez ikakve dozvale i ovlaštenja izvlastio tužiteljici dio njezine nekretnine pa joj je time oduzeo 21 m2 zemljišta okućnice i umanjio vrijednost nekretnine, a odmah dio jednostranom odlukom proglasio javnim dobrom, čime je u odnosu na tužiteljicu nastupilo izvlaštenje temeljem zakona.

1.4. Tužiteljica smatra da joj je takvim postupanjem tuženika ad 1. učinjena materijalna šteta radi izgubljene površine zemljišta vrijednog 250 €/m2 što ukupno iznosi 5.250,00 eura.

1.5. Nadalje, tužiteljica smatra da joj je zajedničkim djelovanjem tuženika ad 1. i ad 2. nastala daljnja šteta u pogledu nemogućnosti uporabe predmetne nekretnine za vrijeme izvođenja navedenih radova, te u vidu umanjene cjelokupne vrijednosti njene nekretnine zbog oduzete površine zemljišta položenog uz samu kuću i to za minimalni iznos od 5.000,00 eura.

1.6. Slijedom navedenog, a sukladno članku 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, tužiteljica sudu predlaže donijeti da se donese presuda kojom bise tuženiku ad. 1. naložilo da tužiteljici isplati iznos od 5.250,00 Eura, da se tuženiku ad. 1. i ad. 2. naloži da solidarno tužiteljici isplate iznos od 5.000,00 Eura, kao i da se tuženicima naloži da tužiteljici naknadi parnični trošak.

1.7. Podneskom od 19. kolovoza 2025. tužiteljica nakon provedenog geodetskog i građevinskog vještačenja uredila točku 1. tužbenog zahtjeva na način da od tuženika ad. 1. potražuje iznos od 7.345,78 Eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe, tj. 25. travnja 2022 pa do isplate, dok je zahtjev tužiteljice pod 2. i 3. ostao nepromijenjen.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik ad. 1) se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da u tužbi i tužbenom zahtjevu nije konkretno definiran predmet spora.

2.1. Tuženik ad. 1 navodi kako sukladno činjeničnom stanju, tužiteljica je vlasnica čest. br. 1165/3 K. O. [katastarska općina], za cijelo. Predmetni radovi, u postupku „Aglomeracije [adresa]“ da su pak izvođeni na čest. br. 1173 K. O. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dio [adresa] u [adresa], a koja temeljem Zakona o cestama ima status nerazvrstane ceste. Temeljem čl. 101. Zakona o cestama („Narodne Novine“ 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23) navedena da je cesta, stupanjem na snagu istoga, postala neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i ne može se otuđiti iz vlasništva jedinica lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, te je Grad Šibenik istu evidentirao i upisao u zemljišne knjige elaboratom nerazvrstanih cesta. Iz toga je jasno da su radovi izvedeni na Javnom dobru u općoj uporabi, te da nije riječ o nikakvoj uzurpaciji kao što se u tužbi neosnovano navodi. Posebno napominje da zastarni rok za isplatu naknade, za javno dobro. - nerazvrstanu cestu počinje teći od dana kada se nekretnina koristi u svojoj funkciji, pa stoga da se odbija kao neosnovano traženje isplate naknade za istu, suviše činjenično što nije prostorno određeno koji bi to dio trebao biti. Što se tiče naknade štete u vidu navodne umanjene vrijednosti nekretnine, te navodne nemogućnosti uporabe predmetne nekretnine za vrijeme izvođenja navedenih radova, tuženik ad 1) ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer nije ni naručitelj niti izvođač istih.

3. Tuženik ad. 2) u cijelosti osporava tužbu i istaknuti tužbeni zahtjev kao neosnovan, kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine istaknutog tužbenog zahtjeva. Tuženik ad. 2. ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3.1. Tužitelj da neosnovano navodi da su radovi od strane tuženika ad. 2. izvođeni na nekretnini u vlasništvu tužitelja. Ističe da radovi u sklopu projekta Aglomeracija [adresa] nisu izvođeni na nekretnini u vlasništvu tužitelja. Tuženik ad. 2. da je predmetne radove izvodio na, među ostalim, nekretnini u vlasništvu tuženika ad. 1., i to nekretnini zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je nastala od nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]. Prethodno početku predmetnih radova tuženik ad. 2. da je od tuženika ad. 1. zatražio pisano očitovanje da li nekretnine na kojima će biti obavljani radovi u sklopu predmetnog projekta predstavljaju nerazvrstanu cestu u vlasništvu tuženika ad. 1., a u odnosu na koji Zahtjev se tuženik ad. 1. očitovao potvrdno dana 9. siječnja 2017. godine. Nadalje, tuženik ad. 2. navodi da su tuženik ad. 1. i tuženik ad.

2. da su dana 14. prosinca 2018. godine zaključili Ugovor o osnivanju prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Grada Šibenika, a kojim pravnim poslom su (čl. 2. st. 2. Ugovora) uspostavili navedeno pravo u korist tuženika ad. 2. Ugovor da je zaključen sa evidentiranim nositeljem prava vlasništva, točnije tuženikom ad. 1., te je stečeno pravo evidentirano u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku dana 4. veljače 2019. godine u postupku pod poslovnim brojem Z-1566/2019 u korist tuženika ad. 2. Dakle, tuženik ad. 2. da je sa tuženikom ad. 1. kao nositeljem prava vlasništva uredio međusobne odnose glede postupanja radi realizacije projekta Aglomeracija [adresa], a u kojem postupanju nije poduzeta niti jedna radnja na štetu tužitelja niti je postupano na teret nekretnina u odnosu na koje tužitelj ima vlasnička ovlaštenja. Posebice se ističe da tuženik ad. 2. nije sumnjao niti je imao razloga sumnjati u ranije navedena utvrđenja budući da ista proizlaze iz javnih očevidnika pa se ima primijeniti i načelo povjerenja u zemljišne knjige koje štiti pravo tuženika ad. 2. u predmetnom postupanju. Tuženik ad. 2. nije niti imao razloga sumnjati u ranije navedena utvrđenja budući da je predmetnom postupanju izmještena, odnosno zamijenjena postojeća „stara“ kanalizacijska cijev novom cijevi, odnosno novo položena kanalizacijska cijev je pozicionirana na istom mjestu na istoj nekretnini kako je to bilo od dana uspostave kanalizacijskog sustava u Gradu Šibeniku.

