REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: P Ob-221/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Marku Perkušiću i Mirku Perkušiću, odvjetnicima u Imotskom, protiv tuženika SR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 30. listopada 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i u odsutnosti tuženika, a objavljene 6. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak između RR, dj. R, rođene **.**.1948., OIB [osobni identifikacijski broj] i SR rođenog **.**.1952., OIB [osobni identifikacijski broj], koji brak je sklopljen 3. rujna 1994. godine u Omišu i upisan u Matici vjenčanih matičnog područja Omiš za godinu 1994. pod rednim brojem 00081.
II. Nalaže se tuženiku SR, OIB [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici RR, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 553,08 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope. stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. U tužbi poslanoj ovom sudu dana 7. travnja 2025. tužiteljica RR navodi da su stranke sklopile brak 3. rujna 1994. u Omišu u kojem braku je rođeno jedno, sada punoljetno dijete. Odnosi između stranaka da su teško i trajno poremećeni tako da zajednički život više nije moguć, da se brak ne konzumira niti egzistira, te da štoviše stranke već godinama žive odvojeno. Predlaže se da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će razvesti brak stranaka. Tužbi prilaže elektronički zapis iz matice rođenih za HR, zajedničku kćer stranaka i vjenčani list.
2. Tuženik se u odgovoru na tužbu usprotivio razvodu braka. Navodi da brak želi konzumirati kako ga je konzumirao i do sada jer je osoba s invaliditetom s tjelesnim oštećenjem od 100%, o čemu kao dokaz prilaže rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Splitu od 5. studenog 2014. Dodaje da tužiteljica treba svoje privatne stvari rješavati sa svojom sestrom te da ne želi da se njihovi odnosi prelamaju preko njegovih leđa.
3. U očitovanju na odgovor na tužbu tužiteljica ističe da stranke ne žive zajedno već petnaest godina, da sa tužiteljicom stanuje njihova zajednička kći HR. Ističe da ne razumije navode iz odgovora na tužbu zašto tuženik spominje sestru tužiteljice jer to za ovu pravnu stvar nema nikakve veze. Tužiteljica je predložila da se na okolnosti narušenih odnosa među strankama i odvojenog življenja saslušaju stranke i njihova zajednička kćer HR.
4. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu u spisu i to izvadak iz matice vjenčanih za stranke, elektronički zapis iz matice rođenih za HR - zajedničku kćer stranaka, izvršio uvid u Jedinstveni registar osoba MUP-a Republike Hrvatske za tužiteljicu i tuženika, te je saslušao tužiteljicu i svjedokinju HR, zajedničku kćer stranaka, dok je odustao od saslušanja tuženika.
5. Sud nije saslušao tuženika sukladno čl. 265. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a), budući da se, iako uredno i osobno pozvan, po ocjeni ovog suda bez opravdanog razloga oglušio na pozive suda da pristupi na ročište određeno radi saslušanja stranaka (ročište od 16. rujna 2025.), odnosno na ročište određeno radi saslušanja tuženika (ročište od 30. listopada 2025.). Naime, tuženik je izostanak s oba ročišta pravdao zdravstvenim problemima (utvrđeni tjelesni invaliditet, indiciranom kirurškom revaskularizacijom srca predviđenom za jesen i potrebi izbjegavanja strasnih situacija) i o tome dostavio medicinsku dokumentaciju.
6. Međutim, razloge kojima tuženik ispričava nedolazak na ročišta zakazana radi njegovog saslušanja sud nije prihvatio kao opravdane, a budući da je pregledom medicinske dokumentacije za tuženika sud zaključio da njegove zdravstvene tegobe nisu takve prirode da bi onemogućile njegov dolazak na ročište. Tuženik je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, od koje posljednji specijalistički nalaz datira od 13. listopada 2025. pokretan (štoviše propisane su mu šetnje), a nije dokazao ni da je izostanak sa ročišta izostao zbog drugih, aktualnih zdravstvenih tegoba koje su postojale na dan održavanja ročišta. Dodatno, svjedokinja HR je tijekom saslušanja na ročištu od 16. rujna 2025. sudu predočila zaslon ekrana mobitela s WhatsApp porukom od osobe zavedenom u imeniku pod "tata", telefonskog broja [broj telefona], datirana od 15. rujna 2025., koja glasi " HR šta se ne javljaš kad te zovem? Ali mama ima viška para da troši po sudu? Sutra imamo raspravu ja ne idem jer nemam para trošiti na gluposti. Pozdrav".
