Poslovni broj: Us I-2427/2024-8
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužiteljice ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Josipu Giljanoviću, odvjetniku u Splitu, Put Skalica 35., protiv tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka, Zagreb, Selska cesta 136., radi utvrđivanja povrede prava na zaštitu osobnih podataka, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 10. listopada 2025., u odsutnosti stranaka, dana 6. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka, Klasa: UP/I-009-01/24-08/27, Urbroj: 567-04-
02/09-24-7 od 12. rujna 2024.
II.Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za nadoknadom troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/I-009-01/24-08/27, Urbroj: 567- 04-02/09-24-7 od 12. rujna 2024. odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za utvrđivanje prava na zaštitu osobnih podataka.
2. U pravodobno podnesenoj tužbi ovome sudu navodi se da je tužiteljica podnijela tuženiku zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka smatrajući da je Addiko Bank d.d. bez valjane pravne osnove uskratilo dostavu zatražene dokumentacije, odnosno da nema osnove za traženjem dostave izvornika punomoći. Osporavanim rješenjem da je odbijen predmetni zahtjev tužiteljice s obrazloženjem da je traženje dostave izvornika punomoći pravno osnovano odnosno da je u skladu s odredbama čl. 12. Opće uredbe o zaštiti podataka i internim pravilima voditelja obrade te da time Addiko Bank d.d. nije onemogućilo tužiteljicu u pristupu traženim informacijama. Tužiteljica da smatra kako niti jednim propisom ili zakonom nije određeno da bi punomoćnik bio dužan podnijeti izvornik punomoći kojom ga je nalogodavac ovlastio za zastupanje u određenom pravnom postupku. Stoga da je pobijano rješenje tuženika nepravilno i nezakonito. Slijedom navedenog tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se osporavano rješenje tuženika poništi i predmet vrati tuženiku na ponovni postupak te da tuženik bude obvezan naknaditi joj troškove ovog upravnog spora.
3.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužbeni navodi nisu osnovani te da ostaje kod svih navoda iznesenih u pobijanom rješenju. Naglašava kako se u konkretnom slučaju rukovodio odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka kao i odredbama posebnih propisa pri čemu da je pravilno utvrdio činjenično stanje i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno primijenio propise i izveo pravilan zaključak o činjeničnom stanju u konkretnom predmetu. Nadalje ističe kako tužiteljica u tužbi iznosi svoje subjektivno mišljenje kako niti jednim propisom ili zakonom nije određeno da bi punomoćnik bio dužan podnijeti izvornik punomoći kojom ga je nalogodavac ovlastio za zastupanje u određenom pravnom postupku. Tuženik naglašava kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo već da se isto mora razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te da ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti. Stoga da, samim time što nešto nije propisano posebnim propisima, ne znači da je protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Naime, tuženik ponovno ističe kako je u konkretnom slučaju društvo Addiko Bank d.d. postupilo sukladno članku 12. stavku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka i informiralo tužiteljicu o tome što je ista bila dužna dostaviti kako bi joj se omogućilo ostvarivanje njezinog prava na zaštitu osobnih podataka. Ističe se da tuženik opetovano ukazuje kako je davanje punomoći, njezin obvezatan oblik, opseg ovlaštenja i opoziv reguliran Zakonom o obveznim odnosima kao posebnim zakonom pa da stoga tuženik nema ovlast preispitivati valjanost same punomoći koja proizlazi iz posebnih propisa kojima su regulirana prava i obveze stranaka na temelju određenog pravnog posla jer da je isto u nadležnosti pravosudnih tijela/sudova. Pored navedenoga, tuženik posebno ističe kako je u konkretnom slučaju očito da provjera zakonitosti obrade osobnih podataka tužiteljice koje obraduje predmetni voditelj obrade nije bila primarna svrha tužiteljice, kako to definiraju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, već pokretanje zasebnih postupaka u svrhu stjecanja materijalne dobiti. S tim u vezi, tuženik također naglašava, da je tužiteljica zaista htjela ostvariti svoje pravo na provjeru zakonitosti obrade svojih osobnih podataka od strane predmetnog voditelja obrade, ista da bi, neovisno o pokretanju postupka pred tuženikom, na traženje predmetnog voditelja obrade dostavila traženi dokaz identifikacije, odnosno na drugi dostupan modalitet zatražila pristup svojim osobnim podacima. Slijedom navedenog tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev kao neosnovan odbije.
4.U sporu je održavanjem rasprave 10. listopada 2025. te razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS).
5.Na raspravu nije pristupila tužiteljica odnosno opunomoćenik iste a nije pristupio ni tuženik, iako su uredno pozvani te svoj izostanak nisu opravdali. Stoga je sukladno ovlaštenju iz odredbe članka 91. stavak 3. ZUS-a rasprava održana u odsutnosti istih.
