REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-4254/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, 6. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03227046696, URBROJ: 341-99-05/3- 23-3143, broj spisa: 503511 od 14. kolovoza 2023.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03227046696, URBROJ: 341-25-05/3-22-76401, broj spisa: 660760 od 10. veljače 2023.

III. Tužitelju se počevši od 16. studenoga 2022. priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, uzrokovanog 40% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a 60% bolestima izvan tih okolnosti, uz obvezu kontrolnog pregleda sukladno članku 126. Zakona o mirovinskom osiguranju.

IV. Nalaže se prvostupanjskom tijelu da u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa tuženiku, donese rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate.

V. Nalaže se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, da u roku od 15 dana od dostave pravomoćne presude nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 350,00 EUR (slovima: tristo pedeset eura).

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03227046696, URBROJ: 341-99-05/3-23-3143, broj spisa: 503511 od 14. kolovoza 2023. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03227046696, URBROJ: 341-25-05/3- 22-76401, broj spisa: 660760 od 10. veljače 2023., kojim je tužitelju, kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 80% bolesti izvan tih okolnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu od 16. studenoga 2022. u svoti od 3.349,25 kn (444,52 EUR). Umjesto ove mirovine određena je najniža braniteljska mirovina u svoti od 3.355,12 kn (445,30 EUR) mjesečno. Isplata mirovine pripada od 16. studenoga 2022. Ovim rješenjem mijenja se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, broj 660760 od 30. kolovoza 2018., uz obračun isplaćenih svota mirovine prema tom rješenju.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako je prvostupanjsko rješenje osporavao iz svih žalbenih razloga, u prvom redu da nije pravilno postotak vezan uz ratne okolnosti koji utječe na radnu nesposobnost utvrđivati prema postotku tjelesnog oštećenja A, a i da njegova medicinska dokumentacija dokazuje da je PTSP i Trajne promjene osobnosti F62.0 primarna bolest koja dovodi do opće radne nesposobnosti. Ističe kako iz nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka proizlazi da uopće ne obavljaju autonoman postupak vještačenja, već su vezani ocjenom drugog tijela donesenog u drugom postupku, ocjene tjelesnog oštećenja za priznanje statusa HRVI. Da je namjera zakonodavca bila da se postotak tjelesnog oštećenja A uzima za postotak uzroka radne nesposobnosti vezanih uz sudjelovanje u obrani suvereniteta, tužitelj smatra da bi na taj bi način i normirao postupak ocjene radne sposobnosti, bez da bi bilo propisano vještačenje od vještaka u sustavu HZMO odnosno u Zavodu za vještačenje. Jednostavno, bilo bi normirano da je utvrđeni postotak tjelesnog oštećenja A ujedno postotak ratnih kumulacionih uzroka radne nesposobnosti. Kako Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i Zakon o mirovinskom osiguranju propisuju da se uzroci radne nesposobnosti utvrđuju vještačenjem prema Uredbi o metodologijama vještačenja, a da je takav postupak u ovom slučaju izostao, tužitelj tvrdi da je osporavano rješenje nezakonito u cijelosti. Doda je kako niti jedno tijelo stručno medicinskog vještačenja ne navodi koje su to bolesti koje su posljedica ratne traume, a koje su to bolesti izvan tih okolnosti i na temelju kojih načela medicinske znanosti je tako zaključeno. Ukoliko je prvostupanjsko i tuženo tijelo postotak uzroka od utjecaja na radnu nesposobnost vezanih uz ratnu traumu vezalo uz postotak tjelesnog oštećenja priznatog u postupku priznavanja statusa A, tužitelj ističe da je u bitnom pogriješilo, jer se radi o različitim institutima, različitim pravnim izvorima i stručno medicinskim kriterijima. Dodaje kako nisu poznate struke i specijalizacije vještaka iz oba tijela stručno medicinskog vještačenja. Također mu nije dostavljen na očitovanje ni nalaz vještaka iz prvog stupnja niti nalaz vještaka iz drugog stupnja te je prema relevantnoj praksi Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava došlo do povrede tužiteljevog prava na pravično suđenje i djelotvoran pravni lijek. Predlaže provesti medicinsko vještačenje, uvažiti tužbu, poništiti osporavano rješenje te prema izvedenim dokazima presuditi da na opću radnu nesposobnost 100% utječe psihička bolest ispoljena pod okolnostima sudjelovanja u obrani suvereniteta RH.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe budući da su stručna tijela vještačenja oba stupnja, na temelju neposrednog pregleda tužitelja u prvostupanjskom postupku i uvida u cjelokupnu dostavljenu medicinsku dokumentaciju, suglasna da je uzrok tužiteljevog potpunog gubitka radne sposobnosti u omjeru: 20% bolest u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolesti koje nisu u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, to tuženik smatra da nema osnove za uvažavanje navoda tužitelja i za promjenom utvrđenog omjera uzroka nastanka invalidnosti. Vezano uz navode tužitelja koji se odnose na struku i specijalnost vještaka oba stupnja, tuženik ističe da je Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine broj 67/17, 56/18 i 16/22, u daljnjem tekstu: Uredba) propisano tko može biti imenovan za ovlaštenog vještaka Zavoda za vještačenje, način imenovanja, područje i način njihova rada. Vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod za vještačenje) imenovani su iz reda doktora medicine sukladno članku 3. Uredbe i kao takvi su prema članku 125. stavku 2. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19, 94/21 i 119/22, u daljnjem tekstu: ZOMO) ovlašteni za donošenje nalaza i mišljenja u postupku pokrenutom zahtjevom za ocjenom radne sposobnosti, te je iz nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje oba stupnja razvidno da je vještačenje izvršeno od strane vijeća vještaka u sastavu sukladno odredbama članka 3. stavka 6.i 7. Uredbe. U pogledu navoda tužitelja koji se odnose na dostavu nalaza i mišljenja vještaka, tuženik napominje da odredbama ZOMO-a, Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09 i 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP) te Uredbom nije propisana obveza Zavoda da dostavlja strankama nalaze i mišljenja vještaka, kao dokaze na kojima se temelje rješenja, da isti nisu upravni akti i navode se u obrazloženju rješenja, a da je tužitelj imao mogućnost sukladno članku 84. ZUP-a zahtijevati uvid u spise njegova predmeta, pa tako i u nalaze i mišljenja vještaka. Na temelju navedenih razloga, tuženik se protivi dokaznom prijedlogu za ponovnim medicinskim vještačenjem. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je proveo medicinsko vještačenje.

