REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-1011/2022-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženog Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 1. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužitelja osobno, uz javnu objavu 7. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužitelju SN iz [adresa] iznos od 3.935,67 eura (tritisućedevetstotridesetpeteuraišezdesetsedamcenti) sa zakonskim zateznim kamatama od 14. siječnja 2021. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 709,63 eura sa zateznim kamatama od 14. siječnja 2021. do isplate, odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužitelju SN iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.228,84 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 7. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za nadoknadom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 1.671,16 eura odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete i imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć koja je nastala kao posljedica prometne nezgode koja se dogodila 22. svibnja 2020. u mjestu Šag u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], a koju nezgodu je prouzročio FN kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika. Zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO). Tužitelj se obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 13. siječnja 2021. temeljem kojeg mu je isplatio nesporni dio štete u iznosu od 15.997,84 kune, ali tužitelj smatra da navedeni iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu. Tužitelj stoga traži isplatu daljnjeg novčanog iznosa i temeljem konačno postavljenog tužbenog zahtjeva na ročištu 1. listopada 2025. koji je uskladio sa valutom euro potražuje isplatu daljnjeg iznosa na ime naknade štete od 4.645,30 eura sa zateznim kamatama od 14. siječnja 2021. do isplate te prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.900,00 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost, ali samo u odnosu na ozljede koje se ne odnose na ozljedu glave. Smatra da tužitelj tu ozljedu ne bi zadobio da je u trenutku štetnog događa bio vezan sigurnosnim pojasom pa ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za ozljedu glave. Tužitelj je učinio nespornim da je na ime naknade štete u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 15.997,84 kune, od čega se iznos od 13.700,21 kunu odnosi na naknadu neimovinske štete i imovinske nenovčane naknada za tuđu pomoć, a preostali iznos na podmirene troškove liječenja. Tuženik tvrdi da je isplaćenim iznosom šteta podmirena u cijelosti pa traži od suda da tužbeni zahtjev odbije, a tužitelja obveze na naknadu parničnog troška u iznosu od 398,16 eura

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu Policijske uprave osječko- baranjske, Policijske postaje Belišće od 4. lipnja 2020. (list 6 – 7 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja i presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 8 – 24 i 108 - 152 spisa), u zahtjev za naknadu štete od 23. prosinca 2020. (list 25 – 26 spisa), u obavijest o broju štetovnog spisa od 13. siječnja 2021. (list 27 spisa), u dokumentaciju prometne nezgode MUP-a, Policijske uprave osječko – baranjske, Policijske postaje Belišće KLASA: 211- 04/23-02/378 URBROJ: 511-07-28-23-329 (list 43 – 79 spisa), proveo dokaz kombiniranim prometnim i sudsko medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dipl. ing. Berislavu Šimunoviću od 6. svibnja 2024. i dr. Davoru Mayeru od 12. kolovoza 2024. (list 88 – 93 i 96 – 97 spisa), proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Meliti Uremović i dr. Branki Vidrih od 26. veljače 2025. (list 153 – 156 spisa), dokaz saslušanjem sudskih vještaka dr. Melite Uremović i dr. Branke Vidrih te saslušanjem tužitelja.

4. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića od 6. svibnja 2024. utvrđeno je da je 22. svibnja 2020. došlo do štetnog događaja u vidu sudara dvaju osobnih vozila s izlijetanjem u odvodni kanal u mjestu Šag na kolniku državne ceste D34, u Ulici braće Radić kod kbr. 33. Prema zapisniku o očevidu i fotografijama iz fotografskog elaborata sudski vještak je utvrdio oštećenja koja su nastala na vozilu tužitelja prilikom sudara s vozilom osiguranika tuženika te oštećenja koja su nastala kao posljedica izlijetanja vozila izvan kolnika u odvodni kanal. Osim toga je naveo da iz raspoložive dokumentacije u spisu proizlazi da je u štetnom događaju vozilo osiguranika tuženika s lijevim bočnim dijelom, u predjelu prednjih vrata, došlo u kontakt sa prednjim desnim bočnim dijelom vozila tužitelja u predjelu prednjeg blatobrana. Daljnjim izračunima sudski vještak je utvrdio da je vozilo tužitelja u sudaru ostvarilo promjenu brzine od oko 15,4 km/h kojom prilikom je tijelo tužitelja primarno poletjelo prema naprijed i desno prema prednjem desnom vrhu vozila. Izlijetanjem vozila tužitelja izvan kolnika u odvodni kanal, vozilo je s prednjim, više denim dijelom, naletjelo na sjeverni zemljani brijeg kanala pri čemu se i zaustavilo te je ovim naletom vozilo tužitelja ostvarilo promjenu brzine od oko 10 – 20 km/h, dok je tijelo tužitelja poletjelo prema naprijed. Sudski vještak je također utvrdio da je iz fotografije fotoelaborata koja prikazuje unutrašnjost vozila tužitelja vidljivo da je kopča sigurnosnog pojasa za sjedalo vozača umetnuta u bravu pojasa kako bi se isključio zvučni podsjetnik da osoba nije vezana. Ovakav položaj sigurnosnog pojasa ukazuje da tužitelj u trenutku štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom.

