Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-1502/2025-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras-Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća u pravnoj stvari 1. tužiteljice ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljice PZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnicima Ivi Gavranović Bilić, Srđanu Barović, i dr., svi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Barović&Gavranović Bilić iz Zagreba, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupan po punomoćniku Marku Ramljaku, odvjetniku iz Zagreba, po generalnoj punomoći Su-3695/07, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-270/2023-27 od 29. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 06. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se odbija kao neosnovana, a dijelom prihvaća kao osnovana žalba tuženika pa se preinačava pobijana presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-270/2023-27 od 29. studenog 2024., pod točkom I. izreke i sudi:

„Utvrđuje se da tužitelji, imaju pravni temelj za priznanje prava vlasništva, kuće, anagrafske oznake [adresa], sagrađene na nekretnini označenoj kao zk.č. br. [katastarska čestica], [adresa], upisana zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za koju je ishođeno Rješenje o izvedenom stanju od 07.siječnja 2015. godine, Klasa: UP/I-350-05/13-007/4366, s pripadajućim dvorištem, i to tužiteljica ZZ za ½ dijela, te IZ i EZ svatko za ¼ dijela.“

II. Odbija se žalba tuženika i potvrđuje pobijana presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-270/2023-27 od 29. studenog 2024., pod točkom II. izreke.

III. Odluka o parničnom trošku ostaje neizmjenjena.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev koji glasi:

„ I. Utvrđuje se da tužitelji ZZ, IZ i EZ, imaju pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, te su stekli pravo vlasništva u 86/1210 dijela nekretnine i to ZZ u 1/2 dijela te IZ i EZ svatko u 1/4 dijela od stečenih 86/1210 dijela sljedeće nekretnine– zk.č. br. [katastarska čestica], [adresa], upisana zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1210 m2, a na dijelu koje površine, i to u suvlasničkom dijelu od 44/1219 je sagrađena kuća na adresi [adresa], za koju je ishođeno Rješenje o izvedenom stanju od 07.siječnja 2015. godine, Klasa: UP/I-350-05/13-007/4366, dok 42/1219 dijela predstavlja pripadajuće dvorište, te je tuženik dužan trpjeti provedbu upisa/uknjižbu prava vlasništva Tužitelja nad predmetnim nekretninama u nadležnim zemljišnim knjigama sukladno stečenim suvlasničkim omjerima.

II. Nalaže se tuženiku da dopusti tužiteljima geometrijsku diobu na zk.č. br. [katastarska čestica], [adresa], upisana zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1210 m2, na način da se pri nadležnim tijelima formira nova zk. čestica koju čini 86 m2 od zk. čestice [katastarska čestica] i to u dijelu koji u naravi predstavlja kuću u [adresa] u [adresa], površine 44 m2 i pripadajuće dvorište površine 42 m2, a na kojoj se kao vlasnici imaju upisati ZZ u 1/2 dijela te IZ i EZ svatko u 1/4 dijela, a u suprotnom će takvo dopuštenje/suglasnost zamijeniti ova Presuda.“

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe iz podneska tužitelja od 27. veljače 2024.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 9.520,15 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 29. studenoga 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, u skladu s žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika je dijelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem da tužiteljice imaju pravni temelj za stjecanjem prava vlasništva, odnosno da su stekle pravo vlasništva u 86/1210 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća na adresi [adresa], (44/1219 suvlasnička dijela) i pripadajuće dvorište (42/1219), što je tuženik dužan trpjeti provedbu upisa prava vlasništva u zemljišne knjige suda (I točka I. izreke), te suviše da se nalaže tuženiku da dopusti tužiteljima geometrijsku diobu na zk.č. br. [katastarska čestica], na način da se pri nadležnim tijelima formira nova zk. čestica koju čini 86 m2 od zk. čestice br. [katastarska čestica] i to u dijelu koji u naravi predstavlja kuću u [adresa] u [adresa], površine 44 m2 i pripadajuće dvorište površine 42 m2, (točka II. izreke).