3.2. Zaključno, tuženik ad. 2) da je radove na projektu Aglomeracija [adresa] izvodio na nekretnini u vlasništvu tuženika ad. 1), a u odnosu na koju nekretninu je temeljem pravnog posla tuženika ad. 1) i tuženika ad. 2) osnovana stvarna služnost vodova u korist tuženika ad. 2). Da tuženik ad. 1) nije bio evidentirani nositelj prava vlasništva, tuženik ad. 2. ne bi navedeno pravo mogao evidentirati u zemljišne knjige na teret predmetne nekretnine. Nadalje, da tuženik ad. 1) nije bio evidentirani nositelj prava vlasništva, odnosno da je kao nositelj navedenog prava bio evidentiran tužitelj, tuženik ad. 2) bi pred nadležnim uredom državne uprave pokrenuo postupak radi potpunog ili nepotpunog izvlaštenja predmetne nekretnine u korist tuženika ad. 2) Iz navedenog razloga nije jasan navod tužitelja da je tuženik ad. 1. „bez ikakve dozvole i ovlaštenja izvlastio tužiteljici dio nekretnine pa joj je time oduzeo 21 m2 zemljišta okućnice i umanjio vrijednost nekretnine. Tuženik ad. 2) osporava u cijelosti predmetni navod tužitelja kao neosnovan budući da se postupak izvlaštenja provodi u zakonom propisanoj proceduri pred nadležnim tijekom. S obzirom na ranije navedeno, nije jasno temeljem čega je tuženik ad. 2. označen kao pasivno legitimirana osoba u ovoj pravnoj stvari. Posebice se ističe da tužiteljica ne dostavlja dokaze na okolnosti iz tužbe, a posebice ničim ne dokazuje visinu istaknutog zahtjeva. Posebice se ističe da pregledom zemljišnika kao javnog očevidnika nije razvidno da bi tužitelj zabilježio pokretanje ili vođenje bilo kakvog postupka, a iz koje pozitivne zabilježbe bi bilo razvidno da na navedenoj nekretnini egzistira pravo treće osobe. Upravo suprotno, takva zabilježba nije postojala pa tuženik ad. 2. nije niti imao osnove posumnjati da u odnosu na predmetnu nekretninu eventualno postoje prava trećih osoba.

3.3. Dakle, tuženik ad. 2) navodi da je radove izvodio na nekretnini u vlasništvu tuženika ad. 1)

3.4. Slijedom svega do sada navedenog, da nije osnovan istaknuti tužbeni zahtjev tužitelja u ovoj pravnoj stvari. Tuženik ad. 2. predlaže naslovnom sudu raspraviti predmet spora, izvesti predložene dokaze te odbiti tužitelja sa istaknutim tužbenim zahtjevom u cijelosti, sve uz obvezu naknade troškova parničnog postupanja tuženiku ad. 2. na teret tužitelja.

4. U dokaznom postupku je izveden dokaz pregledom zk izvatka, povijesti promjena na katastarskoj čestici, pregledom fotografija, stanja na terenu, očitovanja Grada Šibenika od 9. siječnja 2017. Ugovora o osnivanju prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Grada Šibenika od 14.12.2018., sa skicom, Nalaza i mišljenja vještaka geodeta NO od 20.6.2025., Nalaza i mišljenja vještaka Ante Bašića od 15.7.2025, pročitani su iskaz tužiteljice, iskaz svjedokaDdamira LO, JO, ČO i svjedoka MO.

5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (članak 8. ZPP-a), utvrđeno je da tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. U svom iskazu pred sudom na ročištu 17. rujna 2024. tužiteljica KON navodi kako u periodu izvođenja radova ispred svoje kuće da je bila onemogućena normalno je koristiti, otežano da je prilazila i ulazila u svoju kuću, a auto bi parkirala gdje bi našla slobodno mjesto, a inače bi redovno parkirala u svom dvorištu, a to sve skupa da je potrajalo godinu i pol dana. Prema povijesti promjena katastarskih čestica da je vidljivo da je oduzeta površina čestice koja je u njenom vlasništvu. Ranije tu da su postojala vrata koja su srušena, a inače samo ona da je imala ključ od tih vrata, jer to sve da je činilo njen posjed i taj dio posjeda da je postao [adresa] i njoj uzet. Nakon što je uvidjela da se u službenim podacima promijenila površina nekretnine kojoj je ona vlasnica, da je išla kod gospodina K u Upravni odjel Grada Šibenika koji je rekao da je za taj dio za koji je smanjena površina njene nekretnine da je to dio koji su koristili drugi i da su oni smatrali da imaju pravo to podvesti pod nerazvrstane ceste.

6.1. Također, tužiteljica navodi da ta vrata o kojima priča da su morala biti srušena radi izvođenja radova na projektu Aglomeracije dalje niz ulicu, međutim oni ta vrata nisu vratili nakon izvođenja radova. Tužiteljica navodi da je 2017. godine dobila uporabnu dozvolu za svoju kuću odnosno nekretninu površine 297 m2, da bi 2018. sada na njenoj nekretnini evidentirana nova površina 235 m2.

7. Svjedok LO, dipl. ing. građevine u svom iskazu pred sudom dana 12. studenog 2024. navodi kako je od strane Vodovoda i odvodnje Šibenik angažiran za obavljanje nadzora nad izvođenjem radova Aglomeracije [adresa] od rujna 2019., iako su generalno radovi započeli prije ljeta 2019., on da je angažiran kako je već ranije rekao od rujna 2019.

7.2. Navodi kako se Aglomeracija inače radi na javnim površinama, pa tako i u gradu [adresa] se radilo na javnoj površini, te da mu nije poznato da se išta radilo na Aglomeraciji [adresa] na terenu koji bi bio privatno vlasništvo.

7.3. On da pretpostavlja gdje je ta pozicija iz tužbe, to da je inače bio spor prolaska tim putem od strane drugih susjeda, ĐO, a nije mi poznato za gđu. KON jer da se ona njemu ni na koji način nije obratila, o njenom slučaju da je čuo sad kad je pozvan za svjedoka.

7.4. Svjedok LO da se ne sjeća nikakvih vrata na dnu predmetne ulice, da ih nije vidio, ali kako je ranije rekao radovi na Aglomeraciji da su započeli prije ljeta 2019., tako da su možda i ako su bila, u vrijeme kada je on tu bio angažiran, nikakva vrata da nije vidio.

7.5. Inače, radovi na Aglomeraciji na području [adresa], točnije predio Crnica gdje se i nalazi nekretnina tužiteljice da se radilo nekih cca. 2 mjeseca, tu su inače uske uličice, on da bi svakodnevno dolazio, obavljao nadzor, gledao da li su posebne cijevi prema projektu i sve ono drugo kako je proizlazilo iz projekta, on da bi to snimio, slikao i otišao dalje svojim putem.

7.6. Na tom području da su uske uličice, da je bio iskopan kanal, ali da su bili mostići preko kojih se moglo prijeći i ući svako u svoju kuću, a autom za vrijeme radova nitko nije mogao prići svojoj kući.

7.7. Nadalje, svjedok LO navodi da je tu i ranije postojala kanalizacija, da su se većinom radovi sastojali u zamjeni vodovodnih cijevi, eventualno ako netko nije imao neki priključak tada bi se to uvelo.

7.8. Na upit punomoćnika tuženika ad 2 da li se konkretno u [adresa], gdje se nalazi i nekretnina tužiteljice odstupalo od projekta, svjedok odgovara da je po sredini ulica bila raskopana, da su već bile postojeće stare cijevi, da su nove cijevi postavljene nekih 30-ak cm, sve ovisi da li se tu nalaze telefonski kabeli, visokonaponski kabeli i sl., uglavnom od projekta se nije odstupalo, preciznije sve je geodetski snimljeno jer je to bio projekt iz EU fondova.

8. Svjedok JO, dipl. ing. građevine, navodi da od strane naručitelja radova Vodovoda Šibenik bio imenovan za predstavnika naručitelja za tehnička pitanja i građevinske radove. Pored njega za predstavnike naručitelja da je još bila određena CO, dipl. ing. građevine. Svaki drugi-treći dan da je dolazio na teren, predio Crnićc gdje su se izvodili radovi, pa tako i predmetne [adresa], bilo je situacija da se stranke – stanovnici predjela Crnice obraćaju radi nekih primjedbi i to bilo na terenu ili bi došli u našu firmu, znali su zvati i telefonom jer su njihovi telefoni bili javno objavljeni na internetu. Gospođu KON da nije vidio, niti mu se obraćala, točnije mogu reći po imenu i prezimenu da mu nije poznata jer da su u to vrijeme komunicirali sa bojnim građanima Grada Šibenika, ali gđe. IO da se po imenu i prezimenu ne sjeća, tako da je o konkretnom slučaju saznao tek kada je dobio poziv da dođe kao svjedok u ovom predmetu.

8.1. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika ad 1. da li je bilo kakvih osporavanja prava vlasništva, nekakvih imovinsko-pravnih pitanja, konkretno baš za [adresa], svjedok izjavljuje da se sjeća da je to ovaj predio dolje što se spušta prema moru gdje je ranije bio Brodoservis, tu da su se s donje strane obavljali radovi velikim bagerima, pa su se ljudi bojali za svoje kuće, ali i u tom kontekstu da mu nije poznato ime tužiteljice. Nadalje, svjedok JO navodi kako se sjeća se da je bila kuća na uglu točno preko puta zida kojeg su oni kontrolirano rušili jer je postojala opasnost da se on uruši sam od sebe prilikom izvođenja radova, a da li je konkretno tužiteljica vlasnica te kuće na uglu, on da ne zna. Sjeća se da su tu bila metalna vrata, ta vrata da je skinuo izvođač radova, prema projektu tu da je bila postojeća kanalizacija, nju da je trebalo rekonstruirati, izvaditi stare cijevi i staviti nove. Koliko mu je poznato, nakon izvedenih radova, ta vrata da se nisu vratila, odnosno postavila natrag na mjesto gdje su ranije bila, te da mu nije poznato da bi taj dio kod tih vrata bilo privatno vlasništvo, nitko tada to da nije rekao, već da je on smatrao da se tu radilo o gradskoj površini. .

8.2. Svjedok JO navodi da se na tom predjelu [adresa] kod izvođenja radova nije odstupilo od projekta.

8.3. U odnosu na upit da li je Vodovod komunicirao s Gradom u vezi vlasništvo-pravnih pitanja nekretnina na kojima su se izvodili radovi, svjedok odgovara da on konkretno nije, da je to odrađivala pravna služba Vodovoda, da se pripremao teren na zakonit način za izvođenje radova i općenito dobivanje cijelog projekta Aglomeracije. Morali su biti riješeni svi vlasništvo pravno odnosi da bi se dobila sredstva od fondova.

8.4. Pored nadzornog inženjera koji je svakodnevno obilazio teren, na predjelu Crnice gdje su se izvodili radovi, da nikakvih nepravilnosti nije bilo, a u kontrolu da su dolazili Hrvatske vode i nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

8.5. Na kraju svog iskaza svjedok JO navodi da uopće ne zna gdje je okućnica gđe OO.

9. Svjedok ČO, u svom iskazu pred sudom na ročištu 17. rujna 2024. navodi da u vrijeme izvođenja radova od strane Vodovoda i odvodnje na projektu Agolomeracije [adresa] prije nekoliko godina, da tužiteljica, njegova prva susjeda, u vrijeme izvođenja radova da je teško pristupala svojoj nekretnini, teško je ulazila u kuću, KON bi svoje auto inače parkirala u svoje dvorište, a u vrijeme izvođenja radova to joj je bilo onemogućeno, jer je ulica bila raskopana, tako da je morala parkirati u drugu ulicu, a koliko su ti radovi točno trajali da ne zna. Za primjer navodi da je on svoje auto morao parkirat kraj bazena u Crnici, a i inače da tamo parkira jer nema svoje dvorište. Kuća od KON, odnosno dvorište da je ograđeno zidom, a radovi da su bili izvođeni s vanjske strane ograde, točnije na ulici. Što se tiče drugih susjeda prema njegovom saznanju inače bi svoja vozila parkirali na ulici, a ne u svom dvoru, te se sjetio kako susjed N koji ima svoje dvorište, a u vrijeme izvođenja radova da mu je bio onemogućen pristup u dvorište pa bi parkirao na drugom mjestu.

9.1. Na poseban upit punomoćnice tužitelja kako je izgledao teren prije radova, svjedok odgovara da je na kraju ove [adresa] prema moru su postojala vrata, a ključ od tih vrata da je imala obitelj OO, a nakon izvođenja radova misli da je Grad to uzeo obitelj OO, napravili su skale za pristup na šetnicu, odnosno radovi na tom području da su izvođeni prema nekim odlukama Grada Šibenika.

