Poslovni broj: R1-608/2024-21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Tisanić Vilček, u pravnoj stvari predlagateljice ŽB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivani Sedlar, odvjetnici u Zagrebu, i protustranke FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Katiću, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 06. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina predlagateljice ŽB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i protustranke FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i to na nekretninama:

1.

[katastarska općina]

2.

upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

a koje nekretnine pod 1. i 2. odgovaraju nekretninama

upisanim u posjedovni list broj 5192 k. o. [katastarska općina] (Mbr. 335274) te na

3.

koji je posebni dio neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine i to nekretnine

upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i

4.

koji je posebni dio neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine i to nekretnine

[katastarska općina]

CIVILNOM DIOBOM - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, tako da se postignuta prodajna vrijednost podjeli između stranaka prema suvlasničkim omjerima i to

- predlagateljici ŽB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], U 1/2 DIJELA

- protustranci FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], U 1/2

DIJELA.

II. Nalaže se protustranci FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagateljici ŽB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka na ime predujma za izvođenje dokaza uviđajem i građevinskim vještačenjem u iznosu od 774,74 EUR EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da su stranke suvlasnice nekretnina pobliže opisanih pod točkom I. izreke ovog rješenja na jednake dijelove. Dalje navodi da su stranke pokušale u više navrata postići sporazum o razvrgnuću predmetnih suvlasničkih zajednica u čemu nisu uspjele. Predlagateljica ističe kako joj ne odgovara nastavak suvlasničke zajednice jer sa protustrankom ne može dogovoriti način korištenja nekretnina koji bi svima bio prihvatljiv te da su odnosi među strankama sada već izrazito narušeni uslijed čega nastavak suvlasničke zajednice nije moguć. Napominje kako razvrgnuću suvlasničke zajednice predlagateljica mora pristupiti i iz ekonomskih razloga jer je samohrana majka. Stoga predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu stranaka na predmetnim nekretninama civilnom diobom s obzirom da niti jedna od nekretnina koje su predmet te zajednice nije geometrijski djeljiva.

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog navodi kako su navodi iz prijedloga predlagateljice djelomično točni. Pojašnjava da su stranke, uz predmetne nekretnine, suvlasnice i nekretnine u Rogoznici (k. o. [katastarska općina]) - ozakonjene nedovršene slobodnostojeće manje zahtjevne stambene zgrade sa kosim krovom u Rogoznici, Kalebova Luka b.b. koja se sastoji od dva dovršena i jednog nedovršenog stana te da je protustranka mišljenja kako je najoportunije sve nekretnine geometrijski podijeliti tako da jedna suvlasnica stekne u vlasništvo nekretnine u [adresa] za cijelo, a jedna suvlasnica da stekne u vlasništvo nekretnine u Rogoznici za cijelo, a da suvlasnica koja stekne u vlasništvo neizgrađeno zemljište u Zagrebu, isplati 1/2 vrijednosti nekretnine drugoj suvlasnici (ili da se ta nekretnina proda). Dalje navodi da je predmetna nekretnina u [adresa], opterećena založnim pravom na temelju Ugovora o stambenom kreditu, kreditna partija: 7114481301 za iznos glavnice od 43.000,00 EUR, uvećano za kamate i troškove, na rok otplate od 160 mjeseci čiji zadnji anuitet dospijeva 14. siječnja 2037., da je opće poznata činjenica da nekretnine opterećene založnim pravom imaju manju vrijednost na tržištu i da bi stoga ta nekretnina prodajom na javnoj dražbi zasigurno postigla manju cijenu od one koja bi se postigla slobodnom prodajom, uvažavajući pri tome činjenicu da se kod sudske prodaje mora isplatiti i cjelokupni stambeni kredit. Predlaže da se, ukoliko se ne može napraviti dioba cjelokupnog suvlasništva geometrijskom diobom, u odnosu na nekretnine u Zagrebu dioba provede kombinacijom geometrijske diobe i diobe isplatom. Napominje i kako je upravo predlagateljica odustala od pokušaja dogovora među strankama.

3. Odredbom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva. Odredbom čl. 50 st. 1. ZV propisano je da je sud, kad provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok je u odredbi st. 2. istog članka propisano da će sud, ako nije vezan glede načina razvrgnuća u smislu st. 1. tog članka, nekretnine dijeliti geometrijski. Geometrijska dioba u smislu čl. 50. st. 2. ZV, pojednostavljeno, predstavlja način diobe koji se može provesti povlačenjem crta na katastarskom operatu tako da se od jedne ili više zemljišnoknjižnih čestica stvaraju nove, sa zgradama ili bez zgrada, koje tako formirane pripadaju pojedinom suvlasniku ili nekima od suvlasnika. Odredbom čl. 50. st. 4. ZV propisano je da će sud, ukoliko dioba iz st. 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Kada odlučuje o razvrgnuću na nekoliko stvari istodobno sud, sukladno čl. 52. st. 1. ZV, može na zahtjev svakoga od suvlasnika, odlučiti da, umjesto da dijeli svaku od njih, svakome od suvlasnika pripadne jedna određena stvar ili skupina stvari od onih stvari koje su obuhvaćenih zahtjevom, a razmjerno suvlasničkim dijelovima uzimajući u obzir njihove potrebe.