5. Sudski vještak prof. dr. sc. Davor Mayer, specijalist sudske medicine, u svom dijelu nalaza i mišljenja od 12. kolovoza 2024. naveo je da su medicinskom obradom tužitelja nakon štetnog događaja utvrđene ozljede i stanja u vidu dvije rane razderotine na desnoj strani čela i u vlasištu visoko sljepoočno, približno linearne duljine 11cm i 3cm te istegnuće vrata (trzajna ozljeda). Prema nalazu stomatologa/ortodonta od 25. svibnja 2020. zubu 37 je pukla distalna stijenka prilikom udarca, postojeći ispun je raskolio stjenke već ranije devitaliziranog zuba, fraktura seže ispod razine gingive te ga nije moguće trajno sanirati ispunom zbog prevelikog gubitka zubne mase, zbog čega se dugoročno planira ekstrakcija te opcija nadomjestka zubnim implantatom. Sudski vještak je zaključio da je pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem tijelo tužitelja imalo tendenciju dva uzastopna prisilna polijetanja dominantno prema naprijed i nešto udesno. Priroda i lokalizacija ozljeda glave govori da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom pa je uslijed rečenih polijetanja čelom udario o čvrste prepreke u kabini vozila ispred mjesta sjedenja, pri čemu su nastale te ozljede. Stanje pojasa vidljivo na fotografijama fotoelaborata potvrđuje zaključak o nevezivanju. Da je tužitelj kritične zgode koristio sigurnosni pojas, isti bi ograničio polijetanje tijela prema naprijed i spriječio udar čelom o prepreku pa bi rane razderotine glave izostale, dok bi istegnuće vrata (trzajna ozljeda) moglo nastati i u slučaju da je tužitelj koristio sigurnosni pojas. Sudski vještak je utvrdio da se stanje zuba 37 opisano po stomatologu ne može sa sigurnošću dovesti u vezu s predmetnom prometnom nesrećom jer je konzilijarnim pregledom čeljusnog kirurga u hitnom prijemu nakon događaja konstatiran uredan intraoralni i opći maksilofacijalni status, a nisu zabilježene ni subjektivne tegobe od strane zubala niti lica općenito.

6. Sud je u cijelosti prihvatio kombinirani nalaz i mišljenje sudskih vještaka prometne i sudsko medicinske struke koji je utemeljen na dokumentaciji koja prileži spisu uz primjenu svih stručnih znanja vještaka te je jasno i logično obrazložen, a nalaz su prihvatile i parnične stranke koje na isti nisu imale primjedbi.

7. Odredbom čl. 1092. st. 1. ZOO-a je propisano da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Sud je procijenio da je tužitelj zbog činjenice da prilikom štetnog događaja kao vozač osobnog vozila nije bio vezan sigurnosnim pojasom, zbog čega je uz ozljedu istegnuća mišića vratne kralježnice koja bi nastala neovisno od toga je li tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, zadobio i ozljedu glave koja bi bila izbjegnuta u situaciji vezanja sigurnosnim pojasom, doprinio opsegu i visini štete u omjeru od 30%.

