Poslovni broj: 4K-202/13-247

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. A. Starčevića 23

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu toga suda Mariu Bulumu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Šafradin kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika VŠ i MŠ po optužnici ODO u Dubrovniku broj: K-DO-497/12 od 3. svibnja 2013. zbog kaznenog djela teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – djela opisanog i kažnjivog po čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11 i 144/12 – u daljnjem tekstu KZ/11) nakon održanog ročišta rasprave 5. studenog 2025. koja rasprava je na navedenom ročištu zaključena i objavljena 7. studenog 2025. u nazočnosti optuženih VŠ, MŠ, oštećenika CŠ i AŠ, odvjetničkog vježbenika u odvjetničkom uredu Nikole Jakšića, odvjetnika u Dubrovniku, na temelju odredbe čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – u daljnjem tekstu ZKP/08),

p r e s u d i o  j e

Prvooptuženi VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. V i pok. M, rođene C, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenom SSS, po zanimanju brodostrojar, umirovljenik, HRVI, s mjesečnim primanjima oko 1.100,00 eura, bez vlasništva u RH, lošeg imovnog stanja, živi u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece, nalazi se na slobodi i

drugooptužena MŠ OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. A i pok. D, rođene K, rođena **.**.1965. u [adresa], grad [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, sa završenom SSS, po zanimanju ekonomist, nezaposlena, bez primanja, bez imovine u RH, lošeg imovnog stanja, živi u izvanbračnoj zajednici, majka jednog djeteta, nalazi se na slobodi,

k r i v i  s u

"što su 24. lipnja 2011. u ACI Marini Dubrovnik u [adresa] i to prvooptuženi VŠ, kao vlasnik i faktički odgovorna osoba trgovačkog društva Arion nautika d.o.o. te drugooptužena MŠ kao direktorica tog trgovačkog društva, iako svjesni da zaposlenici tog trgovačkog društva DŠ i KŠ, nisu osposobljeni za rad na siguran način na visini, suprotno odredbi čl. 27. st. 2. i čl. 44. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) jer su zaposlenicima dozvolili samostalno obavljanje poslova za koje nisu prethodno osposobljeni i bez da su proveli potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, lakomisleno smatrajući da će radni zadatak moći obaviti bez opasnosti za njihov život i zdravlje, CŠ i ŠŠ, naložili na jedrilici S/Y Cacao demontirati sustav namatanja prednjeg jedra pa se DŠ oko 11,30 sati, a kako bi izvršio naloženu demontažu, popeo na jarbol visine 15 metara, nakon čega je pokušao izbiti osnovicu na vrhu pramčane pripone – štraja, iako pramčani štraj nije bio rasterećen rezervnim konopima zategnutim za palubu nego stalno napregnut što je držalo jarbol od pada, u čemu nije uspio, a nakon čega je KŠ izbio osnovicu na donjem kraju, uslijed čega je DŠ zajedno s jarbolom pao na betonsku rivu i pri tome zadobio prijelom prvog i višestruki nestabilni prijelom četvrtog slabinskog kralješka sa kompresijom caudae equinae s prolaznom paraplegijom (slabosti donjih udova obostrano) te luksacijski prijelom lijeve gležanjske kosti i nakon više operativnih zahvata i dugotrajne fizikalne terapije zaostala je trajna pareza (djelomična kljenut) lijevog paronealnog živca (monoparesis flaccida extr.inf.sin.posttraumatica) s posljedičnim paronealnim hodom tzv. pijetlov hod), deformitet i artroza lijevog skočnog zgloba (artrhrosis art.talocrulalis lat.sin.gr IV) te trajna opstipacija, a koje ozljede i njihove trajne posljedice čine cjelinu te predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu.

dakle, iz nehaja nisu postupili po propisima o zaštitnim mjerama i time izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega su nastupile teške tjelesne ozljede jedne osobe,

čime su počinili po jedno kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – djelo označeno i kažnjivo po čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. Kaznenog zakona ( "Narodne novine", broj 125/11 i 144/12 – u daljnjem tekstu KZ/11).

Pa se prvooptuženi VŠ i drugooptužena MŠ za predmetno kazneno djelo teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. Kaznenog zakona osuđuju na

kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci

potom se istima na temelju odredbe čl. 56. Kaznenog zakona izriču

u v j e t n e  o s u d e

na način da se kazne na koje su optuženi osuđeni neće izvršiti ako isti u roku provjeravanja od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti ove presude ne počine novo kazneno djelo.

Na temelju odredbe čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku upućuje se oštećeni da svoj postavljeni imovinskopravni zahtjev može potraživati u posebnoj parnici.

Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. t. 1. - 8. ZKP/08 padaju na teret optuženika. Tako su isti dužni podmiriti troškove pristupa svjedoka u iznosu od 24,42 eura, troškove vještačenja u iznosu od 5.939,11 eura i paušalne troškove kaznenog postupka u iznosu od 500,00 eura, dakle sveukupno 6.463,53 eura, koje su optuženi dužni podmiriti u jednakim dijelovima, dakle svaki po 3.231,76 eura. Navedene troškove kaznenog postupka optuženici su dužni podmiriti u roku od petnaest dana po pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe, uplatom na račun državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN:

[broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-20213 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-202/13) te su dužni u narednom roku od 15 (petnaest) dana sudu dostaviti pisani dokaz o izvršenoj uplati, pozivom na gornji poslovni broj predmeta.

Obrazloženje

1. Oštećenik kao tužitelj JŠ podigao je pred ovim sudom 3. svibnja 2013. optužnicu protiv VŠ, MŠ i trgovačkog društva Arion nautika d.o.o. zbog po jednog kaznenog djela teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11.

2. Sud je tijekom postupka pribavio podatke iz kojih je proizlazilo da je optuženo trgovačko društvo u međuvremenu prestalo postojati pa je stoga u odnosu na njega predmetni kazneni postupak obustavljen.

3. ODO u Dubrovniku je dopisom od 3. lipnja 2015. koji je ovaj sud zaprimio 8. lipnja 2015. izjavilo da preuzima kazneni progon optuženih po navedenoj optužnici oštećenika kao tužitelja.

4. Upitani na raspravi pred ovim sudom kakav stav zauzimaju prema optužbi, optuženi VŠ i MŠ su se jednako očitovali navodeći u bitnome da se ne mogu očitovati o optužnici budući da im ista nikada nije dostavljena, a o čemu je VŠ detaljno navodio u podnesku koji je neposredno prije dostavio sudu, a ako bi im ikada optužnica bila uručena na zakonit način da će se o istoj tada očitovati, a u kojem slučaju je sud tumačio da se optuženici ne smatraju krivima.

5. Optuženi VŠ je ispitan na kraju dokaznog postupka u svojoj obrani u bitnome naveo da je vezano za ovaj događaj Državni inspektorat izašao na mjesto događaja te da je inspektor zaštite na radu došao na mjesto događaja i pokrenuo prekršajne prijave koje je 2012. odbacio Prekršajni sud u Dubrovniku. Te prijave da nisu bile protiv njega jer da on nije bio zaposlenik firme koje je bio vlasnik, da je točno da je inspektor razgovarao s njim, ali da je to bilo radi njegovog poznavanja materije. Da su 2013. i 2014. godine svi bitni ljudi vezano za ovaj događaj ispitani u ODO u Dubrovniku osim jednog. Da državno odvjetništvo nije podiglo optužnicu protiv njega nego da je kasnije prihvatilo privatnu tužbu oštećenika. Da je nevjerojatno da je državno odvjetništvo odbacilo službenu izjavu svjedoka ŠŠ, a prihvatilo njegovu neslužbenu izjavu koju je dao u odvjetničkom uredu oštećenikova oca. Nadalje, da je 5. lipnja 2015. državno odvjetništvo preuzelo progon koji je započeo privatni tužitelj, a ovaj sud da 2016. i 2017. vodi ovaj postupak po privatnoj tužbi. Da on ima u spisu i da u spisu postoje uvjerenja odnosno izvadci iz kaznene evidencije iz 2018. i 2019. godine iz kojih proizlazi da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Da je 2019. godine optužno vijeće potvrdilo tu privatnu optužnicu koju je 2015. preuzeo ODO kada je preuzeo progon što da je uistinu besmislica. Da je optužno vijeće u svom rješenju o potvrđivanju optužnice navelo da istu potvrđuje imajući u vidu medicinsku dokumentaciju za oštećenika i zapisnik inspektora zaštite na radu. Da je za navesti kako se u medicinskoj dokumentaciji ni on ni MŠ ni na koji način ne spominju, a što se tiče zapisnika inspektora zaštite na radu, da on protiv njega nije podnio čak ni prekršajnu prijavu pa da smatra da je besmisleno da ga se za istu stvar kazneno progoni. Na drugom ročištu koje je održano 2021. godine da je on naveo da je ovo namješteno suđenje, da se nitko od odvjetnika iz Dubrovnika ne želi baviti njegovom obranom u ovom predmetu. Da on smatra da postoji osnovana sumnja da ljudi iz sustava pogoduju u ovom predmetu oštećeniku, a na njegovu štetu. Naime da u spisu postoji punomoć za HŠ koji je danas glasnogovornik suda dok je 2012. bio odvjetnik te da postoje dokumenti s njegovim potpisom i radi čega je obrana i tražila izuzeće ovoga suda.