6. Po provedenom postupku sud prvog stupnja utvrdio je:

-da je uvidom u izvod s V. sjednice Radničkog savjeta poduzeća "Servis uslužnih radionica" Zagreb, [adresa] od 27.9.1960. utvrđeno da je ĆZ, predniku tužitelja, odobreno da sagradi kućicu na teritoriju poduzeća.

-da je uvidom u potvrdu "Servisa uslužnih radionica" od 26.12.1960. utvrđeno da se ĆZ, predniku tužitelja, potvrđuje da mu je odobreno da si sagradi kućicu na teritoriju poduzeća, te da mu je odobrena gradnja od RS, Upravnog odbora i Osnovne organizacije Saveza komunista.

-da je uvidom u z.k. izvadak za predmetnu česticu kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 19.5.2009. (list 29a spisa) utvrđeno da je predmetna nekretnine upisana kao općenarodna imovina, te da je kao organ upravljanja upisan Narodni odbor Općine Pešćenica.

-da je uvidom u z.k. izvadak za predmetnu česticu kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 13.1.2011. (list 78 spisa) utvrđeno da je Grad Zagreb, ovdje tuženik, upisan kao vlasnik za 1/1 predmetne nekretnine.

-da je uvidom u izvadak iz posjedovnog lista sa identifikacijom čestice za z.k. (list 30 i 39 spisa) utvrđeno da kao posjednici predmetne nekretnine nisu upisane I i II tužiteljica, već "ČA" poduzeće za izradu stolarije iz [adresa], i to kao korisnik za 1/1, kao i da je kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nastala od dijelova ukupno 5 z.k. čestica i to zkčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a ne da bi katastarska čestica [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odgovarala samo predmetnoj z.k. čestici br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].,

-da je uvidom u prijavni list br. RN-673/2003 sa kopijom katastarskog plana za zemljišnu knjigu (list 38 spisa), kao i uvidom u uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 24.8.2007. (list 37 A spisa) utvrđeno da su na predmetnoj nekretnini izgrađena 3 objekta i to površine 70 m2, 5 m2 i 9 m2 (a ne 1 objekt - kućica - površine 44 m2 što je predmet ovoga spora).,

- da iz izvoda iz z.k. i povijesnog izvatka iz z.k. za predmetnu kčbr., proizlazi da poduzeće "Servis uslužnih radionica" nije bio ovlašteni u zemljišnoj knjizi upisani, nositelj prava korištenja i raspolaganja predmetne čestice,

-da potvrde Trgovačkog suda u Zagrebu 5.3.2003. i 12.6.2008. ne govore o pravnom sljedništvu između "Servisa uslužnih radionica" i prednika tužitelja, odnosno sljedništvu između poduzeća "ČA" i poduzeća "Servis uslužnih radionica".

-da je na predmetnoj nekretnini izgrađena kućica sud se uvjerio uvidom u izjave svjedoka BZ i ŠZ, ovjerene po javnom bilježniku (list 114 i 115 spisa), kao i uvidom u rješenje o izvedenom stanju od 7.1.2015.,

-da iz iskaza svjedokinje CZ proizlazi da je u predmetnu kuću uselila nakon vjenčanja sa svojim pok. suprugom AZ, tijekom prosinca 1960, a poznato joj je da je on možda godinu ranije sagradio navedenu kuću te da je za gradnju imao papire, a pod time misli da je imao građevinsku dozvolu. Također, misli da je imao i nekakvu potvrdu od Radničkog savjeta poduzeća Servis uslužnih radionica. Tijekom 1982. predmetnu kuću su ona i pok. suprug darovali kćerima 1.tužiteljici ZZ i pok. PZ, rođ. ZZ, pravnoj prednici 2. i 3. tužitelja, u kući su suprug i ona nastavili živjeti zajedno sa kćerima, a suprug je preminuo 1996. Od kada se uselila u predmetnu kuću njenu obitelj nikada nitko nije smetao u korištenju iste niti su treće osobe bilo kada polagale bilo kakva prava na kuću, niti je protiv nje ili pok. supruga bilo kada pokrenut bilo kakav sudski ili upravni postupak u svezi predmetne nekretnine.