4. Temeljem izvedenih dokaza i njima utvrđenih činjenica sud je utvrdio da se predmetne suvlasničke zajednice nekretnina stranaka mogu podijeliti samo sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV – civilnom diobom.

5. Naime, iz rezultata provedenog postupka jasno proizlazi da između stranaka nema spora o predmetu diobe i o veličini suvlasničkih dijelova te da stranke nisu postigle nikakav sporazum u pogledu načina razvrgnuća predmetnih nekretnina.

6. Radi utvrđivanja daljnjih činjenica relevantnih za donošenje odluke o predmetu ovog postupka sud je izveo dokaz čitanjem zemljišnoknjižnih izvadaka predmetnih nekretnina i rješenja o nasljeđivanju iza LB (prednice stranaka) te dokaz uviđajem na licu mjesta i građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Goranu Korici. Ovdje valja navesti kako je sud pisani nalaz i mišljenje građevinskog vještaka prihvatio u cijelosti s obzirom da je isti pisani nalaz i mišljenje sastavljen detaljno, jasno i razumljivo temeljem dokumentacije u spisu i stanja utvrđenog uviđajem na licu mjesta, a sve u skladu s pravilima struke. Pri toj je ocjeni sud imao u vidu i da stranke nisu imale prigovora na pisani nalaz i mišljenje građevinskog vještaka.

7. Temeljem izvedenih dokaza sud je utvrdio kako nije moguća geometrijska dioba iz čl. 50. st. 2. ZV niti jedne od predmetnih nekretnina. Naime, sud je izvedenim dokazima utvrdio da su stranke suvlasnici nekretnina pobliže opisanih pod točkom I. izreke ovog rješenja, svaka u 1/2 dijela. Dalje je utvrđeno:

- da nekretnine opisane pod točkom I./1. i točkom I./2. izreke ovog rješenja u naravi predstavljaju tri čestice neizgrađenog građevinskog zemljišta

- da zk.č.br. 709/10 k. o. [katastarska općina] odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da ima pravilan oblik, a da je teren blago kosi u padu u smjeru jugozapada te da u jugozapadnom kutu ima manji dio klizišta koje se događa zbog izgradnje na zemljištu južno od te nekretnine, kao i da ista nekretnina ima posredni pristup javnoprometnoj površini preko kč. br. [katastarska čestica] k.o. Mikulići

- da zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ima pravilan oblik, a da je teren blago kosi u padu u smjeru jugozapada te da ista nekretnina ima posredni pristup javnoprometnoj površini preko kč. br. [katastarska čestica] k.o. Mikulići

- da zk.č.br. 709/11 k. o. [katastarska općina] odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji je oblik nepovoljan (uski pravokutni oblik širine prosječno 3 m i dužine oko 22 m), a da je teren blago kosi u padu u smjeru jugozapada te da ista nekretnina ima neposredan pristup javnoprometnoj površini na ulicu Poljačak.

Izvedenim je dokazima nadalje utvrđeno da geometrijska dioba tih nekretnina u smislu čl. 50. st. 2. ZV, a u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka, prema postojećem stanju nije moguća jer bi se geometrijskim dijeljenjem istih značajno umanjila njihova vrijednost i funkcionalnost te bi dvije glavne čestice na kojima je moguće građenje praktično postale negradive s obzirom da bi se geometrijskim dijeljenjem značajno otežali uvjeti za gradnju (zbog malih površina, nepovoljnih oblika i pristupa javnoprometnoj površini). Utvrđeno je, dakle, da nekretnine iz točke I./1. i točke I/2. izreke ovog rješenja nisu geometrijski nedjeljive već da njihova geometrijska dioba ne bi ispunila i pretpostavku propisanu odredbom čl. 50. st. 4. ZV (da se takvom diobom znatno ne umanjuje njihova vrijednost).

