Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-5669/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Manueli Ostoić Čačinović, uz sudjelovanje zapisničarke Valentine Lukinec Galović, u upravnom sporu tužiteljice AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Romana Mihalić, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Višeslava 11, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12, OIB: 61817894937, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi potpunog izvlaštenja, nakon usmene i javne rasprave, 06. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje privremenog rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I- 943-04/22-007/30, URBROJ: 251-04-01/041-23-29 od 11. listopada 2023. II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan u cijelosti.

Obrazloženje

1. Osporavanim privremenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-943-04/22- 007/30, URBROJ: 251-04-01/041-23-29 od 11. listopada 2023. utvrđen je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste temeljem članka 105. stavak 1. Zakona o cestama, točkom II. izreke prihvaćen je prijedlog Grada Zagreba da se u njegovo ime i za račun, radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu s komunalnom infrastrukturom i tramvajskom prugom od Avenije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora, određuje potpuno izvlaštenje 225/310 suvlasničkog dijela tužiteljice zk.č.br. 2554, dvorište , površine 310 m2, upisana u zk. ul./BZP 21160, k. o. [katastarska općina], dok je točkom III. izreke utvrđeno da je Grad Zagreb tužiteljici za nekretninu iz točke II. isplatio iznos od ukupno 31.419,23 EUR-a. Točkom IV izreke privremenog rješenja naloženo je Općinskom sudu u Novom Zagrebu da na temelju tog privremenog rješenja uknjiži pravo vlasništva na nekretnini iz točke II. u korist Grada Zagreba, u točki V. izreke naloženo je Općinskom sudu u Novom Zagrebu da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, kojim će se riješiti o prijedlogu za izvlaštenje.

2. Tužiteljica navodi da tuženik pri donošenju osporavanog rješenja nije pravilno utvrdio činjenično stanje, nije postupio po pravilima postupka, te nije pravilno primijenio zakon. Ističe da se na ročištu održanom 6. lipnja 2023.g. izrijekom protivila donošenju privremenog rješenja o izvlaštenju, upisu u zemljišne knjige i posljedičnom ulasku u posjed po cijeni iz procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza koji elaborat datira iz 2020. godine. Ukazuje da u spisu postoji svježiji elaborat sačinjen u ovom postupku izvlaštenja i da nema razloga da se u vrijeme inflacije i rasta cijena, pa tako i cijena nekretnina, određuje cijena prema starom nalazu iz 2020. koji ne odražava današnje cijene odnosno današnju tržišnu vrijednost predmetnih nekretnina. Navodi da se u konkretnom slučaju, tužiteljica protivila procjembenom elaboratu iz čl. 25. st. 2. Zakona, te je upravno tijelo odredilo novo vještačenje, koje je provedeno, te je tek nakon što je izrađen novi procjembeni elaborat u postupku izvlaštenja zainteresirana osoba zahtijevala donošenje privremenog rješenja prema starom elaboratu iz postupka osiguranja dokaza. Smatra da se privremeno rješenje u ovoj fazi postupka više ne može donijeti ili se može donijeti isključivo prema elaboratu iz postupka izvlaštenja. Ističe da navedeno postupanje nije u skladu sa svrhom instituta privremenog rješenja koje bi se sukladno Zakonu o izvlaštenju trebalo donijeti po prijedlogu korisnika izvlaštenja odmah nakon prvog ročišta u predmetu izvlaštenja i svakako prije bilo kakvog novog vještačenja nekretnine. Stoga smatra da je ovakvim postupanjem upravnog tijela povrijeđena odredba članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske te članka 6. Zakona o općem upravnom postupku odnosno da je povrijeđeno načelo razmjernosti.

2.1. Naglasila je kako je u ovom predmetu upravno tijelo donijelo privremeno rješenje tek nakon 3 godine od dana izrade nalaza i mišljenja u postupku osiguranja dokaza 2020.i nakon što je u postupku izvlaštenja već izrađen novi nalaz i mišljenje 2023., koji nalaz svakako bolje odražava tržišnu vrijednost predmetne nekretnine danas.