-da je svjedokinja VZ iskazala da poznaje 1. tužiteljicu ZZ te je poznavala i njezinu pokojnu sestru PZ, kao i njihove roditelje. Naime, od rođenja 1964. do 1990. stanovala je na adresi [adresa] i to u objektu-kući, koja se nalazi u istom dvorištu kao kuća-objekt u kojem stanuje 1.tužiteljica i njezina majka. Nije joj poznato tko je sagradio predmetni objekt, a koji postoji na istom mjestu od kada pamti, a nije joj poznato da bi tužiteljima ili njihovim prednicima ranije bilo tko osporavao vlasnička prava na predmetnom objektu.

-da je u ponovljenom postupku provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Krunoslavu Živkoviću (list 232-234 spisa) utvrđeno da je prije srpnja 1961. sagrađena kućica br. 61/1 od 44m2 i to na dijelu tadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na zemljištu u vlasništvu Općenarodne imovine pod upravom Narodnog Odbora Općine Pešćenica i u posjedu Servisa uslužnih radionica, kojoj odgovara po novoj izmjeri dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].,

- da je u skladu sa prijedlogom i prigovorima tuženika vještak je dopunio nalaz i mišljenje (list 345-376 spisa), te naveo kako je geodetskom izmjerom utvrđena površina kuće br. 62/1 u iznosu od 44m2, te pripadajućeg dvorišta u veličini od 42m2 ili sveukupno 86m2, sve u sjeverozapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], odgovara dijelu zkč br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Geodetski i fotografski je snimljen pristupni pješački prolaz od [adresa] do predmetne kuće br. 62/1 i dvorišta u širini od 1m preko uzdužno cijele kč br [katastarska čestica] KO [katastarska općina], odgovara [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u privatno vlasništvu. Navedeno pravo prolaza nitko je ne osporava, a Za dokaz legaliteta kuće br. 62/1 u površini od 44m2 u dijelu kč. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], odgovara dio zkč br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], razvidno je iz pravomoćnog rješenja o izvedeno stanju od 7. siječnja 2015. kojim rješenjem se navedena kuća br. 62/1 zadržava u prostoru što znači da se ne nalazi u koridoru bilo kojih infrastrukturnih objekata Grada Zagreba.

-da je sve prigovore tuženika vještak otklonio usmeno na ročištu za glavnu raspravu održanom 25. listopada 2024. gdje je naveo da je vještački nalaz i mišljenje izrađen u skladu s svim pravilima struke uz maksimalno poštivanje javnog interesa Grada Zagreba. Gabariti predložene parcele isključivo služe za održavanje kućice br. 62/1 u površini od 44m2 te pripadajuće dvorište u površini od 42m2, ili sveukupno 86m2, a sve se to nalazi u sjeverozapadnom dijelu katastarske čestice br. [katastarska čestica], katastarska općina [katastarska općina] kojoj odgovara dio ZKČ br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

- da su tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva na nekretnini koju koriste i koja je predmet spora i to bez obzira na to li je u konkretnom slučaju poduzeće "Servis uslužnih radionica" imalo pravo korištenja i raspolaganja predmetne čestice pa time i ovlaštenje da daje tužitelju, odnosno predniku tužitelja, pravo građenja kućice na predmetnoj čestici. Posjed tužitelja odnosno njihovih pravnih prednika bio je pošten jer nisu znali ni s obzirom na okolnost imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, a nitko im taj posjed do podnošenja ove tužbe nije ni osporavao, a vrijeme potrebno za dosjelost isteklo je 2000., odnosno prije podnošenja tužbe u ovom postupku (2008.)

7. Slijedom navedenog prvostupanjski sud zaključuje kako su ispunjeni svi uvjeti iz čl. 159. st. 1. i 3. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) te su tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva nekretnine koja je predmet ovog spora, zbog čega je njihov zahtjev prihvaćen u cijelosti kao osnovan.

8. Žalbeni prigovorima tuženika, dovedena je u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane presude. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, izrečeni pravni stav prvostupanjskog suda za sada se ne može u cijelosti prihvatiti kao pravilan, ali je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu.

