Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Kž-295/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivančice Cvitanović, predsjednice vijeća, Melite Avedić i Katarine Žuk, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke, sudske savjetnice Ivane Vitković, u kaznenom predmetu protiv okrivljenoga ĆJJ zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.; dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovnog broja: Kov-316/2025-25 od 01. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenoga ĆJJ kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovnog broja: Kov-316/2025-25 od 01. listopada 2025 na temelju članka 351. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.; dalje u tekstu: ZKP) odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenika ĆJJ da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje izjave o osobnim podacima stranaca i izvod iz Europske kaznene evidencije.

2. Protiv tog rješenja žalbu je pravovremeno, 22. listopada 2025. podnio okrivljenik putem branitelja po službenoj dužnosti Ivana Borića, odvjetnika u Sisku, ne navodeći žalbenu osnovu, a sadržajno zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi ističe da je sud pogrešnog stava da izjave o osobnim podacima stranaca predstavljaju zakonit dokaz s obzirom da su iste pribavljene sukladno odredbama Zakona o strancima, budući da navedeni propis te njegovi podzakonski akti propisuju postupanje po pravilima upravnog postupka koji ima značajno niže standarde dokazivanja od procesnih odredaba kaznenog postupka. U konkretnom slučaju, činjenica državljanstva prevoženih osoba predstavlja konstitutivni element utuženog kaznenog djela te se isti ne može dokazivati na ovakav način, bez obzira što je takav način podoban za neke druge postupke. Nadalje, tvrdi da izvod iz Europske kaznene evidencije u ovom obliku za konkretnog okrivljenika predstavlja kršenje Ustava te međunarodnog prava te je kao takav apsolutno nezakonit dokaz koji se nikako ne smije nalaziti u spisu predmeta jer se u spornom dokumentu nalazi popis kaznenih i prekršajnih osuda za koje je prema svim hrvatskim, nizozemskim i međunarodnim zakonima nastupila rehabilitacija. Također tvrdi da se isti ne smije koristiti u kaznenom postupku jer nije ni preveden na hrvatski jezik, već su na hrvatskom jeziku navedena jedino vremenska razdoblja davno izrečenih kazni, što odaje neistinitu sliku o okrivljeniku kao ''višestruko osuđivanoj osobi''. Napominje kako je optužnom vijeću u spis predmeta dostavio i tablicu iz koje je razvidno kad je za koje djelo iz okrivljenikove prošlosti te temeljem kojeg nizozemskog propisa nastupila rehabilitacija no isto iz neobjašnjivog razloga nije uzeto u obzir. Predlaže da Županijski sud u Sisku preinači pobijano rješenje na način da donese rješenje kojim se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvajaju izjave o osobnim podacima stranaca i izvod iz Europske kaznene evidencije.

3. Sukladno odredbi članka 495. u vezi članka 474. stavka 1. ZKP, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku nakon čega je isti vraćen uz podnesak broj: KŽ-DO-322/2025 od 30. listopada 2025.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe, pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prijedlog da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje izjave o osobnim podacima stranca i izvod iz Europske kaznene evidencije jer se ne radi o nezakonitim dokazima.

6. Člankom 10. stavkom 2. točkom 1. ZKP propisano je da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, točkom 2. istog članka je propisano da su to i dokazi koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, osim u slučaju iz stavka 3. ovog članka. Člankom 10. stavkom 2. točkom 3. ZKP propisano je da su nezakoniti dokazi i oni koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ZKP te je točkom 4. propisano da su to dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.

7. Člankom 19. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja ("Narodne novine" broj: 136/2021., dalje u tekstu: Pravilnik), propisano je da ako državljanin treće zemlje nema ispravu o identitetu ili ako postoji sumnja u njegov identitet, od državljanina treće zemlje će se zatražiti da vlastoručno ispuni obrazac izjave o osobnim podacima državljanina treće zemlje. Ako državljanin treće zemlje ne ispuni obrazac, to će se navesti u zapisniku o saslušanju državljanina treće zemlje, kao i razlozi zbog kojih obrazac nije ispunjen. Člankom 70. Pravilnika navedeno je da obrasci čine sastavni dio Pravilnika.

