REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1332/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Davorki Ćurko Nasić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ivana Sury, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 22. listopada 2025., u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice, a u odsutnosti tuženika, dana 6. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. isplatiti tužiteljici ĐS iznos od 1.379,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2024. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.030,41 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 6. studenoga 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 6. travnja 2021. oko 12:55 sati nastradala kao vozač vozila Renault Twingo registarske oznake [registarska oznaka], u prometnoj nezgodi koju je izazvao štetnik GS upravljajući vozilom Seat Ibiza registarske znake [registarska oznaka]. Nezgoda se dogodila tako da se tužiteljica kretala Božidarovićevom ulicom u smjeru zapada te kada je došla do Čikoševe ulice, zaustavila je vozilo u skladu sa znakom obaveznog zaustavljanja, a nakon toga je osjetila snažan udarac u stražnji dio svog vozila, na koje je naletjelo vozilo registarske oznake [registarska oznaka]. Nakon udarca vozilo tužiteljice je odbačeno prema naprijed, tako da je presjeklo cijelu Čikoševu ulicu i zaustavilo se tek pred ogradom škole MIOC. Štetnik je odmah priznao krivnju te su tužiteljica i štetnik popunili Europsko izvješće o nezgodi, a tužiteljica se zbog velikih bolova u vratnom dijelu kralježnice, navečer oko 20:00 sati javila na hitni prijem KBC Sestre milosrdnice. Kako je vozilo štetnika u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od autoodgovornosti broj 016244376064 te kako je ona u predmetnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede, koje su narušile njeno tjelesno i duševno zdravlje, jer je zbog istih trpjela tjelesne bolove (jakog, srednjeg te manjeg intenziteta, kao i povremene bolove manjeg intenziteta) i strah (primarni strah, sekundarni strah jakog, srednjeg i manjeg intenziteta, kao i kasni strah) te su joj zaostale trajne posljedice zbog kojih će morati ulagati pojačane napore u daljnjem životu i radu, a zbog imobilizacije i mirovanja joj je trebala i pomoć druge osobe u obavljanju tih poslova, koju su joj pružali članovi obitelji, smatra da joj po osnovi neimovinske štete pripada pravo na naknadu u iznosu od 1.950,00 EUR (s obzirom na fizičke bolove iznos od 1.100,00 EUR te s obzirom na strah iznos od 850,00 EUR), te po osnovi imovinske štete u iznosu od 150,00 EUR, odnosno ukupno 2.100,00 EUR i to sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2024. do isplate, s obzirom da je tuženika 25. ožujka 2024. zaprimio prijedlog za mirno rješenje spora. Nadalje, navodi da joj je tuženik tijekom mirnog postupka isplatio nesporni dio naknade neimovinske štete i imovinske štete u iznosu od 721,00 EUR, za koji smatra da ne predstavlja pravičnu i primjerenu naknadu za pretrpljenu štetu, pa je zatražila isplatu daljnje naknade u iznosu od 1.379,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2024. do isplate, a zatražila je i da joj naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik je naveo kako nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost za isti, dok je sporna visina tužbenog zahtjeva, odnosno smatra da je isti previsoko postavljen s obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, te s obzirom na i Orijentacijske kriterije i sudsku praksu. Naveo je da je točno da je isplatio tužiteljici iznos od 721,00 EUR dana 24. travnja 2024. te smatra da je time u cijelosti ispunio svoju obvezu prema njoj u vezi predmetnog štetnog događaja. Naime, radilo se o blagom obliku istegnuća vratnih mišića, a što je vidljivo i iz činjenice da tužiteljici nije ordinirano ni nošenje ovratnika te iz činjenice da je dana 29. lipnja 2023. (skoro tri mjeseca nakon štetnog događaja) tužiteljica pregledana od strane fizijatra koji je opisao uredan status vratne kralježnice, ali je postavio dijagnozu skolioze (degenerativna bolest) grudne kralježnice i bolni sindrom grudne i slabinske kralježnice, pa je osporio da bi fizikalna terapija, koja je ordinirana radi bolnog sindroma grudne i slabinske kralježnice, bila u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Isto se odnosi i na dijagnozu sindroma karpalnog tunela. Osporio je i zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege, jer se radi o nerepariranoj šteti, pa zatezne kamate na istu mogu teći tek od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana donošenja presude. Isto tako, tuženik je osporio i tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu, iz razloga što je isplatom u mirnom postupku u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju te u skladu s navedenim nije niti pao u zakašnjenje. Slijedom navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u Izvješće o prometnoj nesreći, medicinsku dokumentaciju, prijedlog nagodbe od 22. ožujka 2024., dopis tuženika od 23. travnja 2024., prigovor tužiteljice, odgovor na prigovor/pritužbu od 7. svibnja 2024., izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću, te je saslušana tužiteljica.