9. U ovom postupku radi se o vlasničkoj tužbi u kojoj tužiteljice svoj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva – suvlasništva temelje na činjeničnom osnovu kojem je predmetnu kućicu površine od 44 m2 izgradio njihov sad pokojni otac 60-ih godina prošlog stoljeća da bi ugovorom o darovanju od 23. lipnja 1982. zajedno sa svojom suprugom FZ nekretninu darovao tužiteljicama.

10. Prema odredbi članka 388. stavka 1. ZV-a, stjecanje, promjena, pravni učinci, prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. Odredbom članka 114. stavak 1. ZV propisano je kako se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Stavkom 2. istog zakona propisano je kako je stečeno pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

12. Jedan od način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, je dosjelost što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke, stječe samim time pravo vlasništva stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je samostalan posjed stvari (nekretnine) koji ima zakonom određenu kakvoću i trajanje neprekidno zakonom određeno vrijeme. Pri tome za stjecanje vlasništva potreban je zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjednik nekretnina (izvanredna dosjelost).

13. Odredbom članka 160. stavka 1. ZV-a propisano je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava s istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakonit, pošten i istinit samostalni posjednici, odnosno kao pošten i samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

14. Zakonit posjed je onaj koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi ili pravnom temelju, a istinit posjed je onaj posjed koji je stečen na dopušten i pravilan način.

14.1. Imajući u vidu činjenicu da je predniku tužiteljica dano odobrennje da sagradi kućicu na teritoriju poduzeća, kako to proizlazi iz izvoda s V. sjednice Radničkog savjeta poduzeća "Servis uslužnih radionica" [adresa] od 27.9.1960., odnosno potvrde "Servisa uslužnih radionica" od 26.12.1960. kojim se predniku tužitelja, potvrđuje da mu je odobreno da si sagradi kućicu na teritoriju poduzeća, te da mu je odobrena gradnja od strane RS, Upravnog odbora i Osnovne organizacije Saveza komunista, to je sasvim jasno je da je posjed tužiteljica zakonit i istinit.

15. Da je prednik tužiteljica izgradio predmetnu kućicu na nekretnini koja je u tom trenutku bila u posjedu poduzeća "Servis uslužnih radionica" Zagreb, [adresa], razvidno je provedenim vještačenjem (list 232-234 spisa), gdje je utvrđeno da je prije srpnja 1961. sagrađena kućica br. 61/1 od 44m2 i to na dijelu tadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na zemljištu u vlasništvu Općenarodne imovine pod upravom Narodnog Odbora Općine Pešćenica i u posjedu Servisa uslužnih radionica, kojoj odgovara po novoj izmjeri dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15.1. Stoga žalbeni prigovori tuženika kako je poduzeće "Servis uslužnih radionica" prestalo egzistirati još 1965. godine, a da bi na predmetnoj zk. čestici u zemljišnim knjigama u vlasničkom listu bio upisan Narodni odbor općine Peščenica, čiji je pravni slijednik Grad Zagreb, nije pravno odlučan obzirom na naprijed navedeni legitimitet poduzeće 'Servis uslužnih radionica.' u vrijeme izdavanja suglasnosti za gradnju.

16. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a određeno je kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe pravo vlasništva te nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je odredbom stavka 3. istog članka određeno da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten, stječe dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njom izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit ili pošten ili bar pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. ovog članka (stavak 4. članka 159. ZV-a).

17. Prema tome, sasvim je jasno da je prednik tužitelja sad pok. AZ a kasnije i sami tužitelji (Ugovorom o darovanju 1982. god) bili u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu (poštenje se pretpostavlja, a tuženik ga nije osporio), te su u odnosu na iste ispunjeni uvjeti iz čl. 159. st. 1., 2., i 4. i čl. 160. ZV-a.