8. Nastavno je izvedenim dokazima utvrđeno da:

- nekretnina iz točke I./3. izreke ovog rješenja u naravi predstavlja troipolsobni stan oznake 2 na katu (koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka/blagovaonice/kuhinje, 3 sobe, degažmana, wc-a i kupaonice, ukupne korisne površine 85,58 m2 sa balkonom korisne površine 7,68 m2 i terasom korisne površine 14,85 m2) sa pripadajućim spremištem oznake S2 u prizemlju (korisne površine 5,84 m2) i pripadajućom tavanskom prostorijom oznake T2 (korisne površine 43,00 m2) koji se nalazi u kući na adresi [adresa] tlocrtne površine 125 m2 te da je navedeni stan u dobrom stanju, prosječno opremljen i održavan, funkcionalan i da se koristi za stalno stanovanje

- nekretnina iz točke I./4. izreke ovog rješenja u naravi predstavlja garažu oznake G1 korisne površine 15,70 m2 koja se nalazi u dvorišnoj zgradi (garaži) tlocrtne površine 37 m2 na adresi [adresa]

koji su posebni dijelovi neodvojivo povezani sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine zk.č.br. 4536 – kuća br. 16 Cvjetno naselje III (sa dva stana), garaža (dva garažna mjesta) i dvorište površine 806 m2.

Osnovom izvedenih dokaza je nadalje utvrđeno da niti u odnosu na iste nekretnine nije moguća geometrijska dioba u smislu čl. 50. st. 2. ZV jer iste, kao što je ranije navedeno, predstavljaju posebne dijelove neodvojivo povezane sa jedinstvenom nekretninom zk.č.br. 4536 – kuća br. 16 Cvjetno naselje III, garaža i dvorište površine 806 m2, a niti ih je moguće dodatno etažirati na manje posebne dijelove jer su u naravi koncipirane kao jedinstvene samostalne uporabne cjeline (stambeni prostor i garaža), pri čemu valja navesti i kako stranke tijekom postupka nisu niti tvrdile da bi se iste nekretnine mogle dodatno etažirati na manje posebne dijelove koji bi odgovarali suvlasničkim udjelima stranaka.

9. Izvedenim je dokazima nastavno utvrđeno da tržišna vrijednost predmetnih nekretnina iznosi kako slijedi:

- zk.č.br. 709/10 k. o. [katastarska općina] – 62.900,00 EUR

- zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 72.900,00 EUR

- zk.č.br. 709/11 k. o. [katastarska općina] – 4.700,00 EUR

- stana na adresi [adresa].000,00 EUR

- garaže na adresi [adresa].400,00 EUR te da je nekretnina u vidu stana na adresi [adresa] opterećena 2022. godine založnim pravom u korist banke radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 43.000,00 EUR uvećano za ugovorne kamate i troškove.

10. Osnovom činjenica utvrđenih izvedenim dokazima te navoda i očitovanja stranaka istaknutih tijekom postupka sud je i način razvrgnuća, koji je protustranka predložila osnovom čl. 52. ZV, ocijenio neosnovanim. Naime, obrazlažući taj svoj prijedlog protustranka navodi da su stranke suvlasnice i nekretnine na području Rogoznice, međutim ta nekretnina nije obuhvaćena ovim postupkom, pa sud istu nekretninu ne može uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o predmetu ovog postupka. Nadalje, protustranka tijekom postupka nije konkretizirala svoj prijedlog na način da je predložila kojoj bi od stranaka trebala pripasti koja od predmetnih nekretnina niti je tijekom postupka isticala relevantne činjenice i dokaze u svrhu utvrđivanja potreba stranaka, a vezano za odlučivanje kojoj bi od stranaka trebala pripasti koja od predmetnih nekretnina. Sukladno podacima u spisu niti jedna od stranaka ne živi na području Grada Zagreba na kojem se nalaze predmetne nekretnine, već obje žive na području Splita, pa iz te okolnosti ne proizlazi da bi bilo koja od stranaka imala veći opravdan interes da joj u samovlasništvo pripadnu nekretnine iz točke I./3. i točke I./4. izreke ovog rješenja, koja u naravi predstavljaju funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garažu. Nastavno, s obzirom da su predmetne nekretnine po svojoj naravi potpuno različite (neizgrađeno građevinsko zemljište te funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garaža) sud bez konkretnih tvrdnji stranaka o njihovim posebnim, karakterističnim potrebama i dokaza tih tvrdnji nije mogao odlučiti za koju bi od stranaka bilo opravdano da joj u samovlasništvo pripadne ili neizgrađeno građevinsko zemljište ili funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garaža. Pri tome je sud posebno uzeo u obzir činjenicu da tržišna vrijednost predmetnih nekretnina koje u naravi čine neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi ukupno 140.500,00 EUR, a da tržišna vrijednost nekretnina koje u naravi čine funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garažu ukupno iznosi 303.400,00 EUR, pa da bi stoga ona od stranaka kojoj bi pripale nekretnine koje u naravi čine funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garažu trebala stranci kojoj bi pripale nekretnine koje u naravi čine neizgrađeno građevinsko zemljište isplatiti i dodatni novčani iznos radi namirenja razlike u vrijednosti njenog suvlasničkog dijela, a koja razlika iznosi 81.450,00 EUR. Naime, ukupna vrijednost suvlasničkih udjela svake od stranaka u predmetnim nekretninama iznosi 221.950,00 EUR, pa bi stoga stranci kojoj bi pripalo neizgrađeno građevinsko zemljište do pune vrijednosti njenih suvlasničkih udjela nedostajao iznos od 81.450,00 EUR, a niti jedna od stranaka nije isticala da je u spremna i u mogućnosti izvršiti takvu isplatu u korist druge stranke.