U ovom predmetu da je on predlagao izuzeće državnog odvjetnika Ante Vetme, a što je odbijeno. Naime da on ima saznanja da je Ante Vetma vjenčani kum HŠ ili da je TŠ njemu kum, u svakom slučaju da su kumstvom obiteljski vezani i da su studentske kolege što da smatra izuzetnom pristranošću i što utječe na odluku u ovom predmetu. Međutim, da je to odbijeno iako da je državno odvjetništvo za ovu okolnost moralo znati. Da u spisu postoji dopis Ministra hrvatskih branitelja i dopredsjednika Vlade te dopis gradonačelnika grada Dubrovnika s traženjem da mu se u ovom predmetu osigura pravo na pravično suđenje posebice imajući u vidu njegove osobite zasluge u Domovinskom ratu radi kojih da je i odlikovan.

Da državni odvjetnik ili tko je već ovlašteni tužitelj u ovom predmetu nije ponudio ni jedan dokaz da je on bio faktički odgovorna osoba u predmetnom trgovačkom društvu, a jedino tko to navodi da je KŠ u svom vrlo dvojbenom iskazu. Da u spisu čak postoji i zahtjev za njegovo ponovno saslušanje na sudu, ali da je taj zahtjev bespredmetan. Naime, da KŠ ima kriminalnu povijest i da mu je nevjerojatno da je državno odvjetništvo radije povjerovalo mišljenju kriminalca, a ne njemu kao odlikovanom branitelju i HRVI-u. Da se nameće sasvim logičan zaključak da se ovdje radi o njegovom ideološkom progonu upravo radi toga što je odlikovani branitelj i HRVI.

Da se njegova liječnička dokumentacija nalazi u spisu, a iz koje je razvidno njegovo zdravstveno stanje, a upravo radi njega da i ima status HRVI-a. Da je iz dokumentacije razvidno da je srčani bolesnik, da je prebolio infarkt, da ima hipertenziju i aritmiju, da je u dva navrata od sudskog vještaka bio proglašen raspravno nesposobnim i da postojanje i trajanje ovog kaznenog postupka samo pogoršava njegovo zdravstveno stanje, a da to nitko ne uzima u obzir vodeći protiv njega ovaj nezakoniti postupak. Da sud, a posebice ODO nije uzeo u obzir njegova prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima. U prvoj verziji optužnice da mu se predlagalo šest mjeseci zatvorske kazne uvjetno, a da je besmisleno da se za takav prijedlog sankcije dvanaest godina vodi kazneni postupak i da je po njemu to dokaz o pogodovanju oštećeniku, a ne pravda, odnosno bolje reći o nezakonitom pogodovanju koristeći pri tom službene ovlasti.

Nadalje je naveo da želi iznijeti još neke činjenice u ovom predmetu, a to je da su 24. lipnja 2011. tri servisera koji su radili u firmi čiji je bio vlasnik radeći na krivi način prouzročila štetu na jahti u iznosu od 30.000,00 eura te da je firma podmirila tu štetu. Da su 2013. oni nudili oštećenom da on pređe u njihovu novu firmu raditi jer da se stara zatvarala, a što da je on odbio. Dva mjeseca nakon ove nesreće da je firma nudila oštećeniku financijsku pomoć, ali da je on to odbio. Sedam dana nakon nesreće da su njega posjetili odvjetnici Vlaho Mujo i Nataša Đurović te da su mu u razgovoru rekli da ako ovo dođe do suda da će CŠ sigurno pobijediti. Da je 2012. godine pok. EŠ išao na razgovor kod tadašnjeg direktora "Marine", ČŠ želeći da mu on potvrdi da je on faktički odgovorna osoba u firmi "Arion nautika", a što da mu je FŠ odbio i da ga je o tome obavijestio te da bi isti bio voljan to potvrditi i pred sudom.

Potom je pregledan i pročitan:

- zapisnik o prvom ispitivanju optuženika VŠ od 26. ožujka 2013. sa CD-om sa snimkom ispitivanja.

6. Drugooptužena MŠ u svojoj obrani je u bitnome navela da je ona bila odgovorna osoba u firmi i da se sjeća sadržaja zapisnika Inspektorata rada, da je on došao na mjesto događaja te da je protiv nje podnio prekršajnu prijavu, a kasnije da joj je rekao da je ona na Prekršajnom sudu u Splitu odbijena jer da nije bilo dokaza. Da ona smatra da je u konkretnom slučaju napravila sve po propisu. Da je imala zaposlena tri servisera i kada je došla osoba s potrebom za servisom da ih je ona pitala znaju li to napraviti i da su rekli da znaju. Da se sjeća da je CŠ izričito pitala zna li to raditi i da je rekao da zna. Da je ona osigurala radni nalog, konop, sve što je trebalo za osigurati i što se nje tiče da je ona učinila sve što je bilo potrebno. Da su CŠ, RŠ ili Vlaho u bilo kojem trenutku rekli da ne znaju obaviti ovaj posao da bi oni našli nekoga tko zna i da bi ta osoba to napravila i da to ne bi bio prvi put da se tako radi. Da ona nije serviserima dozvoljavala da rade stvari za koje nisu bili licencirani da se ne bi dogodila nesreća jer da mnogi poslovi, čak i vrlo jednostavni, mogu dovesti do komplikacija pa i ozljeda, a što da je svakako htjela izbjeći. Primjerice da nije dozvoljavala punjenje plina za klime jer da za to nisu bili ovlašteni te da su tu uslugu pružali isključivo putem podizvođača kojega bi angažirali. Da je CŠ u svom iskazu u jednom trenutku naveo da je ona osiguravala i nalagala sitne poslove, a VŠ veće i složenije, a da je to laž jer da su oni bili mala firma sa troje zaposlenih sa velikom konkurencijom drugih firmi u "Marini" tako da su oni radili isključivo male poslove koji se nisu smatrali opasnima. U konačnici radi konkurencije i svega navedenog da firma i nije opstala. Da je dva puta pitala CŠ je li se prije penjao na jarbol i zna li to raditi i da je rekao da zna, a ona da mu je osigurala konop, sjedalicu i sve što je bilo potrebno i da stoga smatra da nije odgovorna i da stoga predlaže da ju se oslobodi. Zatim je navela da VŠ ima PTSP i da je on u radu firme sudjelovao budući da je otac sinova koji su u firmi radili te da je on sudjelovao svojim savjetom i pomoći, ali faktički nije odlučivao već da je to ona radila, a da on nije ni radio. Radni inspektori koji su dolazili u firmu da su uvijek tražili nju i da su komunicirali samo s njom, a ne s VŠ. Kako je njegovo psihičko stanje tada bilo dosta loše da je ona od njega tražila da što češće dolazi u "Marinu" samo kako bi se kretao, bio među ljudima i da se on na taj način osjećao zdravstveno bolje imajući u vidu njegovu dijagnozu PTSP-a.

Upitana je odgovorila da je vještak Favro naveo kako nema škole za penjanje na jarbol, odnosno da je barem tada nije bilo, a što se tiče osposobljenosti radnika za rad na visini, da koliko zna tada nije postojala potreba za time.

Na upit oštećenika je li itko imao položenu zaštitu na radu optužena je navela da se to ne polaže, da se potvrde o tome dobivaju na način da ovlaštena osoba dođe u firmu i pročita Zakone o zaštiti na radu zaposlenicima i da se time smatra da su oni osposobljeni, da je barem tada tako bilo i da je to bilo odrađeno u firmi, a koliko se sjeća kada je ta osoba došla u firmu da oni, zaposlenici, nisu došli tako da nisu dobili taj papir.

7. U tom trenutku je VŠ naveo da zna da su RŠ i ŽŠ imali papir vezano za zaštitu na radu te da želi naglasiti da rad na popravku roll flocka ne zahtjeva penjanje na jarbol ni ikakvu zaštitu na radu ni rad na visini te da je to čista glupost. Da je vještak Favro to potvrdio jer da je princip rada svakog servisa brodova da serviser ode na brod, dijagnosticira kvar, da zna kako kvar otkloniti, te ima li potrebna sredstva za to i da onda i to izvede. Da je zamjena roll flocka radnja tzv. rigginga i da to njegova firma nikada nije radila, da postoje u Dubrovniku svega dva – tri čovjeka koji su to znali raditi i imali potreban alat za to, i da on uistinu ne zna zašto su se oni odlučili obaviti taj posao. Da su svi oni u firmi imali mobitele koji su bili međusobno povezani te da su oni trebali njega nazvati i pitati savjet vezano za to te da bi im on rekao da to ostave i da to ne rade. Da su izjave EŠ i KŠ da su ih oni tjerali da rade takav posao koji je u konačnici za njih opasan bezobrazne i lažne. Da nema logike poslati servisere da bi se zaradio 50,00 eura na poslu, a da oni naprave štetu od 30.000,00 eura. Da su CŠ i RŠ kritične prigode, pripremajući se za rad, uzeli 30 metara novog konopa iz prodavaonice "Arion nautike" te da su za to dobili otpremnicu budući da se jedino tako moglo funkcionirati da se roba materijalno skida sa stanja prodavaonice, ali ne i financijski te da se za to odmah vezivao radni nalog i otpremnica. Predmetni konop da je trebao služiti za osiguranje jarbola te da ga je CŠ trebao provući kroz vrh jarbola kako mu je i bio naložio RŠ, ali da ne zna zašto on to nije učinio već je KŠ naložio da izbije polce, a što je u konačnici dovelo do nesreće. Zašto je to učinio da treba pitati njega.

8. Upitana drugooptužena je navela da su se serviseri bavili sitnim popravcima primjerice bojanjem broda, pranjem, poliranjem, zamjenom vida ako bi otpale i sličnim sitnim popravcima jer da za veće poslove nisu bili ovlašteni servis pa onda ako bi netko imao problema primjerice s motorom da bi radi garancije morao ići kod onoga tko je ovlašten za tu vrstu motora i da zato ne bi mogao doći kod njih.

9. Optuženi VŠ je potom naveo da posao brodskog servisera može naučiti raditi svatko sa završenom osnovnom školom u roku od sedam dana, a da je tome tako, da je dokaz upravo DŠ koji da je kod njih došao sa završenom osnovnom školom. Da su poslovi zamjene brodskih baterija, popravak zahoda i cijevi na brodu poslovi koje svatko može raditi bez obzira na školu i obrazovanje. Da oni nikada nisu radili primjerice popravke motora jer da je to posao za koji je potrebna stručnost, a ako su ih radili da je to bilo u sklopu dogovora s vlasnikom vozila te da bi se to radilo zajedno sa stručnim podizvođačima. Što se tiče struje da se na brodu radi o 12/24 voltnoj struji i da to svatko sa završenom osnovnom školom u roku od tri dana može svladati.

Potom je pregledan i pročitan:

- zapisnik o prvom ispitivanju optužene MŠ od 26. ožujka 2013. sa

CD-om sa snimkom ispitivanja

10. Tijekom dokaznog postupka pregledan je i pročitan:

- zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Split, Ispostave Dubrovnik od 29. lipnja 2011. godine, Klasa: 115-04/11-01/18

- medicinska dokumentacija za oštećenika

- zapisnik o ispitivanju svjedoka ZŠ od 8. prosinca 2020. l.s. 235-

- zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠŠ od 8. prosinca 2020. l. s. 237- 238.

- zapisnik o ispitivanju svjedoka – oštećenika CŠ od 8. prosinca 2020., l. s. 233-235,

- zapisnik o ispitivanju vještaka Igora Borića zajedno sa vještačenjem koje je dostavio u ovaj spis od 16. ožujka 2022.

- zapisnik o ispitivanju vještaka Srećka Favre od 16. ožujka 2022. zajedno sa vještačenjem koje je izradio u ovom spisu

- dopuna sudsko medicinskog vještačenja od 2. svibnja 2022. sačinjena po dr. sc. Igoru Boriću, dr. sc. UŠ i dr. sc. SŠ.

11. Tijekom ovog dokaznog postupka nije bilo sporno da je oštećeni DŠ kritične prigode bio zaposlenik u trgovačkom društvu Arion nautika d.o.o. kao serviser. Nadalje nije bilo sporno ni da je kritične prigode obavljao svoj posao kao serviser i da je došlo ne nesreće na radu u kojoj je isti zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu.

Ukazalo se spornim prije svega jesu li optuženici bili svjesni da zaposlenik tog trgovačkog društva DŠ nije osposobljen za rad na siguran način na visini, da isti nije osposobljen za samostalno obavljanje poslova za koje nije prethodno osposobljen, dakle poslova servisera i to jesu li proveli potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, te u konačnici je li VŠ bio faktički odgovorna osoba u navedenom trgovačkom društvu.

12. Kako bi se razjasnile sporne okolnosti sud je ispitao svjedoke koje su stranke predložile izvesti te proveo predložena vještačenja.

13. Tako iz nalaza i mišljenja te iskaza pred sudom ispitanog vještaka Srećka Favra u bitnome proizlazi da je isti naveo da zadnja rečenica njegovog nalaza i mišljenja znači da je vezano za ovaj popravak sve rađeno potpuno krivo, te da smatra da radnici nisu bili obučeni za to, tako da se ni iz njihovih iskaza, ako bi postojali u spisu, ništa drugačije ne bi moglo zaključiti. Sve da su radnici koji su radili ovaj zahvat detaljnije opisali što su radili kritične prigode da njegovo mišljenje ne bi bilo ništa drugačije jer da je iz svega onoga što su radili, a što je sve naveo u svom nalazu i mišljenju, njemu potpuno jasno da oni nisu znali obavljati ovaj posao, a da to proizlazi iz izjava koje postoje u spisu kao i posljedice koja se dogodila. Dakle da je njegov zaključak da su radnici radili krivo, a da takav zaključak izvlači iz njihovih izjava kako su radili, a što je detaljno analizirano u njegovom vještačenju, te iz posljedice njihovog rada, a to je pad i puknuće jarbola što se ne bi dogodilo da su oni postupali ispravno.

Na pitanje branitelja vještak je odgovorio da u smislu odgovornosti smatra da je za provođenje rada na pravilan način odgovoran onaj tko radnicima daje nalog za rad, a to da je njihov nadređeni.

Kada je branitelj vještaku predočio iskaz oštećenika u kojem on navodi da kada je bio na jarbolu da je doviknuo ostalim radnicima na tlu da malo popuste sajlu i zašto je oštećenik to tražio od radnika na tlu, vještak je odgovorio da ne zna na koju sajlu je oštećenik mislio, međutim, štraj tj. sajla da je bila zategnuta i dokle god je zategnuta oštećenik ništa nije mogao učiniti ništa u vezi otkačivanja iste niti se to smjelo učiniti. Međutim, taj postupak kako je to rađeno da je bio pogrešan, a ispravno bi bilo onako kako je naveo u svom nalazu i mišljenju. Upravo budući da su neispravno radili da je došlo do pada.

Na pitanje optuženika vještak je odgovorio da stolica za penjanje na jarbol nije obvezni dio opreme svake jedrilice radi toga što je to opasan posao penjati se na jarbol i da to ne smije bilo tko činiti jer se onda dogode stvari kao što su se u konkretnom slučaju dogodile.

Nadalje je vještak odgovorio da kada je prednje jedro skinuto da je konop za podizanje prednjeg jedra slobodan. Da je on bio zavezan za provu i zategnut, ako bi pri tome još bila otpuštena krmena sajla, da bi jarbol čvršće stajao i da je moguće da ne bi pao prilikom ovog postupka. Da se s konopom za dizanje prednjeg jedra mogao spustiti "roll flock" ako bi se taj konop upotrijebio u tu svrhu. Da on smatra da ovi serviseri nisu bili obučeni za skidanje "roll flocka" odnosno otkačivanja prednje sajle na propisani način. Da je moguće ako se prezategne zadnja sajla, a time da je automatski prezategnuta i prednja sajla, da onda radi toga "roll flock" ne funkcionira ili otežano funkcionira. Dakle ako je problem bila prezategnutost zadnje sajle da je moguće da je to bio problem sa "roll flockom" i da ga se moglo riješiti samim opuštanjem te sajle, a kada se takav problem dogodi da je svakako to prva stvar koja se u konkretnom slučaju provjeri.

Nadalje je naveo da ostaje pri tome da oni nisu znali raditi ovaj posao jer očito nisu provjerili je li u pitanju možda prezategnutost zadnje sajle, pa da su onda krenuli u daljnji postupak i da su to radili pogrešno.

Da po njegovoj procjeni u Hrvatskoj ima oko 500 charter kompanija, te da se njihovi zaposlenici penju na jarbole, a o tome prolaze specijalnu obuku na način da im se u stalnim charter kompanijama pokaže i nauči ih se kako se to radi, ali da za to ne dobivaju nikakvu licencu. Da u konkretnom slučaju zaključuje da ovi zaposlenici nisu bili obučeni za obavljanje ovoga posla prvenstveno po njihovim postupcima. Naime, da ne postoje nikakve diplome koje bi se u konkretnom slučaju dobile osim specijalista za popravak jarbola, a da njih educiraju i daju im certifikate proizvođači jarbola.

Da on nije vještačio "roll flock" konkretnog broda već da je vještačio isključivo na temelju sadržaja predmetnog spisa, da mu samo vještačenje "roll flocka" ne bi ništa reklo o tome jesu li ga zaposlenici pravilno skidali odnosno pravilno otpuštali prednju sajlu jer to nisu pravilno radili, ali vještačenje "roll flocka" bi samo odgovorilo na pitanje je li to uopće trebalo raditi ili ne, a što uopće nije bio zadatak ovog vještačenja te da ponavlja da uopće ne tvrdi da su serviseri morali raditi ono što su radili u smislu otklanjanja kvara.

Nadalje je vještak naveo da, imajući u vidu optuženikova pitanja, da on očito razumije posao i da zna kako bi se to trebalo raditi.

Na pitanje optuženika vještak je odgovorio da bez obzira ako netko ima iskustvo rada na ovakvim poslovima na regatnim, a ne na klasičnim jedrilicama, da bi skidanje na ovaj način prouzročilo pad jarbola na apsolutno svim jedrilicama bez obzira o kakvom se "roll flocku" radi. Dakle da se na zategnutom jarbolu ovo napravi da bi apsolutno svaki jarbol pukao i potom pao.

Da pri registraciji jedrilice jedrilica kao obveznu opremu ne mora imati stolicu za penjanje na jarbol, a da se cjelokupni mehanizam "roll flocka" mijenja isključivo onda kada se kupi novi i moderniji, a u svim drugim slučajevima da se popravlja postojeći odnosno onaj dio koji ne funkcionira i da je to uvijek moguće popraviti, dakle da ne postoji kvar radi kojega bi trebalo mijenjati cjelokupni "roll flock." Kada je vještaku predočen dio iskaza oštećenika u kojem on navodi da će trebati nabaviti cijeli novi mehanizam jer da je problem sa sajlom, vještak je odgovorio da ne zna na koji mehanizam se uopće ova rečenica odnosi, ali načelno da "roll flock" sa sajlom nema veze u smislu popravka, odnosno da su to dva različita sustava. Nadalje je vještak odgovorio da se on nije susretao s time da bi bili osposobljavani radnici charter kompanija specijalno za popravljanje jarbola, da nije stručnjak za zaštitu na radu, pa da ne zna postoji li obveza u tom smislu, ali da zna da neke charter kompanije radnike koji se penju na jarbol u smislu zaštite na radu osposobljavaju za rad na visini.

Kada je vještaku predočen nalog za vještačenje i znajući postupak koji je primijenio vještačeći da nedvojbeno zaključuje da posljedice predmetnog događaja odgovaraju onome kako su svjedoci iskazivali da su poduzimali radnje koje su dovele do predmetnih posljedica. Nadalje je naveo da formalno obrazovanje za servisera jarbola i jarbolskih sustava u Republici Hrvatskoj uopće ne postoji, već da se znanje stječe radom u kompanijama koje se time bave a koje to rade na način kako su ih o tome obučili proizvođači. Dakle da se u višoj pomorskoj školi i srednjoj uči teorija jedrenja i funkcioniranje jedara te njihovi dijelovi, ali da se popravljanje svega toga nigdje ne uči koliko on zna.

Kada je vještaku predočen iskaz svjedoka ŠŠ gdje on navodi da je otpustio prednji osigurač na sajli, vještak je naveo da je upravo to uzrok pada jarbola jer da jarbol nije bio ničim osiguran kako je trebao biti, a on da je to učinio radi toga što je htio spustiti prednju sajlu sa "roll flockom", a da to nije mogao bez da otpusti ovaj osigurač. Naveo je i da se ne može izjasniti je li bilo potrebe to poduzeti ili ne, ali da zna što je učinio i radi čega je to učinio, da što god da je bio razlog za poduzimanje ovih radnji odnosno skidanja prednje sajle sa "roll flockom" da ne može biti izmjene u njegovom zaključku da je to nestručno rađeno.

14. Oštećeni DŠ ispitan pred sudom u bitnome je naveo da je toga dana došao sam na posao kao i svaki dan te da je došao jedan francuz koji je imao problem sa "roll flokom", naime da mu se teško razmotavalo prednje jedro. Da su bili prisutni on, KŠ i VŠ. Da je to bilo ispred ureda i prodavaonice "Arion Nautike". VŠ da je rekao da treba spustiti "roll flok" sa jedrilice, odnosno otkačiti ga i spustiti pa popraviti. Da je on odmah rekao da misli da ga neće moći popraviti, jer da je vjerojatno problem sa sajlom pa da će trebati nabaviti cijeli novi mehanizam, ali da je VŠ rekao da ga moraju pokušati popraviti, a da je to značilo da ga moraju skinuti, jer da se drugačije to nije moglo. Naime da je VŠ inzistirao da se to skine, jer da je to značilo da će francuz ostati koliko god treba dok se ne popravi, jer bez toga brod ne može ploviti, a da je on inzistirao na tome da se tako ne može popraviti, jer da je nedugo prije vidio vrlo sličnu situaciju gdje je bilo jasno da se sajla mora pilati čime postaje prekratka i neupotrebljiva. Na kraju da je još rekao i da na tom mjestu, radi nedostatka prostora, to nije moguće izvesti pa da su taj brod onda prebacili na Borisov vez gdje je bilo više mjesta. Kada je privezao brod, da je došao tražiti sjedalicu, međutim da je nisu imali, pa da ju je posudio od ĐŠ, koji je bio zaposlenik neke firme u marini. Kada je pitao VŠ kako će spustiti "roll flok", da mu je rekao da uzme u prodavaonici "Arion Nautike" 30 m novog konopa, te da je on to i napravio. Kada je došao do broda da su na njemu već bili KŠ i RŠ. Koristeći tu stolicu, da se popeo do vrha jarbola, ali da se nije moglo ništa učiniti, pa da je doviknuo njima da malo popuste sajlu, međutim, kako je KŠ izbio osigurač da je jarbol pao i on zajedno s njim. Da mu je tada prišlo mnogo ljudi, da je vidio da je ozlijeđen, prvo što mu je palo na pamet da je bilo nazvati suprugu da joj javi što se dogodilo, ali da u tome nije uspio, jer da je VŠ rekao RŠ da mu uzme mobitel da nikoga ne može zvati, te da je on to i učinio.

Upitan oštećeni je naveo da je "roll flok" sustav sajli letvica i konopa i jedra, te kada govori "roll flok" da na to zapravo misli. Da je bio plan da se on popne na vrh, da otkači kraj sajle koji se nalazi na vrhu, veže ga onim konopom od 30 m koji je ponio sa sobom i da ga spusti. Da mu je sada jasno da sve i da je uspio otkačiti sajlu gore da bi se isto dogodilo, jer da su jarbol jedino i držale sajle i na kojoj god strani da se sajle olabave, da bi on pao, a da tada to nije znao, jer da je znao da se sigurno ne bi popeo na jarbol. Da je jarbol bio takav da je završavao na kabini, a da nije prolazio dublje u brod. Inače da je on po struci trgovac, a da je u "Arion Nautici" uglavnom radio na mehanici, servis motora, struje, također da je prao i polirao brodove. Da za rad na visini nije bio osposobljen i da je samo nekoliko puta mijenjao žarulje na jarbolima. U ovoj firmi da je VŠ bio taj koji je u odnosu na njega uglavnom vodio posao, da je on pronalazio poslove i organizirao rad. Optužena da je prodavala u prodavaonici firme, te da bi od nje primao radne naloge samo ako bi netko došao kod nje u prodavaonicu i tražio servisere, pa bi ga onda ona pozvala. U konkretnom slučaju da je VŠ vodio ovaj posao, a ona da je sudjelovala samo u tome što je od nje uzeo 30 metara konopa. Što se tiče zadobivenih posljedica da on i danas teško hoda na lijevu nogu, da ga jako brzo počne boljeti, radi bolova u leđima da ne može dugo sjediti, te da bi morao ponovno operirati tu nogu i ugraditi umjetni skočni zglob. Također da kao posljedicu oštećenja živaca na leđima ima probleme s probavom, kao i sa samim leđima. Što se tiče odnosa okrivljenika prema njemu nakon događaja, da zna da je jednom razgovarao sa VŠ, dok je još bio u bolnici i to tako što je putem telefona razgovarao s KŠ, pa da mu je KŠ dao mobitel. Idući put da ga je vidio kada je VŠ došao ispred njegove kuće, te ga pitao misli li više raditi, odnosno misli li se vraćati na posao ili će on tražiti drugog zaposlenika jer da mu njegovim odsustvom posao pati.

Kada se zapošljavao u "Arion Nautici" da je sa VŠ pregovarao o zapošljavanju i dok je tamo radio da nije prošao nikakav tečaj za obavljanje rada na siguran način kao ni za rad na visini. Inače kao posljedica ove nesreće da nije u mogućnosti raditi te da je u mirovini kao invalid.

Na pitanje VŠ je odgovorio da je došlo do razgovora za posao njim tako što je njegova tetka doznala da MŠ ima firmu i da traže zaposlenika, jer da nikoga ne uspijevaju pronaći, pa kad je on pristao, da je dobio broj od VŠ, te da se našao s njim. Da su velika većina klijenata ove firme bili stranci, a da je on po struci trgovac. Da on ne zna s kim je ovaj francuz na čijem brodu su radili dogovorio posao, ali da se sjeća da je od VŠ dobio nalog da radi na tom brodu. Sve ovo što je prije navodio da su se ujutro našli, gdje je VŠ dao njemu nalog za rad da je bilo ispred dvorca u marini, a prodavaonica "Arion Nautike" da je odmah bila tu. Da je prije prodavaonica bila na drugom mjestu i da je i radionica bila na drugom mjestu, te da je ona bila prenesena u Knežicu. Dakle, kako je servis bio prebačen u Knežicu, da su se oni toga jutra našli ispred prodavaonice gdje je bio aparat za kavu i da mu je tamo VŠ dao zadatke za taj dan. Kada su došli na brod da su utvrdili da se prednji roll jako teško okreće, da su to utvrdili RŠ i on. Koliko zna da se ovaj prednji roll okreće preko teflonskih letvica ručno. Da nisu pokušavali otpustiti zadnju sajlu jarbola, jer da im to nitko nije rekao da pokušaju. Da ga je "Arion Nautika" samo jednom slala na neki tečaj, da je to bilo jedan dan u Sloveniju, da misli da su išli ŽŠ i on, a da se radilo o Webasto sistemima grijanja i hlađenja.

Nadalje je odgovorio da ne zna postoje li ili ne kuglični ležajevi u mehanizmu za odmotavanje jedra, da to treba pitati vještaka. Dok je bio zaposlenik "Arion Nautike" da nije konzumirao alkohol ni droge. Da njima VŠ nije rekao, jednom kada spuste "roll flok" na pod, kako će ga popravljati.

Potom je pregledan i pročitan:

- zapisnik o ispitivanju CŠ sačinjen pred ODO u Dubrovniku 26. studenog 2012. (l. s. 96-99)

Upitan u odnosu na razlike oštećeni je naveo da je ovaj osigurač uklonio KŠ, a tada da je rekao da je to učinio RŠ ili KŠ, a da danas zna da je to napravio KŠ jer da mu je KŠ to rekao, a rekao mu je da je optuženikova namjera bila da postignu to da ispadne da ga je uklonio RŠ, a da KŠ uopće nije bio tu, te da je on u početku bio ucijenjen od njih i onda da je lažno iskazivao, da ne zna je li on tada uopće bio u radnom odnosu s "Arion Nautikom".

15. Svjedok ZŠ ispitan pred sudom u bitnome je naveo da budući da je prošlo dosta vremena da se više ne sjeća detalja svih ovoga događaja, da se sjeća da je tada bio viši inspektor zaštite na radu u inspektoratu, te da je dobio prijavu da je netko na poslu teško ozlijeđen. Da je pošao tamo, sastavio zapisnik, da je pozvan i poslodavac, te da je provedena zakonska procedura onako kako je to tada bilo propisano.

Potom je pregledan i pročitan:

- zapisnik o ispitivanju svjedoka ZŠ sačinjen pred ODO u Dubrovniku od 9. listopada 2012. (l. s. 88-90).

Potom je još pregledan i pročitan i

- zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 29. lipnja 2011. (l. s. 73-85)

Svjedok je upitan naveo da u cijelosti ostaje pri ovom iskazu koji je dao pred ODO u Dubrovniku te je naveo da kada je navodio tko je što radio kritične prigode da je on navodio ono što su njemu rekle osobe sa kojima je razgovarao, jer da on nije bio očevidac događaja.

Na pitanje optuženika je odgovorio da je predmetni zapisnik o inspekcijskom nadzoru potpisan. Da je potpis na tom zapisniku od one osobe koja je nositelj registracije firme. Da se više ne sjeća tko je potpisao taj zapisnik od strane "Arion Nautike". Kada mu je predočen iz zapisnika njegov opis događaja u kojem se navodi da su serviseri zajednički donijeli odluku da "roll flok" skinu s jedrilice i istog poprave na rivi da može reći da je to ono što su mu rekle osobe koje je tamo ispitao, jer da nije bio nazočan događaju.

Kada je svjedok upitan od strane optuženika što je to "roll flok", odgovorio je da je to jedro koje ide od vrha jarbola do prove, da se sjeća da je prilikom sačinjavanja očevida s optuženikom dugo pričao o tome, jer da mu je upravo optuženi pokazivao dokumentaciju i na kompjuteru i papirnato koja se odnosi na ovaj " roll flok", da mu je on objasnio proces stavljanja i skidanja istoga i što je naložio zaposlenicima da trebaju provesti, tako da je uz njegovu pomoć sačinio ovaj zapisnik, jer da mu je on objasnio zašto je taj "roll flok" bilo potrebno skinuti. Kada mu je objasnio postupak da je on to usporedio s propisima o zaštiti na radu i da je tako došao do svojih zaključaka vezano za nedostatke zaštite na radu. Da se ne sjeća svih detalja i objašnjenja koje mu je tada dao, međutim da se sjeća da mu je dao puno korisnih informacija vezano za ovaj mehanizam "roll flok". Da su njemu kritične prigode osobe koje je pitao rekle što i kako su radile, ali da on nije taj koji će odlučivati kako će se neki posao obavljati.

Upitan od strane optuženika ima li dokaz da je on naložio penjanje na jarbol, svjedok je odgovorio da on ne zna tko je izdao nalog već samo ono što mu je izjavljeno da je on to zapisao. Nadalje, da on kritične prigode nije radio alkotestiranje ni testiranje na droge nikoga, a kada je došao na mjesto događaja da tamo više nije bio oštećenik.

16. Svjedok KŠ je upitan u bitnome naveo da je radio u "Arion Nautici". Da su radili tako da bi se ujutro našli i dogovorili tko će što raditi.

To jutro da su dobili zadatak skinuti " roll flok" sa jedne jedrilice. Da se CŠ popeo na jarbol, jer on nije mogao, jer se boji visine i da su trebali otkačiti osigurače jedan po jedan, međutim, kada je on otkačio na provi broda, da je CŠ zajedno s jarbolom pao. Na tom jutarnjem dogovoru da su bili CŠ, on, RŠ i VŠ. Da je VŠ došao i rekao da treba skinuti taj "roll flok", a da su ga oni poslušali, jer im je on bio šef. Nadalje je naveo da je u to vrijeme mislio da je po ugovoru bio zaposlen u "Arion Nautici" te da nije prolazio nikakav tečaj za osposobljavanje na radu, rad na siguran način ili nešto slično. Koliko on zna da je VŠ bio šef u "Arion Nautici".

Na pitanje optuženika svjedok je odgovorio da nije znao da će otpuštanjem osigurača na provi broda jarbol pasti, jer da je znao da sigurno to ne bi učinio sve da mu je to bilo tko naredio. Prilikom dolaska na brod da nije imao službeni mobitel, a je li ga netko drugi imao, da to ne zna. Kada su došli na brod da se ne sjeća je li itko razgovarao s vlasnikom broda. Da ne zna tko je dijagnosticirao kvar na brodu, ali da zna da je optuženi ujutro došao i rekao da treba skinuti "roll flok". Da je nalog bio da se popnu na jarbol i skinu sa vrha jarbola, a da su se oni međusobno dogovorili tko će se penjati na jarbol. Da ne zna jesu li prilikom dolaska na brod pokušali pokrenuti mehanizam namotavanja prednjeg jedra, da se ne sjeća. Nadalje, da nije siguran jesu li popuštali zadnju sajlu jarbola, da se ne sjeća ni jesu li prethodno skinuli jedro, da se detalja više ne sjeća. To kad je optuženi naložio skidanje "roll floka" da su bili u "pivnici", da nije siguran je li bilo ispred ili u "pivnici". Ta kava da je bila ujutro, ali da ne zna točno u koliko sati, da se ta jutarnja kava skoro uvijek događala, a da su na tim jutarnjim kavama uglavnom bili RŠ, CŠ, on i VŠ, a nekad i MŠ.

Potom je pregledan i pročitan:

- zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠŠ sačinjen pred ODO u Dubrovniku od 10. siječnja 2013. (l. s. 113-116).

Upitan svjedok je naveo, a nakon što mu je pročitan njegov iskaz pred ODO da je on taj iskaz dao u dogovoru s VŠ, te da on nije točan u onom dijelu gdje je rekao da je DŠ sam odlučio na koji način će se ovaj problem rješavati i da je on taj koji je odlučio samostalno da će se popeti na jarbol. Da to nije bilo točno već da je u odnosu na tu okolnost točno ono što je iskazivao pred sudom. Ovo što je iskazivao tada pred ODO u ovim dijelovima koje je naveo da nije točno, nego da je točno ovo što je rekao pred sudom. Da se on prije davanja iskaza pred ODO vidio s VŠ, te da su se tada dogovorili što će on iskazivati pred ODO. Da VŠ njemu zauzvrat nije ništa nudio ni dao. Da on mijenja taj svoj iskaz radi toga što želi reći istinu, a da je istina ono što je iskazao pred sudom. Nadalje je naveo da se ne sjeća je li, kada je davao iskaz pred ODO, radio na crno u "Arion Nautici". Da je on vezano za promjenu svoga iskaza već dolazio u Odvjetnički ured punomoćnika oštećenika i davao iskaz o tome. To kako je iskazivao pred ODO da je to bila posljedica njihovog dogovora, a ne pritiska. Da se ne sjeća je li u vrijeme davanja iskaza pred ODO radio u "Arion Nautici" ili ne. U vrijeme rada u "Arion Nautici" da nikada nije konzumirao drogu niti ju je donosio drugima na konzumiranje. Da je tijekom 2012. jednom ili dva puta dolazio u "Arion Nautiku" u marinu u [adresa], da se samo dolazio javiti.

17. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, analizirajući i ocjenjujući sve provedene dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti te uzevši u obzir obranu optuženika, dakle u svjetlu tako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra dokazanim da su optuženici svojim postupanjem kritične prigode ostvarili sva zakonska obilježja po jednog kaznenog djela teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11 koje im se predmetnom optužnicom stavlja na teret i to upravo na način kako je to u istoj opisano te kako je to navedeno u izreci ove presude.

18. Ovakav zaključak proizlazi iz dokaza pregledanih i pročitanih tijekom dokaznog postupka i to prije svega iskaza oštećenog CŠ, svjedoka IŠ, vještaka Srećka Favre te medicinske dokumentacije za oštećenika i vještačenja ozljeda koje je isti kritične prigode zadobio, iz iskaza svjedoka ŠŠ, a dijelom i iz obrana optuženika.

19. Naime, iz iskaza PŠ proizlazi da se u navedenom trgovačkom društvu generalno posao odvijao na način da je VŠ bio taj koji je donosio odluke o tome što i kako će se raditi te da je također pribavljao poslove za navedeno trgovačko društvo. Da je tome tako proizlazi i iz njegovog završnog govora u kojem on između ostalog navodi da su optuženici osnivanjem i vođenjem ovog trgovačkog društva htjeli stvoriti mjesto i za odgoj i edukaciju svoje djece koja su tu radila. Da je on pribavljao posao za firmu i time preuzimao i određenu odgovornost za rad firme i da je onda u trgovačkom društvu i tražio da se neke stvari odrade onako kako je on smatrao da treba, a da je to radio i radi toga jer je htio naučiti svoje sinove kako se taj posao radi. Dodatni argument koji je sud učvrstio u uvjerenju da je optuženi VŠ uistinu bio faktički odgovorna osoba u navedenom trgovačkom društvu, uz MŠ koja je bila direktorica navedenog trgovačkog društva i time stvarno odgovorna osoba, je što je i svjedok ŠŠ, iako nije znao što je formalno bio VŠ u ovog trgovačkom društvu, naveo kako je smatrao da je VŠ njima serviserima bio šef. Nadalje, ovdje je posebno važno navesti i dio iskaza svjedoka ZŠ, inspektora zaštite na radu, koji je ispitan pred ovim sudom jasno naveo da je prilikom vršenja očevida nakon predmetnog događaja dugo i detaljno razgovarao s VŠ te da mu je upravo on „objasnio proces stavljanja i skidanja istoga (misli se na „roll flok“) i što je naložio zaposlenicima da trebaju provesti i da mu je on objasnio zašto je taj "roll flok" bilo potrebno skinuti.“. Navedeni iskaz svjedoka OŠ sud smatra u cijelosti logičnim, dosljednim i time vjerodostojnim. Navedeni svjedok nema nikakav razuman ni logičan razlog neopravdano teretiti VŠ niti nešto neistinito iskazivati na njegovu štetu ili na štetu navedenog trgovačkog društva ili MŠ, ovo tim više što je na mjesto događa pristupio vršeći svoju službenu dužnost pa sud smatra da ovaj svjedok, osim što bi time činio još i kazneno djelo, nema nikakav razloga ne iskazivati upravio onako kako se kritične prigode dogodilo. Upravo imajući gore navedeno u vidu, te činjenicu da su iskazi svjedoka ŠŠ i oštećenika CŠ u odnosu na to da je VŠ bio stvarno odgovorna osoba u navedenom trgovačkom društvu u bitnome sukladni iskazu svjedoka ZŠ, a čiji iskaz ovaj sud smatra vjerodostojnim, sud je i njihove iskaze koje su dali pred ovim sudom smatrao vjerodostojnima te zaključio kako je VŠ uistinu bio stvarno odgovorna osobe u navedenom trgovačkom društvu čiji je bio suvlasnik i osnivač i koje je, po njegovom iskazu, bilo obiteljsko i obiteljski upravljano. Da su iskazi oštećenika CŠ i svjedoka ŠŠ vjerodostojni proizlazi i iz dijela iskaza vještaka Srećka Favre, čiji nalaz i mišljenje ovaj sud smatra u cijelosti logičnim, dosljednim, sačinjenim sukladno pravilima struke i time vjerodostojnim gdje on navodi da po posljedicama predmetnog događaja zaključuje da se cjelokupni radni proces kritične prigode odvijao upravo onako kako su ga oni opisali.