6. U odnosu na navod tuženika iz odgovora na tužbu da niti jednom zakonskom odredbom nije propisana obveza Zavoda da nalaz i mišljenje dostavlja podnositelju zahtjeva, sud napominje da su time što nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje nije dostavljen stranci i omogućeno očitovanje o tom nalazu prije donošenja rješenja, povrijeđene odredbe čl. 30., čl. 52. st. 2. i čl. 66. st. 4. ZUP-a o izvođenju dokaza vještačenjem i pravu stranke na sudjelovanje u postupku, odnosno pravu na sudjelovanje u izvođenju dokaza i očitovanje o rezultatima izvedenih dokaza, primjena kojih odredbi ZUP-a nije isključena ni ZOMO-om niti Uredbom, a niti bi se primjena tih odredbi mogla isključiti u smislu članka 3. stavka 1. ZUP-a, jer bi to bilo protivno temeljnim odredbama ZUP-a o pravu stranke na sudjelovanje u postupku.

7. Budući da su među strankama sporne medicinske činjenice, za utvrđenje kojih sud nema potrebno stručno znanje te da je izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u upravnom sporu jedini dokaz kojim tužitelj može učinkovito osporiti nalaz i mišljenje iz vještačenja provedenog u upravnom postupku na kojem tuženik temelji osporavanu odluku, sud je na prijedlog tužitelja izveo dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji medicine rada prim. dr. sc. Mariji Zavalić, u čijem nalazu i mišljenju od 1. lipnja 2025. je zaključno navedeno: „Na temelju analize dokumentacije u spisu i pregleda tužitelja mišljenja sam da su uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužitelja u udjelu od 40% trajne promjene osobnosti nakon PTSP-a, opisane detaljno naprijed i uzrokovane isključivo sudjelovanjem u DR, a sa udjelom od 60% ostale bolesti od kojih tužitelj trajno boluje, također opisane naprijed, a koje nisu posljedica sudjelovanja u DR. Datum nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti sa navedenim omjerima je 16.11.2022. Kontrolni pregled nije potreban.“ 8. Tužitelj podneskom od 2. srpnja 2025. izjavljuje da je suglasan sa nalazom i mišljenjem vještaka.

9. Tuženik u prilogu podneska od 7. srpnja 2025. dostavlja očitovanje Sektora za vještačenje, Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, KLASA: 561-01/22-09/865, URBROJ: 426-5-1/27-25-15 od 24. lipnja 2025., na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu rada prim. dr. sc. Marije Zavalić, dr. med. od 1. lipnja 2025., iz kojeg je razvidno da je vijeće viših vještaka razmotrilo svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju i navedeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka te utvrđuje da je vještačenje prihvatljivo.

10. Na raspravi 7. listopada 2025. tuženik ističe kako prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka, s obzirom da je Zavod za vještačenje suglasan s istim. Tuženik predlaže donijeti odluku prema stanju spisa. Tužitelj predlaže usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje te mu priznati pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti s uzrokom invalidnosti kako je utvrđen od strane sudskog vještaka te potražuje naknadu troška na ime provedenog vještačenja u iznosu od 350,00 EUR.

11. Budući da je nalaz i mišljenje sudske vještakinje potpun, jasan i detaljno obrazložen te da su obje stranke suglasne sa zaključkom vještakinje odnosno na nalaz i mišljenje nemaju primjedbi, sud je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS) poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje kao nezakonito te sam riješio stvar na način da je tužitelju, kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, dijelom uzrokovan 40% bolešću nastalom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom uzrokovan 60% bolestima izvan ratnih okolnosti, priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, sukladno članku 56. stavku 1. ZOMO, počevši od 16. studenoga 2022., sukladno članku 59. stavku 1. ZOMO, uz obvezu kontrolnog pregleda sukladno članku 126. ZOMO, a prvostupanjsko tijelo je dužno nakon pravomoćnosti ove presude donijeti rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate.

12. Sud je na temelju članka 144. i članka 147. stavka 1. ZUS-a naložio tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u potraživanom iznosu od 350,00 eura, na ime provedenog vještačenja, koji trošak je prema ocjeni suda bio opravdan i potreban za vođenje spora.

U Zagrebu 6. studenoga 2025.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. AB, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Mihanovićeva 3, [adresa] Zagreb

3. U spis