7. Sud je zaključno odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tuženika, smatrajući da je iz svega gore navedenog utvrđeno da su njegovi izostanci sa ročišta određenih radi njegovog saslušanja bili neopravdani, ali ujedno i cijeneći da u predmetnom postupku dokaz njegovim saslušanjem nije odlučan za donošenje valjane odluke po predmetnom zahtjevu tužiteljice.
8. Po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a) sud je odlučio kao u izreci presude iz slijedećih razloga.
9. Odredbom čl. 51. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje ObZ) određeno je da će sud razvesti brak: 1.ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, 2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili 3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.
10. Tužiteljica saslušana na ročištu održanom 16. rujna 2025. iskazala je da sa SR ne stanuje zajedno još od 2000. godine niti konzumiraju brak budući da su odvojeni od stola i postelje, a čak i međusobno niti ne komuniciraju. Tužiteljica da stanuje u [adresa] na adresi prijavljenog prebivališta, dok SR živi svojem stanu koje je kupio još 91 godine negdje na adresi [adresa]. SR nikada nije živio na njenoj adresi, [adresa], pa čak niti došao u posjetu. Ne samo da nisu živjeli zajedno niti konzumirali brak nego čak nisu nikad otišli zajedno u šetnju, na piće i sl. Razlog zbog koje je tužbu za razvod braka sada podnijela je taj što je pustila da vrijeme prolazi, bračna sloboda joj nije trebala ali je shvatila da to više nema smisla i da to mora i formalno riješiti. Ujedno, nije se odmah htjela razvoditi jer je [adresa] mala sredina i bojala se osude okoline. Sa SR je bila u intimnoj vezi tijekom 1986.
-1987. godine, te je 1987. godine ostala trudna sa zajedničkom kćeri HR. Čim je SR priopćila da je trudna on ju je ostavio i tužiteljica da se vratila u roditeljski stan. No, kada je HR trebala krenuti u školu SR je predložio da se vjenčaju kako HR ne bi bila izložena poruzi od strane vršnjaka ili mještana kao izvanbračno dijete. Živjeli su zajedno, ali kratko i to od Ivaninog polaska u školu u rujnu 1994. pa do kraja Ivaninog sedmog razreda (2000.). U tom periodu su često bili razdvojeni. Tužiteljica da je veliki dio vremena morala posvetiti bratu i ocu koju su bili bolesni što joj je tuženik zamjerao. Ne razumije zašto tuženik u odgovoru na tužbu spominje njenu sestru, ali navodi da se njena sestra udala u Makedoniji i da joj je SR prigovarao dok je skrbila o bratu i ocu, zašto sestra ne preuzme brigu o njima, a ne samo ona.
11. HR, zajednička kćer stranaka, saslušana u svojstvu svjedokinje na ročištu od 16. rujna 2025. iskazala je da su odnosi između njenih roditelja godinama disfunkcionalni i poremećeni i preko dvadeset godina da žive odvojeno. Majka živi u [adresa] na adresi [adresa] gdje i ona stanuje s njom, a otac stanuje u [adresa] na adresi [adresa]. S ocem ne komunicira posljednje tri, četiri godine iako je i dalje prijavljena na njegovoj adresi, ali da je na toj adresi prijavljena u kontinuitetu još od srednje škole. Smatra da je njen otac manipulativan i zao. Ne samo da su poremećeni odnosi njene majke i oca već su i njeni odnosi s ocem bili poremećeni, a takvi su i danas. Da ju je znao presretati ispred škole, slati centru prijave i slično, te da iako se predstavlja kao žrtva da je on zapravo zlostavljač. Smatra i da je opravdanje njegovog izostanka sa sudskih ročišta lažno, a što proizlazi kako iz whatsapp poruke koju joj je otac poslao dan prije ročišta zakazanog za 16. rujna 2025., tako i činjenice da on, iako se poziva na invaliditet, zapravo svakodnevno normalno funkcionira, hoda, vozi osobni automobili i u cijelosti je funkcionalan.
12. Pregledom izvoda iz Jedinstvenog registra osoba MUP-a Republike Hrvatske za tužiteljicu i tuženika, sud je utvrdio da tužiteljica u kontinuitetu od 17. veljače 1967. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], dok je tuženik u kontinuitetu od 2. listopada 1993., dakle nakon sklapanja braka, prijavljen na adresi [adresa].
13. Iz gore navedenog, a kako drugih dokaza nije bilo i kako je potonji dokaz u suglasju sa iskazima tužiteljice i zajedničke kćeri stranaka, sud je utvrđuje da stranke uistinu žive odvojeno i to gotovo dvadeset godina, a u svakom slučaju više od godinu dana.
14. Iz iskaza saslušane tužiteljice i zajedničke kćeri stranaka, kojima je sud poklonio povjerenje, prihvaćajući njihov iskaz kao uvjerljiv i istinit, nedvojbeno proizlazi da je bračna zajednica između tužiteljice i tuženika prestala prije više od dvadeset godina, odnosno još 2000. godine kao i da je brak stranaka u većini njegova trajanja egzistirao samo formalno, odnosno da nije ispunjavao gotovo niti jedan od sadržaja bračne zajednice kao životne zajednice žene i muškarca koja podrazumijeva emocionalnu, ekonomsku i seksualnu vezu bračnih drugova koji stanuju zajedno.
15. U okolnostima kada tužiteljica ustraje u svom zahtjevu za razvod braka, a tuženik svo vrijeme uredno prima pozive suda i ne odaziva se na iste, te odgovara na tužbu paušalno navodeći da se protivi razvodu braka, te s obzirom na to da je sud tijekom dokaznog postupka utvrdio da su između stranaka teško i trajno poremećeni odnosi i da stranke ne žive zajedno najmanje godinu dana, odnosno i bitno duže, te da između njih nema mogućnosti održavanja skladnih bračnih i obiteljskih odnosa, to je sud sukladno odredbi čl. 51. toč. 2. i 3. ObZ-a razveo njihov brak i odlučio kao pod točkom I. izreke presude.
16. Odluka o trošku temelji se na čl. 366. ObZ-a i čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 2. ZPP- a. Na posljednjem ročištu tužiteljica se po zamjeniku punomoćnika izjasnila kako ustraje u naknadi troškova postupka u vidu jednokratne nagrade u visini od 200 bodova uvećano za iznos PDV-a od 25% te trošak sudske pristojbe. Imajući u vidu navedeno, tužiteljici je priznat zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku i to sukladno Tar. br. 7. toč. 3. Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) i to kao jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova što uvećano za vrijednost boda daje iznos od 400 EUR-a, a uvećano za pripadajući PDV od 25 % daje iznos od 500 EUR- a. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u visini od 26,54 eura i trošak sudske pristojbe za presudu u visini od 26,54 eura, odnosno zajedno 53,08 eura, sukladno čl. 21. st. 1. toč. 4. Zakona o sudskim pristojbama u vezi ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023). Ukupan trošak parničnog postupka u visini od 553,08 eura tuženik je dužan naknaditi tužiteljici zajedno sa zateznim kamatama sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO), pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke.
U Splitu, 6. studenog 2025.
S U D A C:
Maja Karaman Grbavac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.
DNA:
- tužiteljici po pun.
- tuženiku
- Matičnom uredu Omiš – po pravomoćnosti