10. Svjedok MO navodi da stanuje u neposrednoj blizini KON, njena teraca i balkon KON da graniče. U vrijeme izvođenja radova Aglomeracije Julijana da je mogla, ali vrlo otežano ući u svoju kuću, parkirati auto u svoje dvorište nije mogla što je inače redovno činila tako da je parkirala gdje je bilo najbliže, na Banju ili parkiralištu TEF-a. Radovi da su bili izvođeni neposredno ispred dvorišta KON, a kroz koji dio ona prolazi da može izaći iz kuće, jer nijedan drugi put nema za prići, odnosno izaći iz kuće. To je inače slijepa ulica koja ima svega tri stanara, tri kuće su tamo. Na dnu te male ulice su bila vrata pod ključem, inače bi kada bi se prošlo kroz ta vrata došlo bi se na Banj, ključ od tih vrata je imala KON, L je zovemo, tamo da su postojale skale ali su bile neuređene, kasnije se sve privelo svrsi, skale su se malo bolje uredile, makla su se vrata, tako da bi svatko mogao proći. Inače oni da su znali da su ta vrata pod ključem bila u vlasništvu obitelji OO. Grad je očito odlučio izvlastiti, uzeti i uredio to područje, makao vrata, i takva je situacija i dan danas.

11. Očevidom na mjestu spora dana 20. svibnja 2025. godine održanom uz nazočnost zamjenika punomoćnika tužiteljice, punomoćnika tuženika ad. 1. i ad. 2. i uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka građevinske struke Ante Bašića dipl. ing. građevine i vještaka geodeta dipl. ing. Antonia Reljanovića, radi identifikacije položaja, oblika i površine predmeta spora i na okolnost utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine koja da je ranije bila veća za 21 m2/42 m2, koju je dužan točno izmjeriti vještak mjernik, te radi okolnosti utvrđivanja da li je i u kojoj vrijednosti zbog navedenog oduzimanja zemljišta od 21 m2/42 m2, došlo do umanjenja cjelokupne vrijednosti nekretnine tužiteljice zbog oduzete površine zemljišta položenog uz samu kuću tužiteljice NON, utvrditi vrijednost m2 površine zemljišta, te utvrditi da li je tužiteljica zbog radova od strane tuženika kroz nekih cca 2 mjeseca bila onemogućena u uporabi predmetne nekretnine u vrijeme izvođenja radova.

11.1. Sa nazočnima se obilazi sporna nekretnina, nakon što je tužiteljica provela nazočne na predmetnoj nekretnini, izvršavaju se potrebna mjerenja, snimanja i izvidi nekretnine, a tužiteljica izjavljuje da joj je oduzeta površina od 42 m2.

11.2. Tijekom očevida, a nakon potrebnih mjerenja i izvida nekretnina, vještak geodet Antonio Reljanović navodi da pokazano mjesto prijepora identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Mjesto prijepora da je do čest. broj 1165/4 i 1165/3, sve K. O. [katastarska općina], granica definirana geodetskim elaboratom prema čest. broj 1165/1, betonskim zidom i garažom, a prema dijelu čest. broj 1173 graničnu točku da je pokazala tužiteljica. Sve navedene granice, kao i površina mjesta prijepora da će biti prikazano u skici mjesta očevida. Mjesto prijepora da je fotografirano, te da će fotografije uz skicu mjesta očevida i ostale priloge koji su dostupni u arhivi PUK-a Šibenik biti dostavljeni u spis.

11.3. Tijekom očevida sudski vještak građevinske struke Ante Bašić navodi da je predmet procjene građevinsko zemljište u naravi pristupna cesta prema izjavi stranaka dio dvorišta na lokaciji [adresa] u [adresa]. Pristup da je asfaltiran i u funkciji, a da će njegovo vještačenje biti naslonjeno na skicu vještaka mjernika, njegove izmjere i površina koje treba procijeniti, sukladno nalogu suda.

12. U pisanom nalazu i mišljenju od 20. lipnja 2025. godine vještak Antonio Reljanović dipl. ing. geodet. navodi da skica mjesta očevida izrađena na osnovu skice izmjere iz geodetskog elaborata RN-149/2023 koji da je potvrđen i proveden od strane Područnog ureda Šibenik. Točka A na skici mjesta očevida koju je pokazala tužiteljica da je određena presjekom linija koje su odmjerene od objekta koji su prikazani na skici izmjere u geod. elaboratu RN-149/2023.

12.1. Iz skice mjesta očevida vidljivo da A-B-C-A dio čest. br. 1164/1 K. O. [katastarska općina] površine 1 m2, dok C-B-D-E-F-G-H-I-J-C dio čest br. 1173 K. O. [katastarska općina] površine 39 m2 (asfaltirani plato).

12.2. U spis je priložio skicu mjesta očevida, izvod iz katastarskog plana, prijepis posjedovnog lista : 6162 i 7122 K. O. [katastarska općina], fotografije mjesta spora i skicu izmjere. .

13. U pisanom nalazu i mišljenju vještaka Ante Bašiča dipl. ing. građevine navodi da predmetne čestice tj. dijelovi prije su bili sastavni dio dvora 11654/4 K. O. [katastarska općina]. Nakon aglomeracije, dio iste čestice je izuzet i dobio novi broj 1173 K. O. [katastarska općina], koji ima prometnica, [adresa]. Procjenjuje se dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 1 m2, te dio 1173 u površini od 39 m2, sve prema skici vještaka mjernika

13.1. Zadatak vještaka da je bio izvršiti procjenu vrijednosti građ. zem. k.č.br. dio 1173 i 1164/1 K. O. [katastarska općina] ukupno 40 m2, u naravi građevinsko zemljište u sklopu Grada Šibenika. Ista da se nalazi u sklopu građevinskih parcela, dijelom izgrađenih, a procjena se radi kao utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnine na dan vrednovanja srpanj 2025.

13.2. Prostorna identifikacija procjenjivane nekretnine – nalazi se u užem području Grada Šibenika, [adresa], dakle predmetna parcela da se nalazi u cjenovnom bloku mjesta [adresa].

13.3. Očevidom je utvrđeno da je nekretnina koja je predmet procjene u naravi građevinsko zemljište na kojem se nalazi prilaz kući, [adresa] – asfaltni . Zemljište da nije ograđeno od susjednih parcela, danas predstavlja pristup za 2 kuće i jedan dvor, kako je to vidljivo iz forografija na str. 9. Nalaza i mišljenja. Nadalje, vještak građevinske struke dipl. ing građevine GO navodi da se u krugu od 200 m nalazi stambeno-turistički objekti, trgovine, plaža Banj i privatne kuće, karakteristično za gradsko naselje. Zemljište da je od centra grada udaljeno 1600-2700 m, a od magistrale 500 m.