6.Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu dok je odbijen prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza saslušanjem iste kao stranke spora, kao suvišan, držeći da se pravilna i zakonita odluka o zakonitosti osporavanog rješenja može donijeti na temelju podatka spisa predmeta. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
7.Tužiteljica je u tužbi zatražila i popisala troškove ovog upravnog spora dok tuženik to nije učinio.
8.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
9.Predmet spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.
10.Iz podataka spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu je razvidno da je tužiteljica 5. lipnja 2024. tuženiku podnijela zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka. U zahtjevu navodi kako je zahtjevom od 18. travnja 2024. od trgovačkog društva Addiko Bank d.d. zatražila dostavu osobnih podataka te da je isto na zahtjev odgovorilo dopisom od 26. travnja 2024. u kojem navodi da će zatražene podatke dostaviti tek po dostavi izvornika punomoći izdane od strane ispitanice/podnositeljice zahtjeva svom punomoćniku-odvjetniku. Tužiteljica smatra da nije bilo pravne osnove za traženjem izvornika punomoći odnosno da nije bilo pravne osnove za uskratu dostave zatraženih podataka iz te osnove radi čega da je došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka.
11.Postupajući po zahtjevu tužiteljice tuženik je od društva Addiko bank d.d., kao voditelja obrade, zatražio očitovanje o okolnostima konkretnoga slučaja i da obrazloži pravnu osnovu za uskratu dostave zatraženih podataka podnositeljici zahtjeva dok ne dostavi izvornik punomoći dane odvjetniku te je zatraženo da dostavi podatak/informaciju uz relevantnu potkrjepu o tome je li podnositeljica zahtjeva dostavila zatraženi izvornik punomoći te ukoliko je, kada ga je dostavila i je li društvo naknadno udovoljilo zahtjevu podnositeljice te ako je, kada je to učinilo.
12.Društvo Addiko bank d.d. se, kao voditelj obrade, očitovalo dopisom od 31. srpnja 2024. koji je tuženik zaprimio 1. kolovoza 2024. U tom očitovanju se u bitnome navodi da je o istoj pravnoj stvari (povreda članka 15. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka pri zahtjevu za dostavom originalne punomoći za punomoćnika koji podnosi zahtjev) vezano uz istu ispitanicu te povodom zahtjeva istog punomoćnika, Agencija već donijela dva rješenja i to: Klasa: UP/I-009-01/24-08/8, Urbroj: 567-04-02/05-24-1 od 7. ožujka 2024. te Klasa: UP/I-009-01/24-08/18, Urbroj: 567-04-02/05-24-1 od 30. travnja 2024. kojima se oba navedena zahtjeva podnositeljice odbijaju kao neosnovani. Nadalje se u očitovanju navodi da je podnositeljica putem punomoćnika, dopisom zaprimljenim 22. travnja 2024., zatražila preslik svih njezinih osobnih podataka kojima voditelj obrade raspolaže, preslik bilo koje komunikacije između voditelja obrade i podnositeljice te preslik bilo kojih sklopljenih ugovora ili potpisanih pristupnica, kao i da se daju obavijesti koje sve njezine osobne podatke voditelj obrade koristi, koja je svrha obrade, koje kategorije osobnih podataka čuva, tijela ili kategorije tijela s kojima društvo njegove osobne podatke dijeli, razdoblje zadržavanja podataka, kao i izvor podataka u slučaju kada se podaci neizravno prikupljaju. Uz navedeni zahtjev da nije dostavljena originalna punomoć, da je stoga opunomoćeniku tužiteljica dana 26. travnja 2024., preporučenom poštom, poslao odgovor u kojem je navedeno da će kao voditelj obrade poslati traženu dokumentaciju nakon dostave originalne punomoći, da je opunomoćenik tužiteljice navedeni dopis zaprimio dana 6. svibnja 2024., no, da po istome nije postupio. Posebno se ukazuje da je dostava oblika u kojem treba biti punomoć za punomoćnike generalno propisana internim aktima banke i to u Općim uvjetima banke u članku 8. gdje je navedeno: „Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga klijent daje opunomoćeniku. Oblik punomoći i uvjete koja mora ispunjavati klijentov opunomoćenik određuje Banka prema svojoj procjeni koja ovisi o konkretnom slučaju za koju se punomoć daje, sukladno aktima ili drugim odlukama Banke“, internom dokumentu: „Uputa punomoć" u članku 5. naveden oblik odvjetničke punomoći koji mora biti u originalu te u Priručniku o pravima ispitanika sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka u dijelu kojim se obraduje pravo pristupa podacima. Original punomoći da se traži i zbog nedvojbene identifikacije punomoćnika te sprječavanja mogućeg slanja cijelog seta traženih osobnih podataka neovlaštenoj osobi. Nadalje se navodi da vezano općenito za zahtjeve za dostavom dokumentacije klijenata Banka u skladu s Odlukom Uprave od 8. travnja 2020. svim svojim klijentima dostavlja odnosno nenaplatno izdaje cjelokupnu ugovornu dokumentaciju na zahtjev klijenta odnosno takve zahtjeve klasificira kao pravo ispitanika na pristup u skladu sa člankom 15. Opće uredbe o zaštiti podataka te istu dostavlja u roku od 30 dana osim iznimno, pri čemu o navedenom prije isteka tog roka obavještava ispitanika u skladu sa člankom 12. Uredbe. Na opisani način da je postupljeno i u konkretnom slučaju te da je Banka već i po različitim prethodnim zahtjevima istog punomoćnika i istog ispitanika te temeljem istog Ugovora već pripremila kako cjelokupnu traženu dokumentaciju u tim slučajevima, tako i cjelokupnu dokumentaciju i uvid u osobne podatke koje punomoćnik traži i ovim zahtjevom, a koji se odnose na konkretnog ispitanika i samo se čeka dostava originalne punomoći odvjetnika. Kako originalna punomoć po posebnom pozivu nije dostavljena Banci to da opunomoćeniku nije ni dostavljena tražena dokumentacija.