11. Uz navedeno valja navesti i kako je sud izvedenim dokazima utvrdio da je točna tvrdnja protustranke o opterećenosti predmetne nekretnine u vidu stana na adresi [adresa] založnim pravom, a radi osiguranja novčane tražbine banke po osnovi stambenog kredita u iznosu od 43.000,00 EUR uvećano za ugovorne kamate i troškove. Isto založno pravo, protivno tvrdnjama protustranke, ne utječe na tržišnu vrijednost te nekretnine već može otežati i usporiti pravni promet te nekretnine, no isto nije relevantno za donošenje odluke u ovom predmetu. S obzirom da je isto založno pravo uknjiženo 2022. godine, nakon smrti prednice stranaka (2021. godine) od koje su stranke naslijedile predmetne nekretnine, slijedi da navedeno potraživanje banke ne predstavlja dug prednice stranaka za koji bi stranke odgovarale sukladno čl. 139. st. 4. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: Zakon o nasljeđivanju) već da se radi o potraživanju koje je nastalo kada su stranke već bile suvlasnice te nekretnine. Sud osnovom izvedenih dokaza nije mogao utvrditi tko je obveznik podmirenja tog potraživanja banke niti koliko isto potraživanje iznosi u ovom trenutku, a koje se činjenice ukazuju kao pravno relevantne za primjenu odredbe čl. 52. ZV u ovom predmetu. Naime, za izračun iznosa koji bi stranka kojoj bi u samovlasništvo pripale nekretnine koje u naravi čine funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garažu trebala isplatiti stranci kojoj bi pripale nekretnine koje u naravi čine neizgrađeno građevinsko zemljište valjalo bi utvrditi tko je dužnik potraživanja banke radi čijeg je osiguranja osnovano založno pravo i koliko trenutno iznosi to potraživanje, sve kako bi se moglo ocijeniti utječe li isto potraživanje banke na visinu iznosa koji bi stranka kojoj bi u samovlasništvo pripale nekretnine koje u naravi čine funkcionalni jedinstveni stambeni prostor i garažu trebala isplatiti stranci kojoj bi pripale nekretnine koje u naravi čine neizgrađeno građevinsko zemljište. Međutim, niti jedna od stranaka tijekom postupka nije isticala nikakve daljnje tvrdnje u pogledu tih činjenica niti je predlagala dokaze radi utvrđivanja istih činjenica.

12. Osnovom svega navedenog sud je prijedlog protustranke za diobom predmetnih suvlasničkih zajednica u skladu sa čl. 52. ZV ocijenio neosnovanim te je utvrdio da se predmetne suvlasničke zajednice nekretnina stranaka mogu razvrgnuti isključivo civilnom diobom iz čl. 50. st. 4. ZV, pa je valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

13. Zaključno valja navesti kako je predlagateljica zatražila naknadu troška u vidu polovice troška predujma za izvođenje dokaza uviđajem i građevinskim vještačenjem, a koji je predlagateljica podmirila u cijelosti u iznosu od 1.549,48 EUR.

14. Prema odredbi čl. 54. ZV troškove razvrgnuća suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije. S obzirom da troškovi uviđaja i vještačenja predstavljaju trošak razvrgnuća suvlasničke zajednice u smislu čl. 54. ZV sud je ocijenio da je osnovan zahtjev predlagateljice za naknadom polovice iznosa tih troškova, odnosno iznosa od 774,74 EUR, pa je stoga valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 06. studeni 2025.

Sudac:

Iva Tisanić Vilček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. E KOM uz

- rješenje za sud. pristojbu na odluku (vps: 443.900, 00 EUR) u opsegu od 1/2 (iznos od 199,10 EUR)

2. protustranci po pun E KOM uz

- rješenje za sud. pristojbu na odluku (vps: 443.900, 00 EUR) u opsegu od 1/2 (iznos od 199,10 EUR)