20. Što se pak tiče dijela inkriminacije da su optuženici bili svjesni da zaposlenik navedenog trgovačkog društva, oštećeni DŠ nije osposobljen za rad na siguran način na visini, te da su mu dozvolili samostalno obavljanje poslova za koje nije prethodno osposobljen i bez da su proveli potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa potrebno je prije svega uzeti u obzir Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 29. lipnja 2011. kojega je sačinio inspektor ZŠ, a iz kojega je razvidno da poslodavac nije organizirao zaštitu na radu na propisani način niti je angažirao neku organizaciju i nadzor zaštite na radu povjerio nekoj stručnoj ustanovi niti da je osposobljen za zaštitu na radu kao ni njegovi zaposleni radnici. Iz navedeog zapisnika nadalje proizlazi da osposobljavanje za rad na siguran način nije provedeno i da pregledi o zdravstvenoj sposobnosti zaposlenika nisu provedeni. Nadalje, da je oštećeni DŠ u to vrijeme imao 1 godinu i 2 mjeseca rada u navedenom trgovačkom društvu te da tada nije imao nikakvu stručnu spremu, da navedeno trgovačko društvo nije izradilo procjenu opasnosti i nije utvrdilo poslove s posebnim uvjetima rada, a da se u konkretnom slučaju radilo o radnom mjestu s posebnim uvjetima rada i da za poslove servisera radnik mora biti stručno osposobljen i da posjeduje uvjerenje o zdravstvenom pregledu koje bi mu izdala medicina rada. Ovdje je potrebno navesti i dio obrane MŠ koja potvrđuje da oštećeni nije bio osposobljen za obavljanje rada na siguran način, ali i koja u svojoj obrani navodi na koji način bi, da su imali, njeni serviseri dobili tu osposobljenost, a koji način je po njenom opisu vrlo paušalan i od iste očito namjerno groteskno opisan kako bi mu se maksimalno umanjilo na važnosti. Za napomenuti je kako je navod MŠ da oštećeni uistinu nije bio osposobljen za rad na siguran način suprotan navodu VŠ koji je naveo da je isti bio osposobljen za rad na siguran način, a što sukladno navodu ZŠ, inspektora zaštite na radu nije točno.

Imajući gore navedeno u vidu sud je nadalje analizirao nalaz i mišljenje vještaka Srećka Favre koji je u bitnome naveo kako je cijeli radni proces kritične prigode izvršen nestručno i da je radi toga i došlo do predmetne nesreće na radu koja je za posljedicu imala pucanje predmetnog jarbola i osobito teške tjelesne ozljede kod oštećenika CŠ. Imajući uvidu da je oštećeni DŠ u vrijeme predmetnog događaja imao samo 24 godine i svega godinu i dva mjeseca radnog iskustva u navedenom trgovačkom društvu i završenu osnovnu školu za sud je jasno da on nije bio osoba koja je znala obavljati navedeni posao niti da je mogao donosit odluke o tome što i kako raditi već da je za obavljanje navedenog posla morao slušati upute nekoga drugog, nekoga tko je znao kako se taj posao radi, a što je bio upravo optuženi VŠ koji je po iskazu oštećenika, po iskazu ŠŠ, po iskazu svjedoka ZŠ, a dijelom i po vlastitim navodima, bio osoba koja je u navedenom trgovačkom društvu generalno, a i u konkretnom slučaju, odlučivala tko će, što i kako raditi te da je upravo on kritične prigode naložio da se predmetni „roll flok“ skine i to na način koji je doveo do predmetne nesreće na radu i prije navedenih posljedica.

Da je ovakav zaključak suda točan potkrjepljuje i dio iskaza VŠ koji između ostalog navodi da serviser na brodu može biti svatko, bez završene ikakve škole i da taj posao može naučiti raditi kroz nekoliko dana radeći na takvim poslovima, a u takvo njegovo mišljenje upravio se uklapa oštećeni DŠ koji u to vrijeme nije imao nikakvu stručnu spremu, nije bio obučen za obavljanje poslova na siguran način, za rad na visini, niti je znao obaviti konkretni radni zadatak, a što su sve optuženici nedvojbeno znali i što je u konačnici dovelo do gore opisanih posljedica pa sud smatra dokazanim postojanje uzročno posljedičnog niza gore navedenih propusta optuženika i nastanka predmetne nesreće na radu, odnosno ispunjavanja zakonskih obilježja kaznenog djela za koje se terete. Ovdje je ponovno potrebno naglasiti i navod vještaka Srećka Favre koji je naveo da se znanje popravljanja i demontiranja „roll flocka“ ne dobiva kroz školski sustav već da se to može naučiti samo tako da to radnik nauči u charter kompanijama koje se time bave ili kod proizvođača jarbola, a nesporno oštećenog CŠ Arion nautika nije to mogla naučiti niti ga je poslala da u sklopu posla to nauči kod nekoga tko je imao to znanje, a što im je bila dužnost i što je bio jedini način stjecanja tih specifičnih znanja sukladno nalazu i mišljenju vještaka Srećka Favre i da odgovornost za nedostatak takvoga znanja kod servisera pada na njegovog nadređenog, koji mu je zadao takav radi zadatak, odnosno na poslodavca.

21. Sud je i vještačenje ozljeda oštećenog CŠ koje je sačinio vještak dr. sc. Borić te koje je dopunjeno još i kombiniranim vještačenjem koje su uz vještaka dr. sc. Borića sačinili još i dr. sc. UŠ i dr. sc. SŠ cijenio logičnim, dosljednim sačinjenim sukladno pravilima struke i time vjerodostojnim.

22. Imajući u vidu navode optuženog VŠ o procesnim propustima suda tijekom ovoga kaznenog postupka potrebno je reći da je u predmetnom kaznenom postupku oštećenik kao tužitelj uistinu preuzeo kazneni progon podizanjem optužnice i to u zakonskom roku nakon što ga je nadležni državni odvjetnik o tome pisanim putem obavijestio. Nadalje, za navesti je kako je državni odvjetnik svojom izjavom uistinu preuzeo kazneni progon od oštećenika kao tužitelja te da je takva optužnica potvrđena, osim u dijelu koji se odnosio na optuženo trgovačko društvo, te da je državni odvjetnik još i tijekom kaznenog postupka mijenjao predmetnu optužnicu te da su to sve radnje koje su propisane Zakonom o kaznenom postupku i koje je državni odvjetnik bio ovlašten poduzeti i koje je on poduzeo u svemu sukladno Zakonu o kaznenom postupku. Što se pak tiče uručenja predmetne optuženice optuženicima za navesti je da im je ona uručena sukladno odredbi čl. 175. st. 5. Zakona o kaznenom postupku te da je i u tom dijelu postupanje ovoga suda bilo u cijelosti usklađeno sa Zakonom o kaznenom postupku, a što je razvidno iz cjelokupnog spisa predmeta. Iz raspravnih zapisnika je razvidno da je optuženom navedena optužnica na njegovo traženje bila posebno uručena i tijekom kaznenog postupka, da mu je također i cijeli spis bio preslikan i dostavljen pa da su utoliko bespredmetni njegovi navodi sa raspravnih zapisnika da on nikada nije primio predmetnu optužnicu te kasnije da ju nije primio na zakonit način, da ju ne razumije i slično.

23. Što se pak tiče dokaznih prijedloga stranaka iste su na raspravi koja je započela iznova 5. studenog 2025. navele da nemaju dokaznih prijedloga pa je sud smatrao da su iste odustale od svih onih dokaznih prijedloga koje su iznosile tijekom kaznenog postupka, a koji u međuvremenu nisu provedeni.