13.U Republici Hrvatskoj se od 25. svibnja 2018. godine u području zaštite osobnih podataka, izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL. EU L119.
14.Prema članu 4. stavak 1. točka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
15.Prema članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti), prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjene količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
16.Nadalje, prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od slijedećega: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele Radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
17.Prema članku 12. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile informacije iz članka 13. i 14. i sve komunikacije iz članka 15. do 22. i članka 34. u svezi s obradom u sažetom transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Informacije se pružaju u pisanom obliku ili drugim sredstvima, među ostalim, ako je prikladno, elektroničkim putem. Ako to zatraži ispitanik, informacije se mogu pružiti usmenim putem, pod uvjetom da je drugim sredstvima utvrđen identitet ispitanika. Prema stavku 3. istog članka voditelj obrade ispitaniku na zahtjev pruža informacije o poduzetim radnjama iz članka 15. do 22. Opće uredbe o zaštiti podataka bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva. Taj se rok može prema potrebi produljiti za dodatna dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjeva. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o svakom takvom produljenju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva, zajedno sa razlozima odgađanja. Prema stavku 6. istog članka voditelj obrade može tražiti pružanje dodatnih informacija neophodnih za potvrđivanje identiteta ispitanika, ako voditelj obrade ima opravdane sumnje u pogledu identiteta pojedinca koji podnosi zahtjev iz članka 15. do 21. Opće uredbe o zaštiti podataka.
18.Kako su davanje punomoći, njen obvezatan oblik, opseg ovlaštenja i opoziv regulirani Zakonom o obveznim odnosima kao posebnim zakonom to tuženik nema ovlast preispitivati valjanost same punomoći koja proizlazi iz posebnih propisa kojima su regulirana prava i obveze stranaka.
19.U očitovanju Addiko bank d.d., kao voditelja obrade podataka, se, kako je i gore navedeno, ističe da je oblik u kojemu punomoć opunomoćenici moraju dostaviti propisan navedenim internim aktom banke i to Općim uvjetima banke, u članku 8.: "Oblik punomoći i uvjete koje mora ispunjavati klijentov opunomoćenik određuje Banka prema svojoj procjeni koja ovisi o konkretnom slučaju za koju se punomoć daje, sukladno aktima i drugim odlukama Banke".
20.Polazeći od prednjih utvrđenja te imajući u vidu citirane odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka Addiko Bank d.d. je, kao voditelj obrade, u konkretnom slučaju postupila sukladno članku 12. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka te je informirala tužiteljicu o tome što je dužna dostaviti da bi joj se omogućilo ostvarivanje njezinog prava na zaštitu osobnih podataka. Naime, Addiko Bank d.d. nije onemogućila tužiteljicu u pristupu traženim informacijama, već je, kao voditelj obrade, u konkretnoj situaciji postupala sukladno posebno propisu i aktima Banke, čemu je tužiteljica morala udovoljiti da bi joj se dalo tražene informacije vezano za predmetnu dokumentaciju.
21.Uzevši u obzir sve izloženo ovaj sud smatra da je osporavano rješenje zakonito jer je u zakonito provedenom postupku, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo. Stoga ovaj sud nije smatrao potrebnim saslušavati tužiteljicu na okolnosti na okolnost valjanosti izdane punomoći za zastupanje pred društvom Addiko Bank d.d. pa je taj dokazni prijedlog tužiteljice kao suvišan odbijen.
22.Stoga je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo kao neosnovan odbiti odnosno odlučiti kao pod točkom I. izreke presude.
23.Obzirom da tužiteljica nije uspjela u ovom upravnom sporu to je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti i zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora odnosno odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.
U Splitu, 6. studenog 2025.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave.
DNA:
-tužiteljici putem opunomoćenika,
-tuženiku,
-u spis.
Na znanje:
Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6.