4. Ocjenjujući u postupku izvedene dokaze, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Među strankama nije sporno da se dana 6. travnja 2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kao i da je za isto kod tuženika na dan štetnog događaja bila sklopljena polica osiguranja od automobilske odgovornosti, a nije sporno niti da je vozač tog vozila GS skrivio nezgodu naletom na vozilo registarske oznake [registarska oznaka], u kojem vozilu se nalazila tužiteljica u svojstvu vozačice, te nije sporno niti da je tužiteljica ozlijeđena u toj prometnoj nezgodi, odnosno nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost. Nadalje, nije sporno niti da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete 22. ožujka 2024., kako to i proizlazi iz obavijesti o primitku odštetnog zahtjeva od 23. travnja 2024., iz koje je razvidno da je tuženik zaprimio zahtjev tužiteljice 25. ožujka 2024., a nije sporno niti da joj je prije podnošenja tužbe isplatio nespornu naknadu u iznosu od 721,00 EUR.

6. Sporno je pripada li tužiteljici i u kojoj visini pravo na isplatu daljnje naknade, a sporan je i tijek zateznih kamata.

7. Iz medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. Igora Stipančića, na koji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi, te ga i sud prihvaća kao nepristrano i obrazloženo, kao i sukladno pravilima struke, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vrata, kao i natučenje i istegnuće mišića uz prsnu kralježnicu, koje su joj dijagnosticirane odmah po ozljeđivanju te je vještak mišljenja da je do takvog ozljeđivanja i moglo doći u konkretnoj dinamici prometne nezgode, s tim da je iz medicinske dokumentacije razvidno postojanje degenerativnih promjena kod tužiteljice, i na vratnoj i na prsnoj kralježnici. Navedeno, po mišljenju vještaka, upućuje na okolnost da je tužiteljica zadobila ozljedu na već od ranije promijenjenu prsnu kralježnicu, što je dovelo do akutizacije od ranije postojećih degenerativnih promjena, a liječenje je provedeno analgeticima i fizikalnom terapijom (imobilizacija nije bila potrebna) i završeno 31. kolovoza 2021. Nakon ovoga tužiteljica je načinila RTG šaka i pregled ortopeda zbog tegoba s desnom šakom, međutim, po mišljenju vještaka, te tegobe nisu uzročno povezane s predmetnim ozljeđivanjem, već su posljedica pritiska na živac (tzv. nervus medianus) u području ručnog zgloba, što se naziva sindromom karpalnog kanala. Nadalje, vještak smatra da trajne posljedice zbog zadobivene ozljede u ovom događaju nisu zaostale, obrazlažući to time da se na svim pregledima fizijatra navodi uredna funkcija vratne kralježnice, dok su bolovi u prsnom i slabinskom dijelu posljedica ranijih promjena tj. zakrivljenosti kralježnice i ozljede na takvu kralježnicu, a posebice zadnji nalaz fizijatra od 31. kolovoza 2021. ukazuje da nema posljedica zadobivenih ozljeda. Za dodati je i da je sud odbio prijedlog tuženika da se pribavi zdravstveni karton tužiteljice, jer se tužiteljica s time nije suglasila, a pritom je sud imao u vidu odredbu čl. 25. Zakona o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine, br. 169/04) te odredbu čl. 21. Zakona o liječništvu (Narodne novine, br. 121/03), odnosno pravo pacijenta na zaštitu privatnosti, s tim da je iz nalaza vještaka razvidno kako mu je prilikom pregleda tužiteljica dala na uvid svoj zdravstveni karton.

8. Po mišljenju vještaka, tužiteljica je pretrpjela tzv. primarni strah, u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah, kao posljedica tjelesne ozljede, bio je jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg do 4 dana i manjeg oko mjesec dana.

9. Tužiteljica je bol jakog intenziteta trpjela do 3 dana, srednjeg do 6 dana, a manjeg još do 5 tjedana sveukupno (kumulativna ocjena). Trpjela je neugodnosti u svezi liječenja zbog RTG snimanja, obavljanja pregleda i kontrola, uzimanja analgetika i mirovanja, te obavljanja fizikalne terapije.