8. Sudski vještaci prof.dr.sc. Melita Uremović, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije i izv.prof.dr.sc. Branka Vidrih, specijalist psihijatrije u svom nalazu i mišljenju od 26. veljače 2025. utvrdile su da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede u vidu udarca u glavu, ranu-razderotinu tjemenog i čeonog dijela glave te istegnuće mišića vratne kralježnice. Iz nalaza OHBP KBC Osijek na dan ozljeđivanja proizlazi da je tužitelj za vrijeme nezgode udario glavom, da nije gubio svijest, da događaj rekonstruira u cijelosti, negira mučninu i povraćanje. Žalio se na bolove u glavi na mjestu udarca, a kliničkim nalazom je utvrđeno da na glavi desno tjemeno ima ranu u dužini od 9 cm koja minimalno krvari. Pokretljivost vratne kralježnice bila je uredna, bez neuroloških deficita. RTG kraniogram nije pokazao znakove svježe koštane traume. Učinjen je konzilijarni pregled spec. maksilofacijalnog kirurga koji je revidirao rane, učinio toaletu i šivanje te lokalno aplicirao Bivacy mast. Po završenoj obradi tužitelj je otpušten na kućno liječenje s preporukom mirovanja, opservacije stanja svijesti, aplikacije leda, izbjegavanja jačih audiovizualnih podražaja i uzimanja analgetika. Na kontrolnom pregledu kirurga 23. svibnja 2020. žalio se na bolove u vratu. Kliničkim nalazom utvrđena je bol na palpaciju PCM obostrano te ograničenost pokretljivosti i bolnost vratne kralježnice u svim smjerovima. Preporučeno je nošenje Schantzove imobilizacije, mirovanje, uzimanje analgetika. Nastavio je ambulantno liječenje uz kontrole kirurga, fizijatra i psihijatra te je proveo fizikalnu terapiju.

9. Sudski vještaci su temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja u spisu te temeljem osobnog pregleda tužitelja utvrdili da je u predmetnom štetnom događaju zadobio udarac u glavu, ranu-razderotinu tjemenog i čeonog dijela glave i istegnuće mišića vratne kralježnice. Ozljede su utvrđene odmah po štetnom događaju u OHBP KBC Osijek klinički, a RTG-om glave isključene su svježe koštane traumatske promjene. Rane na čelu i tjemenu su revidirane i sašivene od strane MFK kirurga. Šavovi su skinuti po sanaciji rana 1. lipnja 2020. Zbog bolova u vratu drugi dan po štetnom događaju ponovno je pregledan u OHBP-u KBC Osijek. Na pregledu je preporučeno nošenje Schantzovog ovratnika. Nastavno je zbog bolova u vratu liječen po fizijatru postupcima fizikalne terapije i analgeticima. Prilikom pregleda psihijatra utvrđeno je da su mu se ubrzo nakon prometne nesreće počeli javljati snovi u kojima sanja prometnu nesreću, ali i da su njegovi članovi obitelji doživjeli nesreću. Kod vožnje je stalno na pojačanom oprezu, više puta provjerava cestu, vozi sporije što mu znatno utječe na obavljanje posla (treba puno vremena da bi obavio određene poslove). Kada prolazi pored mjesta gdje se je nesreća dogodila osjeća tjeskobu i nelagodu. Izbjegava priče i sve što ga podsjeća na prometnu nesreću. Povremeno ima glavobolje. Sudski vještak je u psihičkom statusu našla da postoji simptomatologija PTSP-a (ponovno proživljavanje, izbjegavanje i pojačana pobudljivost).

10. Po završenom kirurško-rehabilitacionom liječenju kod tužitelja je su zaostali povremeni bolovi u vratu i terminalno ograničena pokretljivost vratne kralježnice u pokretima antefleksije, desnostrane laterofleksije i rotacije u desno što sveukupno rezultira trajnim smanjenjem životnih aktivnosti tužitelja s fizijatrijskog motrišta u omjeru od 3 %. Liječenje tužitelja s fizijatrijskog stajališta završeno je 18. lipnja 2020.

11. Prema nalazu psihijatra tužitelj je trpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku štetnog događaja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg 7 dana, te blažeg do tri mjeseca po stradavanju, a zbog simptomatologije iz kruga PTSP-a sudski vještak je ocijenio da u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%.

