Poslovni broj: Us I-2757/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ani Jurišić uz sudjelovanje Nene Čulić zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ad. 1) CČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. CČŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]. zastupanih po opunomoćeniku Borku Bebiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, OIB: 72910430276, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, i Ministarstva financija Republike Hrvatske, Sektora za naknadu oduzete imovine, Grada Splita, radi naknade za oduzetu imovinu, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana, 16. listopada 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i zainteresirane osobe pod 2, dana 6. studenog 2025..

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika KLASA: UP/II-942-01/22-01/218, URBROJ:514-04-02-01-01/07-24-02 od 23. rujna 2024., kao i za poništenjem rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I- 942-04/97-01/2220, URBROJ: 2181/1-13/567-22-30 od 10. svibnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog upravnog spora..

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/22- 01/218, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-24-02 od 23. rujna 2024., odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I- 942-04/97-01/2220, URBROJ: 2181/1-13/567-22-30 od 10. svibnja 2022. kojim je određeno da tužiteljima pripada pravo na naknadu u ukupnom iznosu od 5.146,81 Kn za zemljište koje je u vrijeme oduzimanja bilo označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 232 m2, te da je obveznik te naknade Ministarstvo financija Republike Hrvatske koje je dužno istu isplatiti odjednom u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja

2. Tužitelji u tužbi u bitnome navode kako osporeno rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, te da su istim povrijeđene odredbe materijalnog i postupovnog prava, a samo rješenje da se temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Drugostupanjsko tijelo da navodi kako činjenica što realni dio predmetne nekretnine sadašnje oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 165 m2 i u skici izmjere (skica lica mjesta br. 2) stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 4. listopada 2019. godine je definiran točkama 5-6-11- 12-13-14-15-5 i obojan plavom bojom nije priveden namjeni nije od značaja za drugačiju odluku u predmetnoj upravnoj stvari. Dakle, drugostupanjsko tijelo drži da su osnovani navodi tužitelja da realni dio sadašnje oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije priveden namjeni za koju je oduzet, no zbog zemljišnoknjižnog statusa predmetne nekretnine odbija žalbu tužitelja kao neosnovanu Budući da zemljišnoknjižni status predmetne nekretnine sam po sebi ne predstavlja zapreku za povrat predmetnih realnih dijelova te nekretnine, to se utvrđenja iz pobijanog rješenja ukazuju pogrešnima. Iz svih dokaza koji prileže spisu proizlazi da predmetni realni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi ne predstavlja nerazvrstanu cestu niti se, kao takav, može podvesti pod zakonsku definiciju nerazvrstane ceste. Zakon o cestama nerazvrstanu cestu definira kao cestu koja se koristi za promet vozilima, dok Zakon o komunalnom gospodarstvu održavanje nerazvrstane ceste definira kao skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Budući da predmetni realni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja zapušteno i neobrađeno zemljište, to je jasno da Grad Split, kao jedinica lokalne samouprave, nije imao ovlaštenje proglasiti predmetnu česticu nerazvrstanom cestom u cijelosti. Da se ne radi o nerazvrstanoj cesti proizlazi i iz činjenice da predmetni realni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ne sadrži nikakvu opremu, uređaje i instalacije, čija bi svrha bila održavanje prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na toj navodnoj nerazvrstanoj cesti. Stoga je prvostupanjsko tijelo, prema ustaljenoj praksi trebalo cijeniti okolnost da predmetni realni dijelovi nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ne predstavljaju nerazvrstanu cestu te da kao takvi ne mogu imati status javnog dobra u općoj uporabi. Navedeno pitanje, da li realni dio č.z. 10235/3 k. o. [katastarska općina] (čiji povrat traže tužitelji) predstavlja nerazvrstanu cestu ili ne predstavlja prethodno pitanje u konkretnoj upravnoj stvari. Sukladno odredbi čl. 144. mjerodavnog Zakona o općem upravnom postupku upravno tijelo je ovlašteno samo raspraviti prethodno pitanje ili postupak prekinuti dok nadležni organ to pitanje ne riješi. Budući da prvostupanjsko tijelo nije samostalno utvrđivalo odlučne činjenice za donošenje odluke o prethodnom pitanju, to je bilo dužno prekinuti predmetni upravni postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Gradom Splitom vodi po zahtjevu tužitelja za ukidanje statusa javnog dobra na predmetnom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (o čemu prileže dokazi u spisu predmeta), kako su to tužitelji i predlagali. Predlažu da sud poništi osporeno rješenje tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio navode tužitelja iznesene u tužbi te je u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Rješenjem ovog suda poslovni broj UsI-2757/2024 od 7. ožujka 2025. pozvane su zainteresirane osobe Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu i Grad Split, da sudjeluju u ovom sporu te im je dostavljena tužba tužitelja i odgovor na tužbu tuženika, na očitovanje.

5. Grad Split je u odgovoru na tužbu naveo kako se u cijelosti pridružuje navodima obrazloženja prvostupanjskog rješenja i osporenog rješenja tuženika, te je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu predložilo je da sud ispita navode tužitelja u pogledu pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja u provedenom postupku, odnosno pravilnog utvrđenja prava na naknadu podnositeljima zahtjeva, sve sukladno odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

7. U sporu je održana rasprava 16. listopada 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS-a), dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka, na koju nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu pod 1 i 2,, pa je rasprava pozivom na odredbe članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez njihove prisutnosti. Opunomoćenik tužitelja ustrajao je u cijelosti u navodima iz tužbe te je popisao trošak spora.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem su donesena osporena rješenja te priloženu tijekom spora. Sud je odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke, kao suvišan držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja tog dokaza.

9. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika kojim je kao neosnovana odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je određeno da tužiteljima pripada pravo na naknadu u ukupnom iznosu od 5.146,81 Kn za zemljište koje je u vrijeme oduzimanja bilo označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 232 m2, te da je obveznik te naknade Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

11. Među strankama je sporno postoje li u odnosu na predmet povrata zapreke za vraćanje u naravi nekretnine prijašnje oznake č.z.7704/5 k. o. [katastarska općina].

12. Odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 92/1996, 92/1999, 39/1999, 42/1999, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002, 98/2019, dalje Zakon o naknadi) propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2., te akata i načina propisanih člankom 3. ovog Zakona, a koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela oduzeto iz posjeda prijašnjeg vlasnika ili osobe na koju je svoje pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojima općina odnosno Grad do stupanja na snagu ovog Zakona nije dalje raspolagala ili koje do dana donošenja ovog Zakona nije privedeno namjeni, dat će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev. Stavkom 5., istog članka, je propisano da se pod zemljištem privedenim namjeni smatra ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu, kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.

13. Odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o naknadi je propisano da će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev. Stavkom 2., istog članka, je propisano da je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijašnji vlasnik dužan vratiti primljenu naknadu za oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište u roku i iznosu koji se utvrđuje rješenjem o davanju u vlasništvo.

14. Odredbom članka 52. Zakona o naknadi, propisana je iznimka od vraćanja nacionalizirane, konfiscirane ili na drugi način oduzete imovine u vlasništvo pa je tako stavkom 1. propisano da se prijašnjem vlasniku ne vraća imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjane pravne osnove treće osobe stekle pravo vlasništva, odnosno ako im je imovina na temelju valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva predana u posjed, ukoliko istim Zakonom nije drugačije propisano. Stavkom 2., istog članka, je propisano da se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, prijašnjem vlasniku priznaje pravo na naknadu sukladno odredbama ovoga Zakona.

15. Odredbom čl. 55. Zakona o naknadi ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed: 1. koja je nedjeljivi sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeće iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnog prometa odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva, 3. čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, 4. čim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.)

16. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, a kako to isti neosnovano smatraju već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a sve iz razloga koji slijede u daljnjem obrazloženju presude.

17. Iz stanja i sadržaja spisa nespornim proizlazi: da su prednici tužitelja PČ i PČŽ **.**.1996. podnijeli zahtjev za naknadu/povrat oduzete imovine, a koji se odnosi na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 232 m2, a prijašnjeg vlasništva podnositelja zahtjeva svakog za ½ dijela. Nadalje, rješenjem Odsjeka za imovinsko pravne poslove, Sekretarijata za upravno pravne poslove, Općine Split, broj: 473/UP-I505-69, od 12. ožujka 1970. utvrđeno je da se predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] površine 232 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižene i stvarne korisnosti PČŽ dr.PČ i TČ, svakog u ½ dijela predaje u posjed Općini Split radi izgradnje Meštrovićeve ulice u Splitu.

18. Iz nagodbe broj: IR-523/72 zaključene 20. lipnja 1973. Kod Općinskog suda u Splitu proizlazi da je utvrđena naknada za deposedirano zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 232 m2, kao i naknada za kulture i poboljšice na istom i to PČŽ dr.ĆČ i NČ, rođ. PČŽ, koja je isplaćena temeljem naloga broj:04-466/69 od 8. srpnja 1973.

19. Iz zapisnika sa očevida održanog 19. ožujka 2010. na licu mjesta uz prisutnost geodeta i vještaka za graditeljstvo proizlazi da dio čest.zme. 7704/5 k. o. [katastarska općina] površine 232 m2 koji je oduzet temeljem gore citiranog rješenja, danas predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica] razvidno iz prerisa katastarskog plana) k. o. [katastarska općina] koja se vodi kao kultura put, a na terenu oduzeti dio većim dijelom predstavlja neobrađeno zemljište, dok u jednom dijelu predstavlja makadamski dio Čiovske ulice položen sjeverno od obiteljske kuće oznake Čiovska 3. i Čiovska 1.

20. Iz dopisa Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja KLASA: 350- 07/20-01/128, URBROJ: 2181/01-03-02/11-20-2 od 28. listopada 2020. proizlazi da se predmetno zemljište nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita ("Službeni glasnik Grada Splita", br.1/06, 15/7, 3/08, 3/12, 21/13, 52/13, 41/14 i 55/14-pročišćeni tekst) unutar građevinskog područja u zoni S-stambene namjene, dok se prema važećoj prostornoj dokumentaciji na dan 11. listopada 1996. Predmetna nekretnina nalazi unutar Generalnog urbanističkog plana Splita ("Službeni glasnik grada Splita", br. 13/78, 14/83, 22-I/87, 6-II/90, 9/91, 2/93, 4/94 i 6/95) u zoni stanovanja srednje gustoće.

21. Podnositelji zahtjeva u spis su priložili elaborat-mišljenje na okolnosti utvrđenja privedenosti zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađen od stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Roka Mijanovića iz Splita od 15. Listopada 2019., gdje je naveo da čest. zem. [katastarska čestica] (danas 10235/3) u površini od 165 m2 do dana stupanja na snagu Zakona o naknadi, nije bila privedena namjeni sukladno odredbi članka 17. Stavak 1. I 5. Zakona o naknadi, sa zaključkom da vraćanje predmetne parcele sa građevinskog aspekta, a ne ulazeći u pravna pitanja nema zapreka za povrat dijela zemljišta, dok je prema skici izmjere izrađene od stalnog sudskog vještaka geodezije Ante Bošnjaka od 4. listopada 2019. za dio zk.čest.7704/5 (10235/3) u površini od 70 m2, označen crvenom bojom utvrdio da je priveden svrsi jer predstavlja asfaltirani dio Čiovske ulice.

22. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je predmeta čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU:POPIS I, upisane kulture put, površine 1090 m2, dok je u vlastovnici uknjižen vlasnički dio javno dobro za cijelo.

23. Iz spisu priloženog Zaključka o utvrđivanju Popisa nerazvrstanih cesta na području Grada Splita KLASA: 340-01/13-01/19, URBROJ: 2181/01-01-13-02 od 23. siječnja 2013. ("Službeni glasnik Grada Splita", broj: 8/13) pod točkom A. Nerazvrstane ceste i pristupne ceste do stambenih poslovnih gospodarskih i drugih građevina. Čiovska ulica (redni broj 381) u dužini od 301,29 m, navedena je kao nerazvrstana cesta, a iz citiranog Popisa nesporno proizlazi da je Čiovska ulica u dužini od 301,29 m položena i na predmetnoj kat. čest. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]).

24. Obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje, nesporno je kako zemljište označeno kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] koje odgovara zk. čest. 10235/3 k. o. [katastarska općina] predstavlja nerazvrstanu cestu, odnosno Čiovsku ulicu.

25. Člankom 100. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19) je propisano da nerazvrstanu cestu čine cestovna građevina ( donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i sl.). dok je člankom 101. Istog Zakona reguliran pravni status nerazvrstanih cesta, koji u stavku 1. propisuje da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a stavkom 2. je propisano da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

26. Uzimajući u obzir u postupku utvrđeno činjenično stanje, te prethodno citirane zakonske odredbe, posebno uvažavajući činjenicu da je nekretnina koja je predmet povrata, uknjižena kao javno dobro, to je po ocjeni ovog suda pravilan stav prvostupanjskog tijela i tuženika o tome da je u konkretnom slučaju riječ o imovini koja je izuzeta iz javnog prometa i na kojoj nije moguće stjecanja prava vlasništva, dakle da je riječ o imovini koja se ne vraća u vlasništvo i posjed bivšim vlasnicima, sukladno odredbi čl. 55. st.2. Zakona o naknadi. Okolnost da da dio nekretnine koja je u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro nije izgrađen, odnosno priveden namjeni, nije od utjecaja na mogućnost naturalnog povrata dijela te nekretnine, a kako to pravilno u osporenom rješenju navodi i tuženik.

27. U odnosu na navod tužitelja da je u tijeku postupak po zahtjevu ovdje tužitelja za ukidanje statusa javnog dobra za dijeli č.z. 10235/3 k. o. [katastarska općina], a ishod kojega postupka da predstavlja prethodno pitanje u ovoj upravnoj stvari, valja reći kako isti nije osnovan i to stoga što je člankom 49. stavak 1. Zakona o naknadi propisano da se imovina koja je predmet naknade daje prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazi u trenutku oduzimanja. Budući da je u konkretnom slučaju u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o povratu predmetna nekretnina predstavljala javno dobro u općoj uporabi, to na istoj nije moguće stjecanje vlasništva sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 55. st.2. Zakona o naknadi.

28. Slijedom svega naprijed navedenog, a kako tužitelji svojim navodima nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog te kako nije ostvaren koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ( Narodne novine, broj: 47/09) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS- a, to je valjalo na temelju odredbe članka 116. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

29. Budući da tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu, to je i njihov zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan.

U Splitu 6. studenog 2025.

S U T K I NJ A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja,

- tuženiku,

- Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu,

- Gradu Splitu,

- u spis

Tražilica odluka sudova RH