8. Uvidom u izjave o osobnim podacima stranih državljana vidljivo je da su oni izjave o svojim osobnim podacima dali 29. srpnja 2025. u Postaji granične policije Novska s Ispostavom Jasenovac, a u izjavama su naveli svoje ime, prezime, imena roditelja, spol, datum rođenja, mjesto i državu rođenja, državljanstvo, stalno boravište i jezik koji govori svaki od njih te se na takvu izjavu svatko od njih potpisao nakon čega su fotografirani držeći u ruci papir s navedenim imenom i prezimenom te državom iz koje potječu.

9. Protivno tvrdnjama žalitelja, pravilno prvostupanjski sud u točki 7. obrazloženja pobijanog rješenja navodi da su izjave o osobnim podacima stranaca dane u okviru upravnog postupka temeljem odredbi Zakona o strancima ("Narodne novine", broj 133/20, 114/22 i 151/22) i Pravilnika, dakle temeljem odgovarajućih zakonskih odredaba u upravnoj stvari te da isti u konkretnom slučaju nisu ispitani u svojstvu svjedoka u kaznenom postupku čime bi došlo povreda odredaba ZKP. Slijedom navedenog, ne postoji niti jedan razlog propisan člankom 10. stavkom 2. ZKP zbog kojeg bi izjave o osobnim podacima stranaca bile nezakoniti dokazi te će dokaznu snagu tih dokaza ocjenjivati raspravni sud u tijeku dokaznog postupka ukoliko optužnica protiv okrivljenika bude potvrđena.

10. Nadalje, okrivljenik neosnovano upire da je izvod iz Europske kaznene evidencije nezakonit dokaz iz razloga što se u spornom dokumentu nalazi popis kaznenih i prekršajnih osuda za koje je prema svim hrvatskim, nizozemskim i međunarodnim zakonima nastupila rehabilitacija te time predstavlja kršenje Ustava Republike Hrvatske. Prema članku 29. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji ("Narodne novine" broj 143/12., 105/15., 32/17. i 53/22, dalje u tekstu: Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji) na traženje suda ili državnog odvjetništva u svrhu vođenja kaznenog postupka prema osobi koja je državljanin države koja je članica Europske unije Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.

11. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je okrivljenik državljanin Kraljevine Nizozemske te je predmetni izvod iz kaznene evidencije dostavljen temeljem zahtjeva Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za podacima o kažnjavanju kroz sustav Međunarodne razmjene podataka kaznenih evidencija ECRIS, iz čega je razvidno kako isti također nije pribavljen ni na jedan od načina propisanih člankom 10. stavak 2. ZKP.

12. Također, nije u pravu žalitelj kada navodi da se izvod iz kaznene evidencije ne smije koristiti u kaznenom postupku jer isti nije preveden na hrvatski jezik. Činjenica da predmetni izvod nije preveden na hrvatski jezik ne čini isti nezakonitim, ali se skreće pozornost prvostupanjskom sudu da je izvod iz kaznene evidencije potrebno prevesti po ovlaštenom tumaču za nizozemski jezik na hrvatski jezik do kraja dokaznog postupka.

13. Potonje osobito iz razloga što izvod iz kaznene evidencije nema dokaznu snagu prilikom odlučivanja o krivnji već je isključivo jedna od okolnosti koja, sukladno članku 47. KZ/11, utječe na izbor vrste i mjere kazne kao olakotna ili otegotna okolnost, kada sud cijeni prijašnji počiniteljev život, te se njime ni na koji način ne može prejudicirati pitanje krivnje okrivljenika koja se utvrđuje tek u presudi, nakon provedene rasprave, na temelju zakonitih dokaza, a ne prilikom odluke o osnovanosti optužnice. Stoga je i člankom 418. stavak 5. ZKP propisano da se podaci iz kaznene evidencije kao i drugi podaci o osuđivanosti za kažnjive radnje mogu pročitati kao zadnji dokazi prije ispitivanja optuženika na završetku dokaznog postupka pa su neosnovani navodi u žalbi o kršenju Ustavnih prava žalitelja u stadiju optužnog vijeća.

14. Ispitujući pobijano rješenje, ovo vijeće nije našlo povrede na koje pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 494. stavku 4. ZKP, odnosno, rješenje je donijelo ovlašteno tijelo, ne postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP te nije povrijeđen kazneni zakon na štetu osuđenika, slijedom čega je odlučeno kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP.

U Sisku 6. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Ivančica Cvitanović