12. Sudski vještaci dali su objedinjenu ocjenu trajnog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 7% (s fizijatrijskog stajališta 3%, s psihijatrijskog stajališta 5%), u kojem će omjeru tužitelj morati ulagati pojačane napore u svom daljnjem životu.

13. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, manjeg intenziteta 30 dana. Povremeno kod promjene vremena i pojačanih napora trajno.

14. Zbog posttraumatskog ožiljka na čelu kod tužitelja je zaostala naruženost u lakom stupnju.

15. Tuđa pomoć druge osobe bila mu je bila potrebna tijekom 30 dana po 1 sat dnevno. U tom periodu pomoć druge osobe mu je bila potrebna za obavljanja težih poslova u kućanstvu, nabavci veće količine živežnih namirnica, obavljanju svakodnevnih nužnih aktivnosti i sl.

16. Prilikom usmenog obrazlaganja nalaza na ročištu 1. listopada 2025. sudski vještak dr. Melita Uremović je nakon ponovnog uvida u ožiljak na glavi i čelu tužitelja navela da se dio tog ožiljka nalazi u kosmatom dijelu glave, a dio u čeonom dijelu te je s obzirom na veličinu ožiljka i da se radi o muškoj osobi mlađe životne dobi korigirala svoj pisani nalaz i mišljenje te ocijenila da se radi o naruženosti u srednjem stupnju koje je uočljivo trećim osobama. Radi se o ožiljku keloidnog izgleda koji nije u razini sa okolnom kožom. Također je iskazala da je mišljenja da kod tužitelja nije došlo do trajnog umanjenja životne aktivnosti s osnova ozljede ramena te da bi kod tužitelja zaostalo isto umanjenje životne aktivnost kakvo je navela u nalazu i da je tužitelj proveo 10 procedura fizikalne terapije. Sudski vještak dr. Branka Vidrih je na pitanje tuženika je li pri ocjeni psihičkih tegoba uzela u obzir tada poremećenu dinamiku unutar obiteljskih odnosa tužitelja iskazala da se prilikom izrade nalaza držala zadatka koji joj je dao sud i da je svoju ocjenu donijela isključivo temeljem posljedica iz štetnog događaja od 22. svibnja 2020.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskih vještaka medicinske struke ocijenivši da je su nalaz utemeljile na svojim stručnim znanjima i iskustvu te da su dale jasne odgovore u svezi predmeta vještačenja.

18. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, stupanj umanjenja životne aktivnosti, trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, vrstu ozljede, činjenicu da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda morao biti podvrgnut dijagnostičkim pretragama, da je nosio imobilizaciju u vidu Schantzovog ovratnika, da je provodio fizikalnu terapiju, morao odlaziti na liječničke kontrole, da je zbog bolova morao mirovati i uzimati analgetike, po ocjeni ovog suda time mu je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

19. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) sud će se rukovoditi jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova izazvanih trajnim narušavanjem zdravlja.

20. Prema ocjeni ovoga suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade tužitelju. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u konkretnom slučaju potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

21. Imajući u vidu utvrđeni stupanj trajnog umanjenja životne aktivnosti tužitelja od 7% u kojem će postotku morati ulagati pojačane napore u svom daljnjem životu te njegovu dob u trenutku ozljeđivanja od 26 godina, sud drži da joj s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.400,00 eura.

22. Cijeneći utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, lokalitet povrede te način liječenja koje je bilo popraćeno neugodnostima u vidu nošenja imobilizacije vrata, podvrgavanja dijagnostičkim pretragama, provođenja fizikalne terapije, potrebe za mirovanjem i uzimanjem analgetika, sud drži da tužitelju s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.200,00 eura.

23. Cijeneći intenzitet pretrpljenog straha te njegovo trajanje u smislu okolnosti predmetnoga slučaja sud ocjenjuje da tužitelju s te osnove pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.100,00 eura.

24. S osnova naruženosti tužitelju je odmjerena pravična novčana naknada u iznosu od 4.400,00 eura u skladu s ocjenom vještaka da se radi o naruženosti srednjeg stupnja koje je stalno vidljivo trećima, cijeneći pri tom i iskaz tužitelja koji je rekao da mu ožiljak koji je zaostao na čelu smeta jer ga u društvu uvijek ispituju što je to radio i komentiraju kako to izgleda što kod njega izaziva uznemirenost, ožiljak mu, kao mlađoj osobi smeta i prilikom kontakta sa osobama suprotnog spola.

25. Primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a imajući u vidu cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege po nekvalificiranoj osobi, koju činjenicu su stranke učinile nespornom, utvrđenoj prema slobodnoj ocjeni i usporedbom sa cijenom jednog sata neto zarade nekvalificirane osobe u mjestu stanovanja tužitelja u trenutku štetnog događaja u visini od 4,00 eura, uz utvrđeno trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom (30 sati), sud je utvrdio da tužitelju s te osnove pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 120,00 eura.

26. S obzirom na izloženo te na utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju tužitelju pravo na pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. st. 1. ZOO-a), sud zaključuje da mu pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 8.100,00 eura te na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć u iznosu od 120,00 eura, ili ukupno 8.220,00 eura.

27. Daljnjom primjenom odredbi čl. 1092. st. 1. u vezi sa čl. 1106. ZOO-a, tužitelj ima pravo na isplatu razmjerno smanjenog iznosa štete za utvrđeni doprinos šteti od 30%, odnosno na ukupnu naknadu u visini od 5.754,00 eura.

28. Imajući u vidu da je tuženik isplatio tužitelju nesporan dio neimovinske štete i imovinske naknade za tuđu pomoć u iznosu od 13.700,21 kunu, što primjenom odredbe čl. 13. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) prema fiksnom tečaju 1 euro = 7,53450 kuna, iznosi 1.818,33 eura, obvezan je na isplatu preostalog dijela štete u iznosu od 3.935,67 eura.

29. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a temeljem kojeg tužitelju pripada pravo na zatezne kamate na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Prema nalazu sudskih vještaka liječenje tužitelja je okončano 18. lipnja 2020., a odštetni zahtjev je podnesen 23. prosinca 2020. pa tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana 14. siječnja 2021. kako je to zatražio tužbenim zahtjevom.

30. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. i 4. u vezi sa st. 1. istog članka Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. - dalje: ZOUP) koji je lex specialis u odnosu na opće odredbe ZOO-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u navedenom roku, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, dužan je oštećenoj osobi u istom roku isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naknada za tuđu pomoć i njegu dospijeva u trenutku prestanka potrebe za tuđom pomoći, odnosno od dana kada je liječenje završeno. Kako je prema nalazu sudskog vještaka medicinske struke liječenje tužitelja okončano 18. lipnja 2020., tužitelj ima pravo tražiti zateznu kamatu na dosuđeni iznos imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć od 14. siječnja 2021.

31. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 29. prosinca 2023. temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

32. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio u postupku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva sa 100% te u odnosu na visinu sa 85% što ukupno iznosi 92,5% (100%+85%=185%/2=92,5%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužitelj uspio u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 7,5% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužitelja u parnici od 85% (92,5%-7,5 %=85%).

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužiteljici pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32.1 OT), za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav podnesaka od 1. ožujka 2023. i 24. srpnja 2025. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za sastav podneska od 29. siječnja 2025. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.4 OT), za zastupanje na ročištima od 4. rujna 2023., 6. studenog 2024. i 1. listopada 2025. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.1 OT), za pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.7 OT) sa pripadajućim PDV-om od 25%, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 46,45 eura i na presudu u iznosu od 92,90 eura, razmjerno uspjehu tužitelja u parnici od 85%, te trošak vještačenja u iznosu od 397,16 eura i pristupa vještaka na ročište u iznosu od 66,36 eura u cijelosti ili ukupno 2.228,84 eura.

34. Sud nije priznao tužitelju pravo na trošak za sastav podneska od 13. travnja 2022. kojim dostavlja dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi na tužbu jer je tu pristojbu tužitelj bio dužan platiti u trenutku podnošenja tužbe u skladu s odredbom čl. 4. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama kao niti za sastav podneska od 7. lipnja 2023. kojim požuruje rad suda jer taj podnesak nije bio potreban za vođenje ovoga spora.

U Zagrebu, 7. studenog 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženik