P-2269/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2269/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

PRESUDA

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Lukšiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, koga zastupa punomoćnica Draženka Buntak, odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Anđelo Jureško i Draženka Buntek, Zagreb, Radnički dol 23, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, koga zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica iz Zagreba, Marulićev trg 2, radi isplate novčane tražbine u iznosu od 2.786,12 eur (20.992,01 kn), nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 1. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, s objavom dana 7. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tuženi zahtjev.

1. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 isplatiti tužitelju HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 na ime naknade štete ukupan iznos od 20.992,01 kn1/ 2.786,11

EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim

- na iznos od 842,01 kn/111,75 EUR tekuće od 29. 03.2021. . do isplate

- na iznos od 20.150,00 kn/2.674,36 eur tekuće od 03.05.2021. do isplate sve po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 naknaditi tužitelju HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.250,00 sa zakonskom zateznom kamatom d dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužbom od dana 16. prosinca 2022. tužitelj je pokrenuo parnični postupak i predložio da sud nakon provedenog postupka usvoji tužbeni zahtjevi i tužitelja obveže na plaćanje iznosa od 20.992,01 kn/2.786,11 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, na iznos od 842,01 kn/111,75 eur tekuće od 29. ožujka 2021. do isplate, na iznos od 20.150,00 kn/2.674,36 eur tekuće od 03. svibnja 2021. do isplate, te da tuženika obveže na plaćanje troškova postupka.

2. U obrazloženju tužbe tužitelj je naveo da je 14. ožujka 2021. na 480,227 km autoceste A1 (Zagreb- Bosiljevo-Ploče) na dionici d28 (Ploče-Karamatići) oko 21:00 sati uslijed atmosferskog pražnjenja odnosno udara groma došlo je do oštećenja opreme sustava video nadzora i opreme za video detekciju u vlasništvu tužitelja, da su su djelatnici tužitelja i ovlašteni serviseri pristupili popravku nastalih oštećenja pristupili, da su tužitelju nastali troškovi u ukupnom iznosu od 20.992,01 kn, a koji troškovi se odnose na trošak intervencije ophodara; uklanjanje posljedica prometne nesreće i izvanrednih događaja u iznosu od 329,07 kn, trošak postavljanja, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj E2-osiguranje mjesta rada u iznosu od 303,43 kn, trošak obavljanja očevida sa izradom fotodokumentacije i troškovnika u iznosu od 209,51 kn, te trošak obavljenih radova, u skladu s računom Promel sistemi d.o.o. broj 062-PS-1 od dana 31. ožujka 2021. u iznosu od 20.150,00 kn.

3. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj s tuženikom kao osigurateljem dana 30. studenog 2018. sklopio Ugovor o osiguranju imovine čiji sastavni dio su Opći uvjeti osiguratelja, Opći uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika i Opis predmeta nabave kojima su propisani osigurani rizici, da prema čl. 2. Uvjeta za osiguranje od požara i drugih rizika i prema Opisu predmeta nabave udar groma predstavlja osnovni osigurani rizik, te su, kada se isti ostvari, osiguranjem pokrivene štete od uništenja i oštećenja osigurane stvari, kao i nužni troškovi koje je osiguranik učinio kada je osigurani slučaj nastao na osiguranoj stvari propisani čl. 22. Uvjeta i Opisom predmeta nabave, time da kod osiguranja građevinskih objekata smatraju se osiguranima svi dijelovi građevinskog objekta, sve ugrađene instalacije i sva ugrađena oprema, slijedom čega se tužitelj 24. ožujka 2021. obratio tuženiku prijavom štete, koju prijavu je tuženik zaprimio najkasnije dana 29.03.2021. koji zahtjev tužitelj je tuženik u cijelosti odbio kao pravno neosnovan, time da je tužitelj uz tužbu dostavio dokumentaciju na kojoj temelji svoj tužbeni zahtjev (list 5-82 spisa).

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio a sve navode iz tužbe u cijelosti, odnosno osporio je nastanak štetnog događaja budući isto nije potkrijepljeno nikakvim dokazima, odgovornost, uzročno posljedičnu vezu između oštećenja navedenih u dostavljenoj dokumentaciji i opisanog štetnog događaja kao i osnov i visinu štete koju isti potražuje, odnosno da se ne može se utvrditi da je do štetnog događaja uopće došlo, niti se može utvrditi eventualnu uzročno-posljedičnu vezu između oštećenja navedenih u dokumentaciji i navodnog štetnog događaja, smatra da nije utvrđen način nastanka štete, odnosno način nastanka osiguranog slučaja, slijedom čega ne postoji niti obveza tuženika na isplatu štete budući su prema uvjetima osiguranja pokriveni samo osigurani rizici navedeni u istima.

5. Tuženik dalje u odgovoru na tužbu navodi da je Uvjetima za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, čl. 3. navedeno da je isključeno pokriće iz osiguranja za štete od indirektnog udara munje (groma) požara i eksplozije koje bi nastale kao posljedica navedenih uzroka u ovoj točki, te da iz dostavljene dokumentacije nije razvidna vizualna prepoznatljivost štete što je uvjet prema odredbi 100. Klauzule za osiguranje od rizika požara i nekih drugih rizika i osiguranje od rizika loma stroja za osiguranje električnih, elektronskih i elektroničnih uređaja, strojeva i aparata zahtijeva se dokaz vizualne prepoznatljivosti štete izazvane djelovanjem električne energije kao i štete uslijed operativne pogreške ili mehaničkog, elektronskog ili elektroničnog kvara, te isto tako tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i dostavljenog troškovnika, odnosno računa za sanaciju, kao i visinu štete, time da je tužitelj uz tužbu dostavio dokumentaciju kojom dokazuje svoje osporavanje, odnosno Opće uvjeti za osiguranje imovine, te Uvjete za osiguranje strojeva od loma i nekih drugog uzroka, Klauzula (KL0809K1) (list 90-104 spisa).

6. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je u podnesku od dana 14. veljače 2025. naveo da osporava očitovanje tuženika u kojem je osporio nastanak štetnog događaja, odgovornost, uzročno posljedičnu vezu između oštećenja navedenih u dokumentaciji i opisanog štetnog događaja i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te detaljno naveo zbog čega smatra da su navodi tuženika neosnovani.

7. U odnosu na navode pisanog Nalaza i mišljenja vještaka, tužitelj je u svom podnesku od dana 16. srpnja 2025. naveo da ne ističe primjedbe na zaprimljeni nalaz i mišljenje i isti prihvaća u cijelosti.

8. Nakon dostave Nalaza i mišljenja vještaka tuženik je u svom očitovanju od dana 25. rujna 2025. naveo da je tužitelj u svom očitovanju od dana 16. srpnja 2025. iznosio nove činjenične navode, obzirom da je tužitelj u dosadašnjem tijeku postupka isticao kako je do kvara došlo uslijed izravnog udara groma (koja je mogućnost isključenja vještačenjem na koje tužitelj ne stavlja primjedbe), da bi u predmetnom podnesku naveo kako je šteta posljedica neizravnog udara groma, te da se tuženik protivi izmjeni navoda tužitelja.

9. U odnosu na navode Nalaza i mišljenja vještaka tuženik je naveo da iznesenim navodima prigovara u cijelosti budući se predmetni nalaz u dijelu u kojem vještak utvrđuje uzrok nastanak opisane štete ne može ispitati, dok visina osigurnine nije niti utvrđena sukladno odredbama Ugovora o osiguranju, a niti se može ispitati zaključak vještaka o tzv. kontroli troškovnika, te predložio da se vještak u usmenom iskazu jasno očituje na okolnost može li tehničkim putem na siguran način utvrditi na koji način je oštećena oprema tužitelja, a potom i da se očituje o tome može li utvrditi visinu osigurnine imajući u vidu sklopljeni ugovor o osiguranju, odnosno pripadajuće uvjete, slijedom čega je vještak pozvan na usmeno obrazlaganje navoda iz Nalaza i mišljenja, obzirom da je tužiteljska strana u svom podnesku od dana 16. srpnja 2025. navela da nema primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka.

10. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju koju su dostavile stranke, kao i dostavljenu sudske odluke između istih stranaka, i to u kopiju zapisnika o štetnom događaju od dana 14. ožujka 2021. (list 5-6 spisa), kopiju OBAVIJESTI O KVARU br. 11/21 od 15. ožujka 2021. (list 7 spisa), kopiju IZVJEŠĆA O IZVRŠENIM RADOVIMA (list 8 spisa), kopiju TROŠKOVNIKA-DATUM ŠTETE 14.3.2021. (list 9 spisa), kopiju dopisa od 5. studenog 2012. kojim se uprava društva obavještava o troškovniku radova i materijala za otklanjanje posljedica prometnih nesreća (list 10 spisa), kopiju ODLUKE IZ ZAPISNIKA IZ PODRUČJA NADLEŽNOSTI SEKTORA ZA ODRŽAVANJE SA SJEDNICE UPRAVE od 27. studenog 2012. (list 11- 19 spisa), kopiju računa od 17. ožujka 2021. (list 20-22 spisa), kopiju računa br. 062- PS1 od 31. ožujka 2021. na iznos od 25.188,50 kn izdan od trgovačkog društva PROMELSISTEMI d.o.o., Zagreb, Budmanijeva 5 (list 23-24 spisa), kopiju Ugovora sklopljen između Hrvatskih autocesta, Zagreb, Širolina 4 i HOK osiguranja d.d., Zagreb, Capraška 6 o osiguranju imovine, osiguranju od odgovornosti i djelatnosti i odgovornosti prema zaposlenicima (list 26-69 spisa),kopiju OPĆIH UVJETA ZA OSIGURANJE IMOVINE (list 70-80 spisa, a koji opći uvjeti stupaju na snagu te se primjenjuju od 6. travnja 2007.), kopiju dopisa tuženika od 29. ožujka 2021. kojim tuženik obavještava tužitelja da je zaprimio odštetni zahtjev (list 81 spisa), kopiju Općih uvjeta za osiguranje imovine (OUI-IMV-1018) (list 90-98 spisa), kopiju Klauzule za osiguranje od rizika požara i nekih drugih rizika i osiguranje od rizika loma stroja (KLO809K1) (list 99-104 spisa), kopiju pisanog iskaza koji je dao ĐG dana 20. veljače 2023. koji je ovjeren kod javnog bilježnika (list 111 spisa), kopiju POLICE OSIGURANJA IMOVINE S POČETKOM OSIGURANJA OD 4.3.2021. od dana 6. travnja 2021. (list 115 spisa), kopiju presude Trgovačkog suda u Zagrebu br. P- 2588/2023 od 13. siječnja 2025. (list 156-161 spisa), kopiju presude VTS RH br. Pž- 687/2025-2 od 8. srpnja 2025. kojom je drugostupanjski odlučivao o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-2588/2023-21 od 13. siječnja 2025. (list 163-166 spisa), time da je tijekom postupka izveden dokaz saslušanjem svjedoka UG (list 116 spisa) i svjedoka GG (list 117 spisa),izveden dokaz vještačenjem po vještaku elektrotehničke struke mr.sc. Ivan Filipčić dipl. ing. time da je vještak dostavio nalaz i mišljenje s prilozima (list 132-144 spisa), time da je na ročištu dana 1. listopada 2025. vještak Ivan Filipčić usmeno obrazložio nalaz i mišljenje te odgovorio na pitanja stranaka (list 167-168 spisa).

10. Uvidom u pisanu Izjavu Koju je dao ĐG, sud je utvrdio da je on u svom iskazu naveo da Je dana 14. ožujka 2021. u 21:00 sati, uslijed grmljavinskog nevremena oštećena oprema sustava video nadzora i video detekcije u tunelu Kobiljača, da je obavijest o navedenom događaju zaprimio od kolege JG koji je zaposlen na radnom mjestu električar i koji je bio dežuran dana 14. ožujka 2021. da je dana 15. ožujka 2021. pregledom sustava video nadzora i video detekcije u tunelu Kobiljača ustanovio sam da je došlo do oštećenja na opremi, nakon čega je sastavio obavijest o kvaru br. 11/21, te daje opisana oštećenja otklonio je izvođač radova PROMEL SISTEMI d.o.o. a radnici elektroodržavanja Hrvatskih autocesta d.o.o. ugradili su prenaponsku zaštitu 230V, tip PZ-230V/K.

11. Isti svjedok dao je iskaz dana 18. listopada 2023. te je u usmenom iskazu ponovio navode iz pisanog iskaza, i obrazložio navode pisanog iskaza, nakon čega stranke nisu imale primjedbe na navode njegovog iskaza.

12. Isto tako, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka GG (list 117 spisa), koji je u svom iskazu naveo da je sastavio Zapisnik o štetnom događaju (list 5 spisa) da ima saznanja da je sačinjena obavijest o kvaru (list 7 spisa) i izvješće o radovima (list 8 spisa), a koju je sačinio ĐG, da je nakon što je otklonjen kvar sačinjen zapisnik nakon čega je sastavljena obavijest o kvaru, te da ga je ga o događaju obavijestio ĐG.

13. Iz iskaza svjedoka proizlazi da svjedoci imaju saznanja da je došlo do oštećenja opreme, da su međusobno komunicirali, da su sačinjeni pisani dokumenti o kvaru, da je kvar otklonjen po drugom izvođaču.

14. Sud je prihvatio oba iskaza kao istinite i logične, obzirom da su dani u skladu s dostavljenom dokumentacijom u spisu, time da stranke nakon usmenog iskaza svjedoka nisu imale primjedbe na iste.

15. Tijekom postupka izveden je dokaz vještačenjem po vještaku elektrotehničke struke mr.sc. Ivan Filipčić dipl. ing. time da je vještak dostavio nalaz i mišljenje s prilozima (list 132-144 spisa).

16. Iz njegovog Nalaza proizlazi da je izvršeno vještačenje temeljem poznatih činjenica i dokaza i propisa te znanstvenih relacija i postulata glede predmetnog područja i opreme, kaoi da je 17. ožujka 2021. izvršena je defektaža i otklanjanje kvara od strane tvrtke Promel sistemi d.o.o., čije je Izvješće o izvršenim radovima sastavni dio sudskog spisa, kao i da su isključeni ostali dokazi odnosno razlozi kvara time što sustav nije imao pad napona, vlage, preopterećenja, ostali moduli su radili normalno te da nema znakova degradacije uslijed starenja komponenti, kao i da uslijed udara groma, kroz vodove (napajanje, optika, koaksijalni kablovi) ili čak uzemljenje, prenaponi se mogu induktivno prenijeti do opreme u tunelu, a u svom Mišljenju je naveo da temeljem izvršene ekspertize vještak mišljenja da je neizravni udar groma odnosno munje uzrokovao kvar video i telekomunikacijske instalacije u tunelu, kod tunela Kobiljača, direktni udar groma je relativno rijedak, jer su tuneli većinom pod zemljom, no neizravni udar (induktivni prenapon) i dalje može ozbiljno oštetiti električne i komunikacijske instalacije, što je uzrok štete u ovom slučaju, a potvrđeno je prilikom defektaže i otklanjanja kvara od strane ugovornog partnera Promel sistemi d.o.o. a u odnosu na kontolu troškovnika, vještak je naveo da potvrđuje da navedeni iznosi odgovaraju tržišnoj ponudi jednakovrijedne opreme i usluga.

17. Na ročištu održanom dana 1. listopada 2025. vještak Ivan Filipčić usmeno obrazložio nalaz i mišljenje te odgovorio na pitanja stranaka (list 167-168 spisa) te naveo da uređaj nakon štetnog događaja nije dobio, nije ga vidio te nije dobio fotografije obzirom da je uređaj zamijenjen i odvezen na otpad, slijedom čega je u nalazu naveo da se kod takvih uređaja uslijed udara groma može doći do promijene oblika, te da mogu izgorjeti iznutra, a da se tragovi izgaranja ne vide izvana, kao i da ne može odgovoriti na pitanje koliko su bili stari uređaji u štetnom događaju.

18. Naime, izvedenim dokazima, posebice vještačenjem, nije moguće utvrditi vrijednost osigurane stvari umanjene za iznos procijenjen istrošenosti (tehničke i ekonomske), time da Nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Ivana Filipčića, dip. ing., je paušalan te nije mogao poslužiti ovome sudu kao valjana činjenična osnova za utvrđivanje vrijednosti osigurane stvari (štete). Obzirom da iz njegovog iskaza proizlazi da je kontrolom troškovnika utvrdio da navedeni iznosi odgovaraju tržišnoj ponudi jednakovrijedne opreme i usluga te da ne može odgovoriti koliko su bili stari uređaju u štetnom događaju.

19. Tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je s tuženikom kao osiguravateljem dana 31. studenoga 2018. sklopio ugovor o osiguranju imovine kojim ju, između ostalog, osigurani njegovi građevinski objekti sa svim građevinskim dijelovima i svim instalacijama i sva ugrađena oprema, pa kako je dana 14. ožujka 2021. na 480,227 km autoceste A1 (Zagreb-Bosiljevo-Ploče) na dionici d28 (ploče-Karamatići) oko 21:00 sati uslijed atmosferskog pražnjenja odnosno udara groma došlo do oštećenja njegove opreme sustava video nadzora i opreme za video, to na ime uništene opreme i radova za otklanjanje svih posljedice potražuje iznos od 2.786,11 eur, a prema priloženom troškovnicima koji se odnose cijenu nove jednakovrijedne opreme i usluga.

20. Sud temeljen izvedenih dokaza smatra da je tužitelj, unatoč tome što nije tuženiku (osiguravatelju) prijavio nastanak osiguranog slučaja, a što je bio dužan u smislu članka 14. stavka 1. točke 2 Općih uvjeta za osiguranje imovine, dokazao osnovu tužbe (da je neizravni udar groma odnosno munje (induktivni prednapon) uzrokovao kvar video i telekomunikacijske instalacije u tunelu).

21. Međutim, tužitelj nije dokazao visinu štete odnosno vrijednost osigurane stvari, obzirom da Vrijednost osigurane stvari, ako drugačije nije ugovoreno, jest vrijednost nove stvari umanjene za iznos procijenjen istrošenosti (tehničke i ekonomske), odnosno tehnička istrošenost je odstupanje od projektnih parametaraa, ekonomska istrošenost zakonom propisana amortizacija (članak 5. Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika). Utvrđivanje, procjena i vještačenje štete provodi se u smislu odredaba članaka 17. do 18. Općih uvjeta za osiguranje imovine. Navedeno je izostalo jer tužitelj nije prijavio nastanak osiguranog slučaja. Stoga sud nije mogao nije mogao sa sigurnošću utvrditi vrijednost osigurane stvari (štete) sukladno članku 5. Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika.

22. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaz zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

23. Prema odredbi čl. 219 st.1. ZPP-a, svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok prema odredbi članka 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o dokazivanju.

24. Na tužitelju je teret dokaza na kojima temelji svoj zahtjev, pa kako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) nije mogao sa sigurnošću utvrditi činjenice koje se tiče visine štete (vrijednost osigurane stvari (štete) sukladno članku 5. Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika), primjenom pravila o dokazivanju zaključio je da tužitelj nije dokazao tu činjenicu, slijedom čega je odbio tužbeni zahtjev.

25. Naime, prema čl. 219. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, pa ukoliko u tome ne uspije, njezin zahtjev za pružanje pravne zaštite valja odbiti. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koja su mjerodavna za ocjenu osnovanosti istaknutog zahtjeva ili navoda.

26. Dužnost je stranaka da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlažu dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj uspjeh u parnici. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, nužno je primijeniti pravila o teretu dokazivanja. Ta pravila obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava: idem est non esse aut non probari (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).

27. Dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već u svojoj biti, specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i predlaganjem efikasnih dokaza, stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Zbog toga se u teoriji procesnog prava ta „dužnost“ naziva „teretom“ dokaza. Postavlja se pitanje na kojoj od parničnih stranaka leži teret dokaza. Ovdje valja ukazati da je tužitelj dužan dokazati istinitost svojih navoda – probatio incubit actori. Ukoliko tužitelj u tome ne uspije, njegov zahtjev za pružanje pravne zaštite treba odbiti – actore non probante reus absolvitur. Međutim, to ipak ne znači da tužitelj mora dokazivati postojanje svih važnih činjenica. Istinitost prigovora mora dokazivati protivna stranka koja se na njih poziva. U tom smislu se kaže da tužena stranka, ističući prigovore, i sama suštinski postaje, s obzirom na dužnost da dokaže činjenice na kojima zasniva svoje prigovore, tužitelj – reus excipiendo fit actor. Konstatacija da bi u određenoj situaciji na objema strankama mogao ležati teret dokazivanja dovela je do novog pravila po kojemu istinitost određene tvrdnje treba dokazivati onaj koji tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njezino postojanje – probatio incubit ei qui affirmat non ei qui negat. Međutim, analiza ovog pravila dovela je zatim do zaključka da ga doslovno uvijek nije moguće primijeniti. Dužnost dokazivanja tzv. negativnih činjenica tereti u određenim situacijama stranku koja se poziva na nepostojanje određene činjenice, ako od tog nepostojanje zavisti osnovanost njezinog zahtjeva. Zbog toga, se na kraju, dolazi do zaključka da svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnja o postojanju činjenica koje su za nju povoljne, na kojima zasniva svoje zahtjeve i prigovore, osim ako iz zakona ne proizlazi drugačije.

28. O pravnoj prirodi pravila o teretu dokazivanja mišljenja su radikalno podijeljena: po jednima, pravila su materijalno-pravne naravi, po drugima procesno- pravne naravi. Međutim, u znanosti prevladava shvaćanje o materijalno-pravnoj naravi pravila o teretu dokazivanja, pa su ta pravila u osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu o osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva. Imajući u vidu izneseno o pravilima o teretu dokaza (čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a) zaključak je suda da s obzirom da su pravila o teretu dokazivanja u osnovi – pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu o osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva – da je na tužitelju bio teret dokaza da je tužbeni zahtjev osnovan. (Pž- Pž-1564/07-3 od 23. ožujka 2007.).

29. U konkretnom slučaju, sud smatra da tužitelj nije dokazao sporne činjenice, odnosno nije dokazao visinu štete, kao i vrijednost osigurane stvari nastalu uslijed osiguranog slučaja, a vezano za radove i opremu, slijedom čega sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi sve relevantne činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, primjenom pravila o dokazivanju zaključio je da tužitelj nije dokazao te činjenice.

30. Temeljem odredbe čl. 154. i 155. st 1. ZPP-a ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023.), slijedom čega sud smatra da tuženiku pripadaju troškovi zastupanja za sastav odgovora na tužbu (Tbr.7.I.OT) od dana 06. veljače 2023, 200,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr.9.1. OT) 03. svibnja 2023. 200,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr.9.1.OT) 18. listopada 2023. 200,00 eur, trošak sastava podneska (Tbr.8.1. OT) od 25. rujna 2025. kojim se tuženik očitovao na navode Nalaza i mišljenja 200,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr.9.1. OT) 01. listopada 2025. 200,00 eur, ukupno 1.000,00 eur, uvećano za 25% PDV, odnosno 250,00 eur, sveukupno 1.250,00 eur.

U Zagrebu, 7. studenog 2025.

Sudac

Hrvoje Lukšić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda (elektronički, putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda, ako su podnositelji odvjetnici i pravne osobe, a fizičkom predajom podneska putem pošte ili u sudskoj pisarnici ako su podnositelji fizičke osobe).

DNA

1. Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 po odvjetnici Draženki Buntak

2. HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 po odvjetnici Ivi Pezić