REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

Poslovni broj: Ovr-2359/2025-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga nacrta odluke višeg sudskog savjetnika-specijaliste Almira Travljanina u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB: 46830600751, Viktora Cara Emina 2, 51 000 Rijeka, zastupanog po punomoćniku CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], direktor DP Elektroprimorja Rijeka, Basaričekova 45, Crikvenica protiv ovršenika OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]/1, Gornji Stupnik, zastupanog po punomoćnici Ireni Plevnjak, odvjetnici iz Zagreba, Ulica Charlesa Darwina 6G, odlučujući o prigovoru ovršenika protiv rješenja o ovrsi te o prijedlogu za odgodu ovrhe, 7. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prigovor ovršenika OC od 29. listopada 2025. izjavljen protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Ćuzele poslovni broj Ovrv-803/09 od 30. ožujka 2009. odbacuje se kao nepravodoban u dijelu kojim je naloženo ovršeniku da namiri tražbinu.

II. Upućuje se ovršenik OC u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Ćuzele poslovni broj Ovrv-803/09 od 30. ožujka 2009. zbog nastupanja zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom što čini razlog iz čl. 46. st. 1. t. 11 Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) te da dokaz o pokrenutoj parnici dostave na naprijed označeni broj spisa.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika OC od 29. listopada 2025. za odgodu ovrhe.

IV. III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika OC od 29. listopada 2025. za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Podneskom od 29. listopada 2025. ovršenik OC (dalje u tekstu: ovršenik) navodi da je ovrhovoditelj HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. (dalje u tekstu: ovrhovoditelj) 3.rujna 2025. podnio Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) zahtjev za naplatu novčane tražbine, a koji da je podnesen na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Ćuzele poslovni broj Ovrv-803/09 od 30. ožujka 2009. Ističe da se potraživanje ovrhovoditelja odnosi na isporuke električne energije prije 2007. godine temeljem računa br. 1200510716- 071121-7, izdanog ZC, ocu ovršenice. Ovršenica temeljem čl. 210., a u vezi čl. 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona (NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.; dalje: OZ) predlaže da sud donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim iz razloga što je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Poziva se na čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.; dalje: ZOO) kojim je određeno je da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. Navodi da je konkretnom slučaju rješenje o ovrsi doneseno 30. ožujka 2009., da je pravomoćno i ovršno postalo 14. travnja 2009., a da Zahtjev za naplatu, koji je zaprimljen na FINA-i 3. rujna 2025., datira s datumom 25. kolovoza 2025. te da je stoga jasno da je nastupila zastara potraživanja utvrđenog predmetnim rješenjem o ovrsi obzirom da je prošlo više od 15 godina od donošenja Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pa do podnošenja zahtjeva za naplatu, odnosno da je zastara nastupila još 14. travnja 2019.

1.1.. Stoga predlaže donijeti rješenje kojim će se pljenidba i prijenos na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ilinke Vesne Ćuzele poslovni broj Ovrv-803/09 od 30. ožujka 2009. proglasiti nedopuštenim.

2. Ukoliko sud odluči postupiti sukladno članku 55. OZ-a i uputi ovršenicu u parnicu, podredno predlaže da sud donese i dostavi Financijskoj agenciji rješenje kojim se odgađa prijenos i zaplijena novčanih sredstava ovršenika te se nalaže Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika.

2.1. Ovršenik traži naknadu troška ovog postupka zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja pa do isplate koji se sastoji od sastava prijedloga sa PDV-omu iznosu od 187,50 eura i sudske pristojbe po odmjeri suda.

3. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24) propisano je da nakon što primi obavijest da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. toga Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

4. Odredbom čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24) propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

5. Kako ovršenik u prijedlogu navodi, a što proizlazi i iz stanja spisa, prisilna naplata na novčanoj tražbini - računima ovršenika se provodi temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik, dakle ovršne isprave koja nije predviđena kao jedna od osnova za pokretanje postupka izravne naplate po citiranom čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona, pa stoga ovršeniku nisu na raspolaganju pravna sredstva predviđena odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24), a koja se odnose jedino na postupak izravne naplate.

6. Dakle, u konkretnom slučaju protiv ovršenika se ne vodi postupak izravne naplate, već postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenika., a koji je uređen člankom 252.g. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 12/05, 67/08).