24. Dakle, što se tiče obilježja predmetnih kaznenih djela koja se optuženima stavljaju na teret može se reći da su oni svojim postupanjem kritične prigode opisanim u predmetnoj optužnici postupali na način da su bili svjesni da se mogu ostvariti obilježja predmetnog kaznenog djela ali da su lakomisleno smatrali da se to neće dogoditi, a što se u konačnici ipak dogodilo pa je za sud nesporno da su isti kritične prigode postupali sa svjesnim nehajem. Za navesti je da je drugooptužena MŠ u svojoj obrani između ostalog navela da je prije obavljanja predmetnog radnog zadatka pitala CŠ zna li se popeti na jarbol i da joj je on jasno odgovorio da zna. Iz njenog pitanja jasno je da je ona smatrala da je njemu za obavljanje navedenog posla jedino potrebno znati i moći popeti se na jarbol iz čega se može zaključiti da ni ona, kao u ostalom ni drugi serviseri, nije ni iz blizu znala kako predmetni posao treba obaviti, ali je isto tako jasno da je znala da je oštećeni GŠ kritične prigode dobio radni zadatak u sklopu kojega se morao popeti na jarbol iz čega je opet razvidno, a što odgovara navodima LŠ, ŠŠ i ZŠ da mu je takav zadatak dao upravo VŠ. Iz iskaza MŠ proizlazi da su svi inspektori koji su dolazili u trgovačko društvo Arion nautika uvijek razgovarali s njom kao direktoricom navedenog trgovačkog društva, a čemu proturječi iskaz svjedoka ZŠ, inspektora zaštite na radu, koji je upitan izričito naveo da je kritične prigode dugo i detaljno o predmetnom događaju razgovarao s VŠ, a što je u konačnici potvrdio i sam VŠ, s tim da je isti nastojao relativizirati taj razgovor navodeći da je ĆŠ razgovarao s njim samo radi toga što on ima znanja o predmetnoj materiji, ali sud takvo obrazloženje ne smatra vjerodostojnim jer da je inspektor ĆŠ samo trebao stručna znanja razgovarao bi s vještakom pomorske struke ili zaposlenikom neke druge kompanije koja se bavi istim djelatnostima, a kojih je u navedenoj marini bilo nekoliko, već je sud zaključio da je inspektor ĆŠ razgovarao s VŠ budući da je isti očito bio faktički odgovorna osoba u navedenom trgovačkom društvu. Da je tome tako, odnosno da je VŠ uistinu bio faktički odgovorna osoba u navedenom trgovačko društvu proizlazi i iz činjenice kako on i u svojoj obrani i u završnom govoru stalno navodi kako su „oni“ odlučili što i kako će se raditi, kako će trgovačko društvo poslovati, koja mu je strategija, smisao i slično, a imajući u vidu da je optužena MŠ ekonomske struke i da očito nije imala nikakvih znanja o tome kako se obavlja posao servisa brodova, a da je VŠ brodostrojarske struke i osoba koja je o tome svakako imala znanja, za sud je nesporno da je VŠ ne samo bio faktički odgovorna osoba navedenog trgovačkog društava nego i najvažnija okosnica njegovog postojanja bez koje navedeno trgovačko društvo niti bi ikada bilo osnovano niti bi ikako moglo obavljati poslove radi kojih je osnovano. Dodatnu potvrdu ovakvoga mišljenja sud je imao i u dijelu iskaza oštećenog CŠ koji je između ostalog naveo i da se u Arion nautici zaposlio tako što je razgovarao s VŠ i s njim se dogovorio o zasnivanju radnog odnosa u Arion nautici te što je upravo s njim i samo s njim razgovarao i nakon predmetne radne nesreće o njegovom daljnjem radnom statusu u navedenom trgovačkom društvu.

25. Analizirajući dakle svaki izvedeni dokaz zasebno i sve izvedene dokaze u njihovoj ukupnosti te uspoređujući ih s obranom optuženika ovaj sud nalazi dokazanim da su optuženici kritične prigode počinili svaki pojedinačno sva zakonska obilježja po jednog kaznenog djela teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11 koje im se predmetnom optužnicom stavlja na teret.

26. Dakle, budući da su optuženi svojim postupanjem kritične prigode ostvarili sva zakonska obilježja po jednog kaznenog djela teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11 te kako ne postoje razlozi za isključenje protupravnosti u njegovu postupanju, to su isti odgovorni za počinjenje navedenih kaznenih djela pa ih je Sud oglasio krivima.

27. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost optuženika valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije koju mu je potrebno izreći imajući u vidu sve olakotne i otegotne okolnosti na njegovoj strani.

28. Što se tiče ubrojivosti optuženika u vrijeme počinjenja predmetnih kaznenih djela ovaj sud smatra da su isti bili potpuno ubrojivi jer tijekom dokaznog postupka nisu izvedeni nikakvi dokazi koji bi upućivali na drugačiji zaključak u vrijeme počinjenja predmetnih kaznenih djela.

29. Sud je kao olakotnu okolnost na strani optuženih cijenio njihovu dosadašnju neosuđivanost sukladno pregledanim izvadcima iz kaznene evidencije, činjenicu narušenog zdravlja VŠ kao i činjenicu da je isti HRVI i protek vremena od optuženog događaja, dok je od otegotnih okolnost na njegovoj strani cijenio njegovo nekorektno ponašanje pred sudom, a sud u odnosu na MŠ nije pronašao otegotnih okolnosti.

30. Prilikom izbora vrste i mjere kaznene sankcije, Sud je vodio računa o svrsi kažnjavanja i to prije svega da se presudom izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, da se utječe na počinitelja da više ne čini kaznena djela, da se utječe na ostale da ne čine kaznena djela, kao i da se utječe na svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela te na svijest o pravednosti kažnjavanja počinitelja kaznenih djela omogućavajući im ipak pritom ponovno uključivanje u društvo.

31. Sud smatra da se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići osudom optuženika na kaznu zatvora te potom izricanjem uvjetne osude istima. Naime, sud smatra da će i ovakva vrsta prijekora u odnosu na optuženike polučiti specijalnom prevencijom i odvratiti ih od činjenja novih kaznenih djela, a sve imajući u vidu, sukladno izvatku iz kaznene evidencije, da optuženi do sada nisu osuđivani i da se u konkretnom slučaju radi o kaznenom djelu počinjenom iz svjesnog nehaja, dakle nižeg stupnja krivnje.

32. Slijedom svega navedenog Sud je optuženike za predmetno kazneno djelo teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi sa čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11 osudio na kazne zatvora u trajanju od po 6 mjeseci te je potom istima na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetne osude na način da se kazne na koje su osuđeni neće izvršiti ako isti u roku provjeravanja od 2 godine po pravomoćnosti ove presude ne počine novo kazneno djelo.

33. Nadalje, sud je na temelju odredbe čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku uputio oštećenog da svoj postavljeni imovinskopravni zahtjev može potraživati u posebnoj parnici budući da podatci kaznenog postupka ne pružaju pouzdanu osnovu za ni za potpuno ni za djelomično presuđenje o istom.

34. Zaključno, sud je na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 odlučio da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. t. 1. - 8. ZKP/08 padaju na teret optuženika. Tako ih je sud obvezao da su dužni podmiriti troškove pristupa svjedoka u iznosu od 24,42 eura, troškove vještačenja u iznosu od 5.939,11 eura i paušalne troškove kaznenog postupka u iznosu od 500,00 eura, dakle sveukupno 6.463,53 eura, koje su optuženi dužni podmiriti u jednakim dijelovima, dakle svaki po 3.231,76 eura. Navedene troškove kaznenog postupka optuženici su dužni podmiriti u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe, uplatom na račun državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN:

[broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-20213 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-202/13) te su dužni u narednom roku od 15 dana sudu dostaviti pisani dokaz o izvršenoj uplati, pozivom na gornji poslovni broj predmeta. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka sud je vodio računa o složenosti i trajanju ovog kaznenog postupka kao i o imovinskim prilikama optuženika.

U Dubrovniku, 7. studenog 2025.

Sudac:

Mario Bulum

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- ODO Dubrovnik, na broj K-DO-497/12,

- Optuženiku VŠ,

- Optuženoj MŠ,

- Oštećenom CŠ,

- punomoćniku oštećenog Nikoli Jakšiću, odvjetniku u Dubrovniku.