18. U vrijeme izgradnje nad predmetnom nekretninom na koju se pozivaju tužiteljice, nekretnina je bila podruštvovljena, nad istom nije bilo moguće steći pravo vlasništva građenjem uvjetima pravnih pravila OGZ-a (paragraf 418.), odnosno poslije odredbe članka 24. – 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 93/91, 9/92 i 77/92, dalje: ZOVO). Naime, odredbe o stjecanju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu nisu se primjenjivali kod gradnje na zemljištu u društvenom vlasništvu.

20. Međutim, Zakon o prometu zemljišta i zgrada (Službeni list SFRJ br. 15/1965, 57/1965, 17/1967, Narodne novine br. 52/1973, Službeni list SFRJ br. 11/1974, Narodne novine br. 27/1991, 91/1996) u Glavi VI, članka 43., propisuje da skupština općine može građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu dati na korištenje građanima radi podizanja porodične stambene zgrade, poslovne zgrade ili poslovne prostorije kao i radnim i drugim samoupravnim organizacijama radi podizanja zgrade za njihove potrebe.

21. Kod činjenice da je rješenjem Narodnog odbora Pešćenica iz 1962., a kasnije Sekreterijata za financije Općine Pešćenica, odnosno Odjela za utvrđivanje obveza građana koja rješenja su izdana predniku tužitelja od 1971., i gdje je tvrđena obveza plaćanja poreza za zgrade – stanove koji su pod upravljanjem i gospodarenjem vlasnika, utvrditi je da je i sam prednik tuženika priznao tužiteljima odnosno njihovom predniku pravo nad predmetnom kućicom.

22. Međutim, osnovano tuženik ističe da je pobijana presuda u dijelu pod točkom I. izreke nezakonita i neosnovana iz razloga što je postavljenim (i usvojenim) tužbenim zahtjevom zatraženo utvrđenje da su tužitelji stekli suvlasništvo idealnog dijela čestice koja ima površinu od 1210 m2, dok je u tijeku postupka utvrđeno da su tužitelji (i njihovi prednici) posjedovali samo određeni dio čestice, a ne cijelu česticu u idealnom dijelu.

23. Obzirom da tužitelji nisu mogli posjedovanjem određenog i ograničenog dijela nekretnine (kućice u površini od 44 m2., i pripadajućeg dvorišta u površini od 42 m2) steći suvlasništvo cijele čestice u idealnom omjeru kako isti postavljenim tužbenim zahtjevom traže, valjalo je preinačiti pobijanu odluku u točki I. izreke i odlučiti kao pod točkom I. ove drugostupanjske presude.

24. Pravilno je prvostupanjski sud naložio tuženiku da dopusti geometrijsku diobu na predmetnoj nekretnini pozivajući se na relevantne odredbe ZV-a,(članak 5. u svezi 2. i 9.)., odredbe članaka 19.st 4. u svezi članak 145-162. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24) za koje razloge je dao valjano obrazloženje koje žalitelj posebno žalbom i ne upire, pa se istog radi nepotrebnog ponavljanja upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude.

25. Ostali žalbeni navodi tuženika svode se na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu i na osnovi nje utvrđenog činjeničnog stanja, pri čemu tuženik u žalbi iznosi vlastitu interpretaciju i ocjenu provedenih dokaza, iznoseći pojedine tvrdnje u odnosu na postojanje određenih činjenica koje, prema tvrdnji tuženika, ukazuju na drugačije činjeničnog stanje od onog utvrđenog po prvostupanjskom sudu, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni prikaz sadržaja dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka koji nema objektivnog uporišta u sadržaju postupka.

26. Stoga je žalbu tuženika valjalo djelomično uvažiti i presudu dijelom preinačiti temeljem odredbe članka 373. ZPP-a, a dijelom odbiti i presudu potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavak 1.ZPP-a, čime je odlučeno pod točkom I. i II. ove drugostupanjske odluke.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 166. stavak 2. u svezi s odredbom članka 154. stavak 2. i članka 155. ZPP-a te važećoj Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 ,107/15, Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25.) gdje je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 9.520,15 eura imajući pri tome u vidu djelomičnu preinaku koja nije utjecala na iznos parničnog troška.

U Splitu 06. studenog 2025.

Predsjednica vijeća:

Andree Boras-Ivanišević