2.2. Navodi kako smisao zakonske odredbe iz čl.36.a Zakona o izvlaštenju i određivanje naknade nije da se korisnik izvlaštenja upiše u zemljišne knjige nakon proteka 3 godine od dana izrade procjembenog elaborata u postupku osiguranja dokaza, iako je u međuvremenu sačinjen suvremeniji nalaz u ovom postupku izvlaštenja, a isto proizlazi i iz smisla odredbe čl.36.c. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Nije jasno zašto je korisnik izvlaštenja tek nakon 3 godine od dana izrade elaborata u postupku osiguranja dokaza tražio donošenje privremenog rješenja.

2.3. Predlaže sudu da poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Zainteresirana osoba očitovala se u odgovoru na tužbu da osporava tužbene navode u cijelosti, pri čemu se poziva na razloge iz obrazloženja osporavanog rješenja.

4.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužiteljice i opunomoćenice zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Uvidom u osporavano rješenje od 11. listopada 2023. utvrđeno je da je istim interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste temeljem članka 105. stavak 1. Zakona o cestama, točkom II. izreke prihvaćen je prijedlog Grada Zagreba da se u njegovo ime i za račun, radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu, potpuno izvlasti 225/310 suvlasničkog dijela tužiteljice zk.č.br. 2554, dvorište , površine 310 m2, upisana u zk. ul./BZP 21160, k. o. [katastarska općina], dok je točkom III. izreke utvrđeno da je Grad Zagreb tužiteljici za nekretninu iz točke II. isplatio iznos od ukupno 31.419,23 EUR-a. Točkom IV izreke privremenog rješenja naloženo je Općinskom sudu u Novom Zagrebu da na temelju tog privremenog rješenja uknjiži pravo vlasništva na nekretnini iz točke II. u korist Grada Zagreba, u točki V. izreke naloženo je Općinskom sudu u Novom Zagrebu da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, kojim će se riješiti o prijedlogu za izvlaštenje, s obrazloženjem da je interes Republike Hrvatske za izgradnju predmetne prometnice kao nerazvrstane ceste utvrđen zakonom, da je vlasništvo predmetne nekretnine nesporno i da je korisnik izvlaštenja isplatio vlasnicima iznos naknade utvrđene u procjembenom elaboratu izrađenom sukladno članku 25. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, pa da su ispunjeni uvjeti za donošenja privremenog rješenja sukladno odredbi članka 36 a Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

9. Odredbom članka 36. stavka 1. i 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj 74/14, 69/17 i 98/19- dalja Zakon), propisano je da kada je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo, na zahtjev korisnika izvlaštenja, nakon održane usmene rasprave, donijet će privremeno rješenje o izvlaštenju kojim će potvrditi da je interes Republike Hrvatske utvrđen zakonom ili odlukom iz članka 13. ovog Zakona te naložiti upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama. Rješenje se može donijeti nakon što korisnik izvlaštenja dokaže da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona.

10. Sukladno članku 36 c stavku 3. i 4. navedenog Zakona ako u nastavku postupka korisnik izvlaštenja ili prijašnji vlasnik ospore procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo na usmenoj će raspravi, uz sudjelovanje tog procjenitelja, pokušati otkloniti prigovore, a ako prigovori ne budu otklonjeni, odredit će procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju. Nakon izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje konačnog iznosa ili oblika naknade za izvlaštenu nekretninu Ministarstvo odnosno nadležno tijelo donijet će rješenje o izvlaštenju.

11. Prema mišljenju ovog suda osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

12. Naime, iz podataka spisa predmeta, dostavljenih ovom sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da se u konkretnom slučaju radi upravo o pravnoj situaciji u kojoj je u postupku izvlaštenja utvrđeno postojanje interesa Republike Hrvatske utvrđenog Zakonom o cestama, vlasništvo nad predmetnim nekretninama je utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnica nekretnine protivi visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona. Također, je utvrđeno da je korisnik izvlaštenja dokazao da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona

12.1. Sud pri tome ima u vidu odredbu čl.25.st.1.Zakona prema kojoj prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan je, putem Ministarstva, odnosno nadležnih tijela, zatražiti osiguranje dokaza o stanju u vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje. Prema st.2. tog članka vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

12.2. U ovoj upravnoj stvari, kao što je već naprijed navedeno, nije sporno da je, u predmetnom postupku potpunog izvlaštenja, postojanje interesa republike Hrvatske utvrđeno Zakonom o cestama, kao i da je vlasništvo tužiteljice na predmetnoj nekretnini utvrđeno kao neprijeporno, ali se ista protivila visini naknade utvrđene procjembenim elaboratima iz čl.25. st.2. Zakona. Nije sporno ni da je korisnik izvlaštenja, ovdje zainteresirana osoba, dokazao da je ,ovdje tužiteljici, kao prijašnjoj vlasnici, stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratima iz odredbe čl. 25. st.2. Zakona koji su izrađeni u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju je predloženo izvlaštenje. S obzirom na takvo činjenično stanje, po ocjeni ovog suda, bile su ispunjene pretpostavke propisane citiranom odredbom čl.36a Zakon za donošenje osporenog privremenog rješenja tuženika.