13.4. U odnosu na utvrđivanje kakvoće procjenjivane nekretnine, a s obzirom da se radi o zemljištu namijenjenom za stambenu izgradnju, izgrađeni dio građevinskog područja namjene "S" zona stambene namjene, vještak Bašić navodi kako je jasno da se radi o zemljištu koje je sukladno članku 46. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnine članak 3., površina u privatnom vlasništvu koja se privodi javnoj namjeni u skladu s prostornim planom [adresa].

13.5. Nadalje, u pisanom nalazu sudskog vještaka Ante Bašića se navodi da se I. ktg. Zemljišta prema članku 10. stavak 1. podstavka 1. Pravilnika smatraju zemljišta na kojima su ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole prema Zakonu o gradnji. Navedena parcela ima pristup na javnu prometnu površinu i nema dovoljnu površinu za kompletiranje izgradnje objekata. Lokacija da je obrađena slijedećim Prostornim planovima: Prostornim planom uređenja Grada [adresa] (službeni vjesnik Šibensko- kninske županije br. 3/03 i 11/07, te Službeni glasnik Grada Šibenika broj 5/12, 9/13, 8/15, 9/17 i 2/18 – pročšćeni tekst.

13.6. Dakle, predmetna parcela dio k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], radi se o građevinskom zemljištu stambene namjene "S" zona, koef. Iskoristivosti 1,0, 40 m2 i nalazi se u obuhvatu građ. parcele I. kategorije.

13.7. Vještak Bašić navodi da se opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina prate preko baznih indeksa, a obzirom da još nisu izvedeni od Procj. Povjerenstva, koristit će se MSI indeks Državnog zavoda za statistiku, a bazni indeks iznosi 195,50 od 4/2024.

13.8. Nadalje, u pisanom nalazu vještaka Bašića se navodi da su uzete 3 nekretnine na sličnim pozicijama u [adresa], a cijene da su u rasponu od 144,98 do 145,00 €/m2 za I. ktg. Zemljišta.

13.9. U obrazloženju za odabir metode, vještak Bašić navodi kako sukladno čl. 46.st.1. podstavak 3. Zakona o p.v.n. procjenjivana nekretnina je nekretnina u privatnom vlasništvu koja se privodi javnoj namjeni u skladu s važećim prostornim planom. Prema članku 49. tržišna vrijednost budućih površina javne namjene da se utvrđuju na temelju odredbi Zakona koje se odnose na način procjene naknade za potpuno izvlaštene nekretnine. Prema članku 24. Zakona o PVN-a, poredbena metoda primjerena je za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih zemljišta, te će se i tržišna vrijednost procjenjivanih zemljišta potrebna za procjenu naknade za izvlaštenje utvrditi poredbenom metodom.

13.10. Sudski vještak Ante Bašić navodi kako je bilo potrebno za provesti utvrđivanje tržišne vrijednosti zemljišta poredbenom metodom međuvremensko i interkvalitativno izjednačenje neuobičajenih okolnosti, tako da su za međuvremensko izjednačenje transakcija iz izvatka korišteni bazni indeksi objavljeni od strane Državnog zavoda za statistiku koji su prikazani u tablici na str. 15. Nalaza, dok da su za interkvalitativno izjednačenje Zakonom predviđene minimalno tri nekretnine za usporedbu, a zbog različite kakvoće koriste se koef. Iz tablice Priloga 11 Pravilnika, kako je to vidljivo na str. 16. Nalaza.

13.11. Također, vještak Bašić navodi kako se sukladno čl. 4. Pravilnika za procjenu vrijednosti nekretnine, koriste kupoprodajne cijene koje nisu pod utjecajem neuobičajenih okolnosti. Utjecaj neuobičajnih okolnosti da se prepoznaje ako kupoprodajne cijene značajno odstupaju od ostalih usporedivih kupoprodajnih cijena. U samom postupku procjene vrijednosti nekretnina da značajna odstupanja se odnose na pojedinačna odstupanja kupoprodajne cijene veća +/- 30% od prosječne kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina nakon provođenja međuvremenskog i interkvalitativnog izjednačenja.

13.12. Stalni sudski vještak Ante Bašić u svom pisanom nalazu navodi da se za zemljišta I. kategorije analizom kupoprodajnih cijena uzetih na nekretninama nakon provedenog međuvremenskog i interkvalitativnog izjednačenja vidljivo da su sklopljene cijene u rasponu od 182, do 187 €/m2 tako da nema grubih odstupanja.

13.13. Dakle, prosječna kupoprodajna cijena iznosi 183,64 Eura.

13.14. U odnosu na utvrđivanje iznosa naknade za procjenjivanu nekretninu, vještak građevinske struke Ante Bašić dipl. ing.građ. navodi da se kod utvrđivanja tržišne vrijednosti budućih površina javne namjene primjenjuju odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnine koje se odnose na način procjene naknade za izvlaštene nekretnine. Pri procjeni iznosa naknade da je potrebno prema čl. 50 Zakona utvrditi naknadu za gubitak prava, povećanje naknade za posljedične gubitke i smanjenje naknade za posljedične dobitke, ukoliko isti postoje.

13.15. Naknada za gubitak prava na nekretnini da se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti predmeta izvlaštenja (čl. 51. Zakona), ali prema kakvoći koja je bila mjerodavna prije razloga koji je doveo do izvlaštenja tj. mjerodavna je tržišna vrijednost u trenutku u kojem tijelo odlučuje o zahtjevu za izvlaštenje (dan vrednovanja) prema utvrđenom uporabnom svojstvu.

13.16. Procijenjena naknada za gubitak prava na procjenjivanu nekretninu I. ktg 40 m2 po cijeni od 183,64 €/m2 ukupno da iznosi 7.345,78 Eura.

13.17. Vještak Bašić navodu u odnosu na izračun naknade za posljedične gubitke kako naknadu za posljedične gubitke nastale zbog izvlaštenja treba uzeti u obzir samo ako i u mjeri u kojoj ti gubitci nisu uzeti u obzir pri određivanju naknade za gubitak prava. Naknadu za posljedične gubitke treba procijeniti na temelju utvrđenih životnih uvjeta i uvjeta korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći tu nekretninu uzimajući u obzir poštenu ravnotežu između zahtjeva općeg i privatnog interesa i prava pojedinca na mirno uživanje svojeg vlasništva (čl.52. Zakona) 13.18. Prigodom utvrđivanja naknade za gubitak prava uslijed izvlaštenja potrebno je razmotriti eventualne posljedične gubitke na dan kakvoće koji je identičan s danom vrednovanja tj. prema učincima nakon izvlaštenja i to : naknadu za prolazni ili trajni gubitak koji dotadašnji vlasnik pretrpi u svojoj stručnoj djelatnosti /zanimanju ,poslovnoj djelatnosti ili pri izvršavanju zadaća koje mu s tim u vezi pripadaju, naknadu za smanjenje vrijednosti koje izvlaštenjem kat. čestice ili jednog dijela prostorno ili gospodarski povezanog zemljišnog posjeda nastaje na drugom dijelu ili koje izvlaštenjem prava nastaje na drugoj katastarskoj čestici -primjerice smanjene mogućnosti gradnje ,značajno povećanje buke ili zagađenja i sl., naknadu za nužne izdatke preseljenja nastale kao posljedica izvlaštenja.

13.19. Budući da se u predmetnom razmatranju ne pojavljuje niti jedan od pobrojanih gubitaka, smatra se da posljedičnih gubitaka nema .

13.20. U odnosu na utvrđivanje posljedičnih dobitaka, vještak Bašić navodi da se posljedični dobitci obračunavaju se pri prijenosu zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje prostornog uređenja, odnosno kada je razvidan zajednički interes za izvlaštenje vlasnika nekretnine i korisnika izvlaštenja. Procjena posljedičnih dobitaka da se temelji na utvrđenim životnim uvjetima i uvjetima korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći tu nekretninu, a pri tome da se osobito uzimaju u obzir povećanja vrijednosti okolnog zemljišta zbog poboljšanja kategorije zemljišta i drugih obilježja koja se odnose na mogućnost gradnje (čl.53.Zakona).

13.21. Predmetno zemljište je i prije bilo istog statusa ,u sklopu građ. područja ,dakle ista ktg. Budući da se u predmetnom razmatranju ne pojavljuje niti jedan od pobrojanih dobitaka, smatra se da posljedičnih dobitaka nema.

13.22. Na kraju svog pisanog nalaza i mišljenja, vještak Bašić navodi da se ne može egzaktno izjasniti o tom detalju. Nove vodovodne cijevi, asfalt do kuće, predstavljaju benefit za svakoga vlasnika objekta, povećavaju vrijednost nekretnine, i u tom smislu da nije naišao na sličan zahtjev.

13.23. Također ,na cjelokupnu vrijednost kuće, smatra da navedeni postupak anglomeracije nema utjecaja.

13.24. U svom zaključku/mišljenju stalni sudski vještak Ante Bašić. dipl. ing. građevine navodi kako slijedom svega gore navedenog ,procjenjivana nekretnina označena kao građ. zem. k.č.br. dio 1173 i 1164/1 K. O. [katastarska općina], površine 40 m2 jeste dio građ. parcele "S" zona Stambene namjene, pa da je njena tržišna vrijednost utvrđena na temelju odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koje se odnose na način procjene naknade za izvlaštene nekretnine ( čl.49.-53. Zakona). Iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva se kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedičnih gubitaka, od čega se oduzimaju posljedični dobitci (čl.50.st.4 Zakona): 1. naknada za gubitak prava : 7.345,78 € zemljište, 2. naknada za posljedične gubitke : 0 €, 3. posljedični dobitci : 0 €, 4. poboljšice : 0 €. Zaključno, iznos naknade za Građ. zem. k. č. br. dio 1173 i 1164/1 da iznosi 7.345,78 €, K. O. [katastarska općina], površine 40 m2, budući je 1 m2 = 183,64 € dio 1164/1 K. O. [katastarska općina] i 39 m2 = 7162,1334 € dio 1173 K. O. [katastarska općina], što daje iznos od 7.345,78 €.

13.25. Prema članku 68. st. 5. Pravilnika iskazivanje procijenjenih vrijednosti provodi se zaokruživanjem, pa procijenjeni iznos naknade za nekretninu označenu kao građ. zem. površine 40 m2 iznosi 7.345,78 Eura.

13.26. Na kraju svog zaključka/Mišljenja, što se tiče spriječenosti pristupa od 2 mjeseca, vještak Bašić navodi da se ne može egzaktno izjasniti o tom detalju. Nove vodovodne cijevi, asfalt do kuće da predstavljaju benefit za svakog vlasnika objekta, povećavaju vrijednost nekretnine, i u tom smislu da nije naišao na sličan zahtjev. Također, na cjelokupnu vrijednost kuće, smatra da navedeni postupak aglomeracije nema utjecaja.

14. Podneskom od 19. kolovoza 2025. tužiteljica navodi kako na temelju Procjembenog elaborata izrađenom od strane Ante Bašića dipl. inž. građ. od srpnja 2025.godine proizlazi da procijenjena tržišna vrijednost dijela nekretnine katastarske oznake čest.br. 1173 K. O. [katastarska općina] u površini od 40 m2 iznosi 7.345,78 eura. Navedena tržišna vrijednost da je utvrđena na temelju odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koje se odnose na način procjene naknade za izvlaštene nekretnine. S obzirom na činjenicu da je od podnošenja tužbe do izrade procjembenog elaborata prošlo više od tri godine te da se u tom periodu bilježi rast inflacije, pa je u tužbenom zahtjevu navedena manja tržišna vrijednost, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev pod točkom 1. na način da od tuženika ad. 1. potražuje iznos od 7.345,78 Eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe 24. travnja 2022. pa do isplate.

15. Tuženik ad. 1. i tuženik ad. 2. nisu imali primjedbi na nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije i Ante Bašića, već u ustrajali u svojim prigovorima iznesenim tijekom postupka.

16. Tuženik ad.1 ističe da predmet spora predstavlja površni prolaz koji je još postojao najkasnije 2009. godine, pa kako se radio o zastarom roku radi isplate ističe se da on u ovom slučaju počinje teći najkasnije 31. prosinca 2009., pa se obzirom na opći zastrani rok od 5 godina, tuženik ad. 1. opet ističe prigovor zastare potraživanja.

17. Tuženik ad. 2. ostao u cijelosti kod odgovora na tužbu, svih navoda i prigovora posebice kod prigovora pasivne legitimacije, budući da je tuženik ad 2 predmetne radove u predmetnom razdoblju izvodio isključivo na nekretnini u vlasništvu tuženika ad 1. i sa kojim tuženikom je uredio pravne odnose, sve postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige. U cijelosti osporava tužbenih zahtjev od stane tužiteljice prema tuženiku ad 2, ističe da je isti neosnovan, zašto u konačnici je razvidno i iz Nalaza i mišljenja vještaka Ante Bašića, a koji vještački nalaz prileži spisu predmeta, točnije na str. 19. točka B jasno obrazlaže razloge neosnovanosti istaknutog zahtjeva.

