Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Ovr-493/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sutkinji pojedinki, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3A, OIB:23057039320, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Čaviću, odvjetniku u OD Čavić&partneri d.o.o. Zagreb, protiv protivnika osiguranja CJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2385/2025-3 od 15. srpnja 2025., 7. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba protivnika osiguranja odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2385/2025-3 od 15. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje kojim je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 69.293,94 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 24. svibnja 2025. do isplate odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na suvlasničkom dijelu protivnika osiguranja od ½ na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 335 m2.

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je protivnik osiguranja 6. kolovoza 2025. zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud odbije prijedlog predlagatelja u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja te je radi osiguranja njegove novčane tražbine u iznosu od 69.293,94 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 24. svibnja 2025. do isplate odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na suvlasničkom dijelu protivnika osiguranja od ½ na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 335 m2, na temelju zadužnice broj Ov- 7356/2024 kao ovršne isprave.

5.1. Iz zadužnice broj Ov-7356/2024, koja je solemnizirana po Javnom bilježniku Mladenu Burecu iz Zagreba dana 5. lipnja 2024., proizlazi da je protivnik osiguranja kao jamac platac iz Ugovora o kreditu broj 1100955150, kojeg su zaključili predlagatelj osiguranja kao banka i Casper madraci d.o.o. Zagreb kao korisnik kredita, dana 3. lipnja 2024. dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika iz zadužnice zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u zadužnici isplaćuju vjerovniku.

5.2. Iz sadržaja zadužnice proizlazi da je ista izdana na iznos glavnice od 70.000,00 eura uvećane za ugovorene kamate te pripadajuće naknade i troškove sa zateznim kamatama, te da je vjerovnik sam ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine prilikom podnošenja zadužnice na naplatu odnosno u prijedlogu za provedbu ovrhe ili prijedlogu za ovrhu.

5.3. Protivnik osiguranja je sa predlagateljem osiguranja zaključio i Ugovor o solidarnom jamstvu broj 1100955150 dana 3. lipnja 2024. u kojem je u članku 2.3. dao izričitu i neopozivu suglasnost i dozvolu da, sukladno članku 75. stavak 5. Ovršnog zakona, u slučaju prisilnog namirenja potraživanja banke iz ovog ugovora banka može provesti ovrhu na bilo kojoj nekretnini u vlasništvu jamca platca, pa i na njegovoj jedinoj nekretnini koja je ili će biti u vlasništvu jamca platca sve do potpunog namirenja cjelokupne tražbine banke iz ovog Ugovora.

5.4. Iz izvatka iz poslovnih knjiga predlagatelja osiguranja proizlazi da je na dan 23. svibnja 2025. potraživanje predlagatelja osiguranja iznosilo 69.283,94 eura, a koje potraživanje obuhvaća iznos glavnice od 68.277,29 eura, redovne kamate u iznosu 728,06 eura, zatezne kamate od 268,03 eura i naknada u iznosu od 10,56 eura.

5.5. Iz izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], površine 137 čhv ili 492 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], protivnik osiguranja upisan kao suvlasnik u ½ dijela.

5.6. Kako su se ispunili svi uvjeti iz članka 296. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ), to je prvostupanjski sud donio rješenje o osiguranju novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

6. U svojoj žalbi protivnik osiguranja navodi da istu podnosi i zbog bitnih povreda odredaba postupka, pri čemu ne navodi koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud. Zbog toga je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. -Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), koji se primjenjuje i u ovršnim postupcima temeljem članka 21. stavak 1. OZ-a, na koje pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti.

7. U žalbi protivnik osiguranja navodi da se na temelju zadužnice nije moglo odrediti osiguranje jer da istom nije utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za određivanje prisilnog zasnivanja založnog prava na njegovoj nekretnini sukladno članku 296. OZ-a. Navodi da osporava osnovu i strukturu duga jer da predlagatelj osiguranja nije dostavio detaljan obračun glavnice, redovne kamate i naknada s datumima dospijeća i pripadajućim stopama. Smatra i da bi zasnivanjem založnog prava na njegovoj nekretnini bilo povrijeđeno njegovo pravo vlasništva jer je to prostor u kojem on stanuje, te da je predlagatelj osiguranja trebao prvo naplatiti svoje potraživanje od glavnog dužnika.

7.1. Člankom 296. OZ-a propisano je da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

7.2. Člankom 214. stavak 1. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Stavkom 2. istog članka propisano je da na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika. Prema stavku 5., na temelju isprava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan u stavku 3. ovoga članka od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca, a prema stavku 7., isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

7.3. Kako je protivnik osiguranja na zadužnici dao pisanu izjavu da je suglasan da se radi naplate tražbine protivnika osiguranja zaplijene svi računi koje ima kod banaka, te dodatno zaključivši i Ugovor o solidarnom jamstvu od 3. lipnja 2024., te kako je u zadužnici naveden iznos koji je osiguran izdavanjem zadužnice, to se ne može prihvatiti žalbeni navod protivnika osiguranja da u zadužnici kao ovršnoj ispravi nije utvrđena tražbina. Isto tako, a sukladno članku 214. stavak 5., kod obične zadužnice naplatu svoga potraživanja vjerovnik može tražiti od glavnog dužnika ili od jamca platca ili od oba istovremeno, pa nije osnovana žalbena tvrdnja da se predlagatelj osiguranja prvo trebao pokušati naplatiti od dužnika. Pored toga, ovo je postupak osiguranja tražbine, a ne postupak ovrhe u kojem se tražbina vjerovnika naplaćuje.

7.4. U odnosu na žalbene navode kojima se osporava dokumentacija predlagatelja osiguranja u kojoj je navedena visina njegovog potraživanja, treba reći da je u samoj zadužnici navedeno da je vjerovnik ovlašten da sam odredi opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine prilikom podnošenja zadužnice na naplatu, odnosno u prijedlogu za provedbu ovrhe ili prijedlogu za ovrhu. Zadužnica je izdana radi osiguranja tražbine od 70.000,00 eura, a iz izvatka iz poslovnih knjiga predlagatelja osiguranja vidljivo je da je njegovo potraživanje manje od navedenog iznosa, kao i struktura njegove tražbine pa ni taj žalbeni navod nije osnovan.

7.5. Što se tiče žalbenog navoda da je nekretnina na kojoj se traži upis založnog prava nekretnina koja služi za stanovanje protivnika osiguranja i da bi prisilnim zasnivanjem založnog prava na njegovoj nekretnini bilo povrijeđeno njegovo pravo vlasništva, treba reći da je u Ugovoru o solidarnom jamstvu protivnik osiguranja dao izričito odobrenje da se radi naplate tražbine predlagatelja osiguranja kao vjerovnika provede ovrha i na njegovim nekretninama, pa se stoga ne može pozivati na povredu prava vlasništva, niti da mu ta nekretnina služi za stanovanje, jer je dao izričiti pristanak da mu se proda svaka nekretnina koju će imati u svom vlasništvu, dakle svjesno je i dobrovoljno ograničio svoja vlasnička prava. Za primijetiti je i da je adresa prebivališta protivnika osiguranja različita od adrese na kojoj se nalazi predmetna nekretnina pa je upitna tvrdnja protivnika osiguranja da mu upravo ta nekretnina služi za stanovanje. Pored toga, zadužnica je ovršna isprava na temelju koje se može ovrha tražiti i na drugim sredstvima i predmetima ovrhe, a ne samo na računima kod banaka, pa se po ocjeni ovog suda na temelju iste kao ovršne isprave može tražiti i prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

8. Zbog navedenih razloga odbijena je žalba protivnika osiguranja te je pobijano rješenje o osiguranju potvrđeno primjenom članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi sa članom 21. stavak 1. OZ-a.

Koprivnica, 7. studenoga 2025.

Sutkinja

Vesna Rep