10. Po mišljenju vještaka, tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 10 dana po 2 sata na dan zbog mirovanja. Potom je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 3 tjedna i to tri puta tjedno po 2 sata, a zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora (nabavka i pripremanje hrane i sl.), koju su joj, kako je iskazala, a koji iskaz je sud prihvatio kao logičan i uvjerljiv, pružali ukućani.

11. Po provedenom vještačenju, tužiteljica je konačno postavila tužbeni zahtjev podneskom od 17. srpnja 2025., u kojem je navela kako smatra da joj pripada pravo na naknadu s obzirom na pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 1.200,00 EUR te s obzirom na strah u iznosu od 900,00 EUR, odnosno po osnovi neimovinske štete ukupno iznos od 2.100,00 EUR, te po osnovi imovinske štete iznos od 133,00 EUR, odnosno po osnovi oba vida štete iznos od 2.233,00 EUR, a umanjeno za isplaćenih 721,00 EUR, zatražila je isplatu daljnje naknade u iznosu od 1.512,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2024. do isplate. Time je tužiteljica preinačila tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka, koju preinaku je sud dopustio, temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), smatrajući je svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama, te s obzirom da je ista neskrivljena, jer je rezultat usklađivanja tužbenog zahtjeva s utvrđenjima vještaka.

12. Imajući u vidu narav ozljede, jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, kao i neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja te jačinu i trajanje pretrpljenog straha, temeljem čl. 1100. (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), a primjenom čl. 223. ZPP, sud je utvrdio da joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 2.100,00 EUR, i to s obzirom na pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.200,00 EUR, a s obzirom na pretrpljeni strah iznos od 900,00 EUR. Napominje se da je sud pri utvrđivanju naknada imao u vidu Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ali i opći porast troškova života proteklih nekoliko godina.

13. Kako je tužiteljici tuđa pomoć pružana besplatno, pripada joj pravo na naknadu za ovaj vid štete u visini neto zarade osobe koja se takvom djelatnošću naplatno, pa je sud utvrdio, temeljem odredbe čl. 1095. ZOO, a primjenom čl. 223. ZPP, da joj za ukupno 38 sati tuđe pomoći pripada pravo na naknadu u zatraženom iznosu od 133,00 EUR (3,50 EUR po satu).

14. Dakle, u postupku je utvrđeno da tužiteljici pripada pravo na naknadu štete u ukupnom iznosu od 2.233,00 EUR, pa kako joj je tuženik isplatio iznos od 721,00 EUR, dosuđena joj je daljnja naknada u iznosu od zatraženih 1.521,00 EUR. Na dosuđeni iznos naknade neimovinske i imovinske štete, tužiteljici su dosuđene zatezne kamate, kako je to i zatražila, tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno 26. ožujka 2024. do isplate, a primjenom odredbe čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), kojom je određeno da ukoliko odgovorni osiguratelj u roku od 14 dana od podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu ili utemeljeni odgovor, oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu kamate i to od dana podnošenja zahtjeva, koja odredba se odnosi kako na neimovinsku tako i na imovinsku štetu, pa i na imovinsku nenovčanu štetu, koja je u konkretnom slučaju posrijedi. Ovo s obzirom da tuženik nije dokazao da je dostavio tužiteljici utemeljeni odgovor.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a trošak je odmjeren primjenom čl. 155. ZPP, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: Tarifa), kao i sukladno vrijednosti predmeta spora.

16. Tužiteljici, zastupanoj po punomoćnici odvjetnici, priznat je trošak sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 28. (100 bodova), jer isti predstavlja troškove nastale u povodu postupka (čl. 151. čl. 1. ZPP), zatim trošak sastava tužbe po Tbr. 7. toč. 1. (100 bodova), trošak sastava podnesaka od 10. studenog 2024. i 17. srpnja 2025., oba po Tbr. 8. toč. 1. (2x100 bodova), zatim sastava podneska od 26. ožujka 2025. oba po Tbr. 8. toč. 4. (25 bodova), trošak zastupanja na ročištima od 11. ožujka 2025. i 22. listopada 2025., oba po Tbr. 9. toč. 1. (2x100 bodova), te na ročištu za objavu presude po Tbr. 9. toč. 3. (50 bodova), kao i trošak PDV-a u iznosu od 337,50 EUR, zatim trošak vještačenja u iznosu od 250,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR i pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 EUR.

17. Slijedom navedenog, dosuđena joj je naknada parničnog troška u ukupnom iznosu od 2.030,41 EUR i to sa zateznim kamatama, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP, tekućim od dana donošenja presude pa do isplate.

18. Odluka o visini kamatne stope temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu, 6. studenoga 2025.

Sutkinja:

Davorka Ćurko Nasić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dna:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika