REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-2317/2024-26

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja IČH OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Miloš Kandžija, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika pod 1) IČ pok. RČ, odsutan i nepoznata boravišta, zastupan po privremenoj zastupnici Mariji Šitum, odvjetnici u Trogiru, tuženika pod 2) IČ I pok. RČ, odsutan i nepoznata boravišta, zastupan po privremenoj zastupnici Mariji Šitum, odvjetnici u Trogiru, tuženice pod 3) ZČ kći RČH iz [adresa] i tuženika pod 4) NČ sina RČH iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 13. listopada 2025.g., u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja i odsutnosti privremene zastupnice tuženika pod 1 i 2, dana 6. studenog 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

Utvrđuje se da je tužitelj ZČH vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 227 KO [katastarska općina], pa je isti ovlašten temeljem ove presude, a u odnosu na tuženog 1/ IČ za 1/5 dijela, 2/ IČ I za 1/5 dijela, 3/ ZČ kći RČH, 4/ NČ sin RČH kao isključive nasljednike iza upisanog RČH za 29/120 dijela, 3/ ZČ kći RČH za 43/240 dijela, 4/ NČ sin RČH za 43/240 dijela, izvršiti upis prava vlasništva na svoje ime uz brisanje upisanih suvlasnika.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 18. lipnja 2024.g., navodi se kako su na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 227 KO [katastarska općina] kao suvlasnici upisani IČ pok. RČ i drugi.

1.1. Nadalje, navodi se kako je upisani suvlasnik NČ OČ preminuo te su istog nasljedili ZČ kći RČH i NČ sin RČH temeljem rješenja o nasljeđivanju O-4294/15.

1.2. Nadalje, tužitelj navodi kako je on stvarni vlasnik nekretnine označene kao 880/4 KO [katastarska općina], koji je istu stekao od svog oca HČ pok. RČ temeljem rješenja o nasljeđivanju O-117/15 i diobom sa bratom EČ, a otac tužitelja da je stekao nekretninu kupoprodajnim ugovorom od ĐČ pok. R od 03. lipnja 1970. ovjeren pod broj Ev: 221/1971.

1.3. Nadalje, navodi se kako nekretnina označena kao 880/4 KO [katastarska općina] čini sastavni dio nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] gdje je za cijelo kao vlasnik upisan tužitelj.

1.4. Nadalje, nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] čini sastavni dio nekretnine katastarske oznake 1689/1 KO [katastarska općina] na kojoj je kao posjednik upisan otac tužitelja UČ.

1.5. Tužitelj navodi kako njega, tako i njegove prednike nitko nikada nije ometao u posjedu i vlasništvu.

2. S obzirom da su tuženici pod 1 IČ i pod 2 PČ, označeni u tužbi kao odsutni i nepoznata prebivališta ili boravišta na području [adresa], a u postupku je također utvrđeno kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], to je sud nakon ovih utvrđenja, temeljem odredbe čl. 84. st.1. i st. 2. toč.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) istima postavio privremenog zastupnika u osobi Marije Šitum, odvjetnice u [adresa]. Sud je ujedno objavio oglas o postavljanju privremenog zastupnika u Narodnim novinama.

3. Tuženicima pod 1 i pod 2 zastupanima po privremenoj zastupnici Mariji Šitum, dostavljena je tužba na davanje pisanog odgovora. Privremena zastupnica tuženika dana 1. listopada 2024.g. podnijela je odgovor na tužbu u kojem se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja jer nema saznanja o predmetnoj nekretnini. Predlaže da sud provede dokazni postupak čitanjem priloženih isprava uz tužbu, sasluša svjedoke na okolnost stjecanja prava vlasništva i posjeda predmetne nekretnine, te sasluša tužitelja. Ujedno je predložila izvesti dokaz očevidom na licu mjesta radi točne identifikacije predmetne nekretnine.

4. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: izvadak iz zemljišne knjige za ZU 4560 k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za ZU 227 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 984 k. o. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor sklopljen između HČ kao kupca i Zulim Marina kao prodavatelja u [adresa] dana 3. lipnja 1970., ovjeren u [adresa], 27. svibnja 1971. pod brojem Ev.221/1971, i dana 28. svibnja 1971. pod brojem Ov.br. 609/1971, rješenje o nasljeđivanju iza pok. HČ pok. RČ pod posl.br. O-117/15, prijavni list za zemljišnu knjigu sastavljen u prosincu 2022. od strane mag. ing. geod. RČ broj elaborata:176-2022, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 7. veljače 2025.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića VJ-45/2025 od dana 4. srpnja 2025.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka NČH i ŠČ, te saslušanjem tužitelja.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka istaknuo kupoprodaju odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.

8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 7. veljače 2025.godine, uz pomoć stručnog znanja vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodezije, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 4. srpnja 2025. godine. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka.

9. Sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od dana 4. srpnja 2025. godine je identificirao predmet spora te utvrdio sljedeće:

- da je predmet spora u postupku nekretnina zvana "Greda" koja je položena južno od ceste Put Vlaške, opisana na zapisniku s lica mjesta u postupku očevida.

- da je ista prikazana na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom A-B- C-A, površine 568 m² koja po zemljišnoknjižnom stanju odgovara ZK č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za cijelo, K. O. [katastarska općina], što po stanju u katastru odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

9.1. Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je nekretnina u naravi neobrađena i da se na njoj nalazi nasip.

10. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

11. Pregledom zk izvatka za predmetnu nekretninu upisanu u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na istoj upisani suvlasnici IČ i PČ pok.RČ, tuženici pod 1 i pod 2. Upisani suvlasnik RČH je umro i istog su naslijedili temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O- 4294/15 ZČ i RČH NČ oboje pok. RČH, a koji su ujedno upisani kao suvlasnici za 43/240 dijela, te označeni kao tuženici pod 3 i pod 4. Time je u potpunosti opravdana pasivna legitimacija tuženika.

12. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 984 za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik upisan UČ, [adresa], otac tužitelja.

13. Pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O- 117/15 javnog bilježnika Željene Biuk iza pok. UČ, proizlazi da su istog temeljem zakona, ustupa VČ i sporazuma o diobi nasljedili EČ i ZČH (tužitelj).

14. Pregledom kupoprodajnog ugovora od 3. lipnja 1970. godine (Z- 465/71) proizlazi da je ugovor sklopljen između ĐČ pok. R kao prodavatelja i HČ pok. RČ (oca tužitelja), a kao predmet kupoprodaje navode se nekretnine "položene u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], parcele broj 881 i 875/2". Ugovor je ovjeren pod brojem Ev:221/1971.

15. U svom iskazu svjedok OČH navodi da mu je poznato o kojoj nekretnini se radi, da mu je poznato da je tužitelj to stekao od svoga oca HČ, a da je njegov otac UČ to stekao kupoprodajom od ĐČ, a to da je bilo negdje 1970- ih godina, a njemu je poznato da je njegov otac UČ bio dugo u posjedu ove nekretnine, tako da zna da je na toj nekretnini bilo maslina, a da je tužiteljev otac uvijek dolazio i nešto radio, imao određene planove, da je čak imao plan napraviti vinograd, uglavnom da je stalno dolazio, da je bio u posjedu i ta nekretnina da se stalno koristila od strane oca tužitelja. Inače otac od tužitelja da je preminuo. Nakon smrti oca na toj nekretnini da je viđao tužitelja, kao i njegovog brata i koliko je njemu poznato misli da je ta nekretnina pripala tužitelju prema njihovom internom dogovoru, odnosno diobi. Navodi da tužitelja ili njegovog prednika HČ nije nitko ometao u posjedu ili tvrdio da je to njegovo, a da nije bilo ni sudskog spora u pogledu navedene nekretnine.

16. U svom iskazu svjedok ŠČ navodi da mu je poznato o kojoj nekretnini se radi, da ima jednu svoju nekretninu odmah u neposrednoj blizini, tako da ih zapravo dijeli još jedna nekretnina koja da se nalazi između njegove i tužiteljeve. On da je na toj nekretnini koja je predmet ovog postupka viđao oca tužitelja HČ. Inače, ova nekretnina da ima jednu veliku kosinu i zna da je njegov otac to nasipao, dolazio je, izvodio je radove na njoj, ali ona da nije bila obradiva nekretnina. Na nekretnini ima borike i smriča, a misli da ima i divljih maslina. Inače otac od tužitelja da nije više živ, a nakon njegove smrti on tu viđa tužitelja, oni da u blizini imaju i jednu kuću. Inače poznato je da tužitelj ima brata, ali da ne zna njihove interne dogovore, a zna da je na predmetnoj nekretnini viđao upravo tužitelja. Nadalje navodi da nije bilo nikad nikakvih sporova ili pak nekih pretenzija trećih osoba na ovu predmetnu nekretninu.

17. U svom iskazu tužitelj navodi da je njegov otac negdje 1970. godine kupio predmetnu nekretninu od KČ i doveo je plodnu zemlju, a koju da je nasuo na ovu nekretninu, i da je imao plan da napravi više etaža i da napravi maslinik, ali nije u tome uspio, odnosno nije to realizirao do kraja. Nakon njegove smrti ova nekretnina da je pripala njemu. Inače brat i on nakon smrti oca da su se interno dogovorili da to pripadne njemu. Inače njegov brat da se zove EČ. Nadalje, navodi da nije bilo nikakvih sporova u vezi ove nekretnine, da kada je radio ovaj elaborat za nekretninu da je upoznao i susjeda RČH sa tim i da između njih postoji i vidljiva međa, tako da u tom dijelu nije bilo nikakvih prijepora. Inače da nije bilo nikakvih ulazaka u posjed, pretenzija trećih osoba, osim što bi znali bacati smeće, pa da su svjedok ŠČ i on više puta čistili.

18. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

19. U postupku je valjalo utvrditi jesu li prednici tužitelja, ispunili pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

20. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja, a sve temeljeno na priloženom ugovoru o kupoprodaji iz 1970. godine.

21. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

22. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

23. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

24. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane prednika tužitelja odnosno njegovog oca HČ. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda. Posebice je sud utvrdio činjenicu zakonitog posjeda, odnosno postojanje pravovaljane pravne osnove koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva, a to je kupoprodaja predmetne nekretnine od dana 3.lipnja 1970.godine od strane oca tužitelja kao kupca od ĐČ kao prodavatelja. Osim što je posjed dakle zakonit isti je istinit i pošten (savjestan), odnosno riječ je o kvalificiranom posjedu.

25. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima. Njihovim iskazima potvrđen je kontinuitet posjeda predmeta spora od izvršene kupoprodaje do danas, tako da kod činjenice da je predmetnu nekretninu prednik tužitelja držao u vlasničkom posjedu više od 40 godina, te da je prednik tužitelja upisan u posjedovnom listu kao isključivi posjednik, da je prednik tužitelja vršio određene radove na nekretnini i istu nasipao zemljom, što je sve vidljivo i iz nalaza sudskog vještaka geodeta, te neposrednim opažanjem suda, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka, sud smatra kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao da su se već kod prednika tužitelja (oca tužitelja UČ) ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini i da je prednik tužitelja mogao dalje raspolagati nekretninom, pa je tako tužitelj istu stekao nasljedstvom i diobom u obitelji.

26. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednik tužitelja kao posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

27. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužitelj i njegovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine svakako dulje od 40 godina, da su tuženici samo formalno upisani, te da je prednik tužitelja posjedovao navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da je prednik tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovao predmetnu nekretninu za cijelo, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

28. Tuženici pod 3 i 4, kao upisani suvlasnici i kao nasljednici pok. RČH JČ, su uredno zaprimili tužbu, a u roku ostavljenom za davanje odgovora na tužbu nisu podnijeli odgovor na tužbu i svojom procesnom pasivnošću su priznali gore navedene činjenice na kojima tužitelj temelji tužbu. Te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Također ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je tuženike spriječio opravdani razlog da podnesu odgovor na tužbu, pa je valjalo temeljem čl. 331.b. ZPP-a prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude u odnosu na navedene tuženike, odnosno donijeti presudu zbog ogluhe.

29. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

30. Odluka o troškovima postupka je izostala jer tužitelj nije popisao trošak postupka.

U Trogiru, 6. studenog 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Milošu Kandžiji, odvjetniku u Trogiru

- tuženicima pod 1 i 2 po privremenoj zastupnici Mariji Šitum,odvjetnici u Trogiru

- tuženicima pod 3 i 4 na adrese iz uvoda presuda

- u spis