7. Prema odredbi čl. 252. g. st. 5. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 12/05, 67/08) ovršenik može tijekom izvansudske ovrhe nadležnom sudu (čl. 252.j.) protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (čl. 49), zatražiti od tog suda da odgodi ovrhu (čl. 61) odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje ni inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

8. Uvidom u spis je utvrđeno da je javni bilježnik Vesna Ćuzela rješenjem poslovni broj Ovrv-803/09 od 30. ožujka 2009. odredio u korist ovrhovoditelja HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. ovrhu na imovini ovršenika ČC. U uputi o pravnom lijeku je navedeno da ovršenik protiv te odluke može izjaviti prigovor u roku od 8 dana. Predmetno rješenja je prema navodu ovršenika postalo pravomoćno i ovršno 14. travnja 2009. iz čega proizlazi da na isto nije izjavljen prigovor.

9. Obzirom da je nesporno da je temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave određena ovrha na imovini ovršenika, to je ovršenik mogao konkretnom slučaju podnijeti prigovor u roku od 8 dana sukladno odredbi čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) .

10. Sukladno 358. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,155/23 dalje u tekstu: ZPP), koji se u ovršnom postupku promjenjuje sukladno čl. 19. st. 1. OZ-a, nepravodobnu, nepotpunu (članak 351. stavak 1.) ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta. Žalba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje (st. 2. istog članka).

11. Prema čl. 113. st. 1. i 2. ZPP-a, , kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego što rok protekne predan nadležnom sudu. Ako je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom ili telegrafski, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen.

12. Prema odredbi čl. 53. st. 3. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može pobijati u dijelu kojim je njime određena ovrha pobijati žalbom nakon proteka roka ( čl. 49) iz razloga navedenih u točki 7., 9., 10. i 11.ovog zakona, odnosno: 1. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,

2. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanj, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave

3. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave, ili

4. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom; i to samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi

13. Prema čl. 54. st. 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rješenje, smatrat će se da rješenje pobija u cijelosti (i u dijelu u kojem je određena ovrha i u dijelu kojim kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu). Prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen (st. 7. istog članka).

14. Razmatrajući sadržaj prijedloga ovršenika od 29. listopada 2025. mišljenje je ovoga suda da bi se sa istim moglo postupati kao sa prigovorom protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka, obzirom da ovršenik ističe prigovor zastare potraživanja. Razlozi na koje se ovršenik poziva nisu mogli su biti podneseni već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, obzirom da je prijenos duga na novog ovršenika uslijedio nakon donošenja rješenja o ovrsi te da se prigovor zastare odnosi na razdoblje nakon donošenja rješenja o ovrsi. Stoga razloge na koje se ovršenik sukladno čl. 48. st. 1. poziva u prigovoru/žalbi nisu mogli istaknuti niti u postupku iz kojeg potječe ovršna odluka.

15. Odredbom čl. 48. st. 1. OZ-a određeno je da sud će žalbu ovršenika prihvatiti ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. U suprotnom, sud prvog stupnja donijet će posebno rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom

16. Budući da su člankom 53. st. 3. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) taksativno navedeni razlozi iz kojih se može pobijati rješenje o ovrsi nakon proteka roka za žalbu, a kako je u konkretnom slučaju zadnji dan za podnošenje žalbe/prigovora bio 14. travnja 2009. to je žalba/prigovor ovršenika u dijelu koji se odnosi na dio kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu nepravodobna, odnosno podnesena je nakon proteka zakonskog roka propisanog za podnošenje pa je uzimajući u obzir odredbu čl. 54. st. 1. prigovor/žalbu ovršenika valjalo odbaciti u tom dijelu. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

17. Prigovor ovršenika je sukladno odredbi čl. 48. st. 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju, koji se do dana donošenja ovog rješenja nije očitovao.

18. U odnosu na navode da je nastupila zastara tražbine nakon podnošenja prijedloga za ovrhu ovršeniku se ukazuje na odredbu čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje ZOO) kojom je propisano da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Prema čl. 245. st. 1. ZOO-a, nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način (st. 3.).

19. Sukladno čl. 223. st. 1. ZOO-a sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.

20. Iz stanja spisa nije vidljivo da li je zastarni rok prekidan radnjama ovrhovoditelja, a ovršenik nije dokazao da je nastupila zastara predmetne tražbine.

21. Uvidom u zahtjev za naplatu od 3. rujna 2025. utvrđeno je da HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Vesne Ćuzela poslovni broj Ovrv-803/09 od 30. ožujka 2009. i rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog IC donesenog po javnom bilježniku Zdravki Bišćanin posl.br. O-307/20-14 zahtijeva naplatu cjelokupne tražbine prema rješenju o ovrsi (l. 9-14 spisa)

22. Slijedom navedenog, a budući da ovršenik tvrdi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, čime ističe žalbeni razlog iz čl. 46 st. 1. točke 11. OZ-a, a na koje navode se ovrhovoditelj nije se očitovao, dok ovršenik osnovanost prigovora nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl.48. st.4 Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08)) valjalo je temeljem odredbe čl. 48. st.3. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08), odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.

23. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

24. Člankom 61. st. 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da je ovršenik poduzeo neku od 10 pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 41. st. 1. t. 1.-10. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08).

24.1. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane tom odredbom.

25. Podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenos nedopuštenim (ispravno prigovora protiv rješenja o ovrsi) ovršenik je ispunio samo jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 61. st. 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08). Ovršenik, međutim, prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive ili teško nenadoknadive štete, odnosno da bi provođenje ovrhe dovelo do nasilja.

26. Ovršenik prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim niti se uopće poziva na to da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik samo predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

27. Da bi sud mogao odgoditi ovrhu, ovršenik je dužan učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu o kojoj bi se radilo ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on poslije ne bi mogao nadoknaditi ili bi pak to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razlog za odgodu, ovršenik mora prijedlogom učiniti na jasan, određeni način i to okolnostima koje konkretno ukazuju na tu vjerojatnost. Pritom mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete upravo otklonilo odgodom ovrhe.

28. Umanjenje imovine do kojeg dolazi kod svake provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika ne predstavlja nenadoknadivu ili teško nadoknadivu šteti koja nastaje provedbom ovrhe odnosno o izvanrednoj i privremenoj okolnosti koje za određeno vrijeme utječe na provedbu ovrhe u smislu čl. 61. st.1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08). Blokadom računa ovršeniku neće biti ugrožena ovršenikova egzistencija budući ovršenik može otvoriti poseban račun na koji će se uplaćivati sredstva izuzeta od ovrhe sukladno čl. 212. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24). Ukoliko bi se prihvatila notornost nenadoknadive štete kada se radi o prisilnoj naplati ovrhovoditeljeve tražbine na novčanim sredstvima ovršenika tada bi pravni standard vjerojatnosti izgubio značaj, a nastup nenadoknadive štete podrazumijevao bi se u svakom slučaju čime bi vjerovnik bio onemogućen u namirenju svoje tražbine izravnom naplatom kod Financijske agencije.

29. Slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom čl. 61. st. 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08)., valjalo je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe odbiti te odlučiti u točki III. izreke rješenja.

30. Odluka o trošku temelji se na čl. 14. st. 4. i 5. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a, koji se u ovršnom postupku primjenjuje sukladno čl. 19. st.1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08),

31. Člankom 14. st. 4. i 5. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) propisano je kako su ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Stavkom 6. iste zakonske odredbe propisano je kako se zahtjev za naknadu troškova podnosi najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka.

32. Člankom 154. st. 1. ZPP-a određeno je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove.

32.1. Sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi(st. 2. istog članka).

33. Obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom za odgodu ovrhe te da je prigovor ovršenika protiv rješenja o ovrsi odbačen, to nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 4. OZ-a u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a da mu se naknadi zatraženi trošak. Slijedom navedenog je odlučeno kao u točki IV. izreke rješenja.

U Samoboru, 7. studenog 2025.

Sudac:

Mirela Crnjak

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:

Almir Travljanin

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ovršenik po pun. uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na:

Uredbe tarife o sudskim pristojbama (Narodne novine br.37/23)

- prijedlog za odgodu ovrhe u iznosu od 19,91 eura Tbr 1. t. 3. Uredbe i rješenje o prijedlogu za odgodu u iznosu od 13,27 eura Tbr 2. t. 8. Uredbe

2. ovrhovoditelj