17.1. Slijedom navedenog, obzirom na isprave koje prileže spisu predmeta, i rezultate dokaznog postupanja tuženika ad. 2. smatra da je predmet spora u ovoj pravnoj stvari raspravljen, te predlaže zaključiti raspravljanje te odbiti tužiteljicu u odnosu na istaknuti tužbenih zahtjev prema ovom tuženiku, sve uz obvezu naknade parničnog troška ovog tuženika.

18. Pregledom Zk uloška [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 18. travnja 2022. vidljivo je da kat. čest. [katastarska čestica] ima površinu 255 m2, a da je na istoj za cijelo kao vlasnica upisana KON, tj. tužiteljica.

19. Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama izdana od DGU PUK Šibenik od 13. veljače 2019. vidljivo da je revizijom posjeda 1954. godine, k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], "kuća" površine 297 m2, upisana u Posjedovni list br. 511 K. O. [katastarska općina], posjednika ŽO, [adresa], a da je promjenom br. 233/2018, predmetom oznake 932-07/18-13/54, temeljem provedbe Rješenja Z-7315/2018-2 Općinskog suda u Šibeniku doneseno po potvrđenim geodetskim elaboratom evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta, na k. č. br. [katastarska čestica] evidentirana nova površina od 255 m2.

20. Pregledom Rješenja Z-7315/2018 od 12. srpnja 2018. je vidljivo da u Zk. ulošku [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na nekretninama koje se sastoje od zkčbr. [katastarska čestica] kuća površine 297 m2 se upisuje promjena na sada zkčbr. [katastarska čestica] kuća površine 255 m2.

21. Iz Dopisa Grada [adresa] od 9. siječnja 2017., kao odgovor na zahtjev za očitovanjem Vodovoda i odvodnje d.o.o. [adresa], za dijelove čestica br. 1164/1 i k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], se navodi da dijelovi čestice broj 1165/3 predstavlja nerazvrstanu cestu koja da je vlasništvo Grada Šibenika i koje Grad Šibenik planira ucrtati i upisati kao javno dobro u općoj uporabi, dok dijelovi k. č. broj [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] da nije u vlasništvu Grada Šibenika.

22. Iz Diobenog spisa od 3. svibnja 1946. godine je vidljivo da braća DO, GO i J, svi brodograditelji u Šibeniku-Crnica za sebe i svoje nasljednike složno i dogovorno sklapaju Diobeni spis, u kojem je jasno vidljivo da u zajednici ostaje prolaz označen u nacrtu slovom A, kao i prostor za brodogradilište, označen u nacrtu slovom B, sve na jednake dijelove.

23. Iz očitovanja nositelja prava na nerazvrstanim cestama potvrđen od strane Grada Šibenika i potpisan od strane predstavnika Grada Šibenika od lipnja 2017., proizlazi kako su predmet geodetskog elaborata nerazvrstane ceste, među kojima se nalazi i predmetna [adresa], te da nerazvrstane ceste u Geodetskom elaboratu izvedenog stanja prema novom stanju odgovaraju izvedenom stanju cesta, a iste da su izgrađene i korištene za promet vozila, te bile pristupačne većem broju korisnika do stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne Novine" broj 84/2011).

24. Slijedom svega ranije navedenog proizlazi da je tužiteljica je u zemljišnoj knjizi za nekretninu katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] još od 2017. godine upisana kao vlasnica, a njezini pravni prednici (pok. roditelji OO i SO) upisani su od 90-tih godina prošlog stoljeća što je vidljivo iz povijesti zemljišne knjige.

25. Iz Prijavnog lista za zemljišnu knjigu Područnog ureda za katastar Šibenik, Klasa:

932-06/2017-02/1165, URBROJ: 541-24-02/5-18-5 od 16. svibnja 2018 godine razvidno je da je upravo dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 42 m2 pripojen kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

26. Neosnovani su navodi tuženika kako u postupku radi realizacije projekta Aglomeracija [adresa] nije poduzeta niti jedna radnja na štetu tužiteljice jer je upravo iz navedenog Prijavnog lista jasno kako je tužiteljici oduzet dio kat. čest. br. [katastarska čestica] u površini od 42 m2 i pripojen čest. br. 1173 K. O. [katastarska općina], a za koju nekretninu tuženici navode kako je upravo na toj nekretnini čest. br. 1173 K. O. [katastarska općina] proveden postupak Aglomeracije [adresa].

27. Dakle, u ovom postupku je utvrđeno da za izvlaštenje koje je provedeno u odnosu na površinu od 42 m2 od nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] tužiteljica nije znala, pa je izvlaštenje provedeno bez ikakvog znanja i saznanja tužiteljice.

28. S obzirom da se radi o zbirkama isprava iz 2019. i 2020., a kad dolazi do promjene opsega prava vlasništava tužiteljice, očito je da se ne radi o zastari potraživanja po osnovi isplate za štetu koju je tuženik ad. 1. prisvojio u javnu površinu, jer je jasno da su se pristupni putevi i ceste kao i osnivanje služnosti radile na nekretnini u vlasništvu i na štetu površine tužiteljice.

29. Iz iskaza tužiteljice, svjedoka ČO i MO, kao i svjedoka JO jasno je istaknuto da su se na zemljištu u vlasništvu tužiteljice nalazila ulazna vrata, koja su tijekom postupka Aglomeracije 2019. godine uklonjena, te da nakon izvedenih radova nisu ponovo postavljena, a prema kazivanju svjedoka susjeda ČO i MO je očito da je ključ od tih vrata imala upravo tužiteljica, budući su se navedena vrata nalazila u posjedu tužiteljice kao i okolna površina od 40 m2, kako je to točno izmjerio vještak geodet tijekom očevida i prikazao na skici mjesta očevida.

30. Iz ranije navedenih dokumenata, te skice očevida, skice izmjere izrađene po stalnom sudskom vještaku Antoniu Reljanoviću, razvidno je da je tužiteljici oduzeta površina od 40 m2, a budući je Grad Šibenik izvlastio tužiteljicu u odnosu na kat. čest. u njenom vlasništvu (kat. čest. [katastarska čestica]) za ukupno 39 m2, budući je dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 1 m2 u vlasništvu Brodoservisa d.o.o. u stečaju, a koja pravna osoba u stečaju nije stranka ovog postupka, to se ukazuje djelomično osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na točku 1. tužbenog zahtjeva.

31. Činjenica je da dio predmetne nekretnine nije bio korišten za promet vozilima i nije bio pristupačan većem broju korisnika, te suprotno navodima tuženika, nije mogao stupanjem na snagu Zakona o cestama dana 28. srpnja 2011. postati dio nerazvrstane ceste, pa kako je tužiteljica očito tijekom, odnosno po dovršetku radova projekta Aglomeracije 2019.- 2020. godine, uvidjela da je veličina njene nekretnine umanjena, odnosno oduzeta od strane tuženika ad. 1., čime se ukazuje tuženikov prigovor zastare neosnovanim, imajući u vidu pokušaj rješavanja pitanja oduzetog zemljišta s Gradom Šibenikom, koji je prošao neuspješno, zbog čega je tužiteljica pravnu zaštitu potražila pred sudom podnošenjem ove tužbe.

32. Iz naprijed navedenih razloga, imajući u vidu i praksu Europskog suda za ljudska prava, ovaj sud je mišljenja da tužiteljici pripada pravo da joj tuženik ad. 1. naknadi novčanu vrijednost oduzete nekretnine.

33. Stalni sudski vještak dipl. ing. građ. Ante Bašić je izvršio procjenu iznosa naknade za dio k. č. [katastarska čestica], i to 1 m2 = 183,64 Eura za 39 m2 ukupno daje iznos u visini od 7.278,96 Eura.

34. Dakle, u ovom postupku je utvrđeno da je dio predmetne nekretnine, površine 39 m2 kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] samovlasno oduzet od strane tuženika ad. 1, te da isti nakon provedbe rješenja Z-7315/2018 predstavlja javnu i nerazvrstanu cestu, a da tužiteljici nije isplaćena nikakva naknada za oduzimanje njene nekretnine. Budući je došlo do faktičnog izvlaštenja dijela predmetne nekretnine tužiteljici, te da bi tuženik ad. 1. kao novi vlasnik, bio u obvezi tužiteljici isplatiti naknadu za izvlašteno zemljište, koje prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke dipl. ing. Anti Bašiću iznosi 7.278,96 Eura, zbog čega je u tom dijelu valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u točki I. izreke, a u preostalom dijelu tuženi zahtjev pod točkom I. i odbio kao neosnovan u iznosu od 183,64 Eura.

35. U odnosu na zahtjev tužiteljice da tuženici solidarno isplate iznos od 5.000,00 Eura, na ime naknade štete u pogledu nemogućnosti uporabe predmetne nekretnine za vrijeme izvođenja navedenih radova projekta Aglomeracije, te u vidu umanjene cjelokupne vrijednosti njene nekretnine zbog oduzete površine zemljišta položenog uz samu kuću, valja istaći kako prema mišljenju vještaka građ. struke nove vodovodne cijevi, asfalt do kuće da predstavljaju benefit za svakog vlasnika nekretnine, te da i povećavaju vrijednost nekretnine. Također mišljenje je vještaka Bašića da na cjelokupnu vrijednost kuće navedeni postupak Aglomeracije nema utjecaja.

36. Iz iskaza svjedoka ČO i MO proizlazi da je tužiteljica imala težak pristup u kuću tijekom izvođenja radova, te da nije mogla parkirati svoje vozilo u dvorište, već da je parkirala na drugom mjestu, valja istaći kako svjedok ČO potvrđuje da i susjed N nije mogao parkirati u svoje dvorište već na drugom obližnjem mjestu, a što se vjerojatno i po mišljenju ovog suda odnosilo i na okolno stanare u obližnjim kućama [adresa] i drugim uličicama u blizini, budući je kao je već ranije tijekom postupka bilo kazivano da je ulica bila raskopana i postavljeni mostići za prilaz kućama.

37. S obzirom na naprijed navedeno, ovaj sud je mišljenja da tužiteljici ne pripada zatražena naknada zbog čega je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev pod točkom II. izreke.

38. Okolnost da je tužiteljica bila spriječena pristupiti nekretnini u trajanju od 2 mjeseca, odnosno kako tvrdi u podnesku od 2. rujna 2025. u trajanju većem od godinu dana, zbog čega je godinu dana plaćala javni gradski parking, u prilog ovoj tvrdnji tužiteljica nije priložila materijalni dokaz.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, pa su tako tužiteljici priznati opravdani troškovi nastali angažiranjem odvjetnika za sastav tužbe u iznosu od 200,00 Eura prema Tbr. 7. toč.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 – dalje OT), za zastupanje na ročištu dana 4. lipnj 2024., 17. rujna 2024, 12. studenog 2024., 20. svibnja 2025 i 23. rujna 2025. za svako u iznosu od 200,00 Eura prema Tbr. 9. toč. 1., za sastav podneska od 29. prosinca 2023 i 19. kolovoza 2025 za svako u iznosu od 200,00 Eura sve uvećano za 25% PDV-a, trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 83,00 Eura i sudske pristojbe presude u iznosu od 53,00 Eura, tako da ukupni trošak tužiteljice iznosi 3.663,98 Eura. Budući je tužiteljica u odnosu na prvopostavljeni tužbeni zahtjev uspjela sa cca 42%, a u odnosu na osnov tužbe 50 %, ukupan uspjeh tužiteljice iznosi cca 46%, tj. 1.685,43 Eura, a tom iznosu treba pridodati trošak geodetskog i građevinskog vještačenja u iznosu od 1.441,00 Eura, tako da ukupni trošak tužiteljice iznosi 3.126,43 Eura.

40. Tuženik ad. 1) nije popisao trošak.

42. Tuženiku ad. 2) su priznati opravdani troškovi nastali angažiranjem odvjetnika za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 Eura prema Tbr. 7. toč.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 – dalje OT), za zastupanje na ročištu dana 4. lipnja 2024., 17. rujna 2024, 12. studenog 2024., 20. svibnja 2025 i 23. rujna 2025. za svako u iznosu od 200,00 Eura prema Tbr. 9. toč. 1., za sastav podneska od 8. rujna 2025.u iznosu od 200,00 Eura sve uvećano za 25% PDV-a, tako da ukupni trošak tuženika ad. 2) iznosi 1.750,00 Eura.

43. Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je presuditi kao u izreci.

Šibenik, 7. studenog 2025. godine

Sudac:

Silvana Klisović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana obavljene dostave.

Žalbe se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o istoj će odlučivati nadležni Županijski sud.

Dn-a:

-punomoćniku tužiteljice

-tuženiku ad. 1)

-punomoćniku tuženika ad. 2)