12.3. Nadalje, iz citiranih odredbi proizlazi da se uz prijedlog za izvlaštenje mora podnijeti procjembeni elaborat iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje koji tad ne smije biti stariji od dvije godine, a što u konkretnom slučaju nje sporno da je i učinjeno. S obzirom na takvo stanje stvari, nije odlučno što je tijekom postupka izvlaštenja, prilikom podnošenja zahtjeva korisnika izvlaštenja za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju taj procjembeni elaborat postao stariji od dvije godine. Navedeni stav proizlazi i iz odluke Visokog upravnog suda RH broj: Usž–3536/24-2 od 15. listopada 2025.

12.4. Nadalje, iz citiranih odredbi Zakona ne proizlazi da se privremeno rješenje o izvlaštenju donosi po procjembenom elaboratu koji je učinjen u postupku izvlaštenja, već po procjembenom elaboratu iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju je predloženo izvlaštenje, što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

13. Slijedom navedenog i prema ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju ispunjenje su sve pretpostavke propisane člankom 36 a Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade za donošenje privremenog rješenja.

14. Nadalje, kako je iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade jasno da se radi o elaboratu iz postupka osiguranja dokaza, a također se ističe i da odredba članka 36.c stavka 3. istog zakona ne propisuje drugačije, odnosno ne propisuje da se privremeno rješenje donosi po procjembenom elaboratu iz postupka izvlaštenja, već samo propisuje da ako koja od stranaka spori procjembeni elaborat iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a prigovori se ne mogu otkloniti, odredit će se novo vještačenje stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju, neosnovani su navodi tužiteljice da bi se u privremenom rješenju mogla odrediti naknada prema procjembenom elaboratu iz postupka izvlaštenja.

14.1 Privremenim rješenjem o izvlaštenju ne određuje se konačna naknada koja će biti isplaćena vlasnicima nekretnine, već se zbog osporavanja procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza i nemogućnosti otklanjanja prigovora određuje nova procjena stanja i vrijednosti nekretnine, te se postupak izvlaštenja nastavlja i dalje, pa se , između ostalog, u nastavku ističu prigovori vezani za tržišnu vrijednost nekretnine, te se u konačnici donosi rješenje o izvlaštenju.

15. Neosnovani su i navodi tužiteljice koji se odnose na povrede prava razmjernosti iz razloga što iznos naknade određen procjembenim elaboratima ne odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti predmetnih nekretnina budući da se privremenim rješenjem ne određuje konačna naknada koja će biti isplaćena tužiteljici, već je citiranim zakonskim odredbama izričito propisano da će ako u nastavku postupka korisnik izvlaštenja ili prijašnji vlasnik ospore procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo na usmenoj raspravi, uz sudjelovanje tog procjenitelja, pokušati otkloniti prigovore, a ako prigovori ne budu otklonjeni, odredit će procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju. Nakon izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje konačnog iznosa ili oblika naknade za izvlaštenu nekretninu Ministarstvo odnosno nadležno tijelo donijet će rješenje o izvlaštenju. Stoga će tužiteljica u daljnjem postupku izvlaštenja moći isticati sve prigovore vezane uz tržišnu vrijednost izvlaštenih nekretnina.

16. Temeljem svega naprijed navedenog i u postupku utvrđenog, sud nalazi da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice te da je osporeno rješenje doneseno temeljem potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu zakona.

17. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima riješio kao u izreci.

18. Tužiteljici je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima budući da je izgubila spor u cijelosti.

U Zagrebu 06. studenog 2025.

Sutkinja:

Manuela Ostoić Čačinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnica Romana Mihalić, Kneza Višeslava 11, [adresa] Zagreb

2. Grad Zagreb, Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Avenija Dubrovnik 12, [adresa] Zagreb

3. Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, [adresa] Zagreb

4. U spis