Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-503/2025-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, kao predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević kao sutkinje izvjestiteljice i Ivice Raguža kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zagrebačka banka d.d. OIB: 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jeličića 10, zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri, odvjetnicima iz Zagreba, protiv tuženika RO Izgradnja d.o.o., OIB: 34199535670, Zaprešić, Miška Šestanja 5, zastupan po punomoćniku Željku Županić, odvjetniku iz Zagreba i po punomoćnici Doris Košta, odvjetnici iz Splita, uz sudjelovanje umješača UŠ, iz [adresa], zastupan po punomoćnici Doris Košta, odvjetnici iz Splita, radi nedopuštenosti ovrhe, odlučujući o žalbama tuženika RO Izgradnja d.o.o. i umješača UŠ, izjavljenim protiv presude, presude na temelju priznanja i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1228/2023-72 od 01. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 06. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe tuženika RO Izgradnja d.o.o. i umješača UŠ kao neosnovane, te se potvrđuju presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1228/2023-72 od 01. prosinca 2023.

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika RO Izgradnja d.o.o. i umješača UŠ kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1228/2023-72 od 01. prosinca 2023.

II. Odbijaju se, kao neosnovani, zahtjevi tuženika RO Izgradnja d.o.o. i umješača UŠ za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, presudom na temelju priznanja i rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1228/2023-72 od 01. prosinca 2023. odlučeno je:

" I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Proglašava se nedopuštenom ovrha po prijedlogu tuženika RO IZGRADNJA d.o.o., Zaprešić, Miška Šestanja 5, OIB: 34199535670, kao ovrhovoditelja, za izravnu naplatu tražbine tuženika pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava tužitelja ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, kao ovršenika, putem računa odvjetnika UŠ, [adresa], koji zahtjev je podnesen dana 07.11.2018. Financijskoj agenciji temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. St-458/14 od 20.07.2018. i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž— 5700/18 od 10.10.2018., te se nalaže Financijskoj agenciji izvršiti povrat iznosa ukupno zapljenjenog temeljem navedenog zahtjeva za izravnu naplatu, sve na račun tužitelja ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473."

II. Nalaže se tuženiku RO IZGRADNJA d.o.o., Zaprešić, Miška Šestanja 5, OIB: 34199535670, naknaditi tužitelju ZAGREBAČKA BANKA d.d. Trg bana Josipa Jeličića 10, Zagreb, OIB: 92963223473, parnični trošak u iznosu od 42.196,10 eur/317.926,54 kn sa zateznom kamatom tekućom od 01. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se objektivna preinaka tužbenog zahtjeva iz podneska od 02. travnja 2019. godine i podneska od 03. svibnja 2019. godine."

2. Protiv navedene presude zakonski zastupnik tuženika osobno, tuženik putem dva punomoćnika pojedinačno i umješač UŠ su podnijeli žalbe protiv presude, presude na temelju priznanja i rješenja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu uvažiti žalbu i preinačiti presudu, kao i rješenje na način da odbije tužbeni zahtjev, odnosno ukinuti presudu i rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe tuženika i umješača nisu osnovane.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, presudu na temelju priznanja i rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode tuženika te umješača, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude i rješenja nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP i čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koje se pozivaju tuženik i umješač u žalbi iz razloga što su u pobijanoj presudi navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika. Dakle, pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost. Prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP jer je na temelju i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih zajedno pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika po zahtjevu za izravnu naplatu koji postupak je pokrenut prijedlogom tuženika (ovrhovoditelja) protiv tužitelja (ovršenika) radi naplate iznosa od 1.374.594,21 kn temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu broj Sp-458/2014. od 20. srpnja 2018. i rješenja Visokog Trgovačkog suda broj Pž- 5700/2018. od 10. listopada 2018. te zahtjev za povratom sredstava naplaćenih temeljem prijedloga tuženika.

8. U ponovljenom prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:

- da je tužitelj podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu,

- da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-458/2014 od dana 20. srpnja 2018. godine odbačen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom te da je naloženo predlagatelju (u ovom sporu tužitelju) Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb da naknadi trošak stečajnog postupka RO Izgradnja d.o.o. Zaprešić u visini iznosa od 1.650.000,00 kn,

- da je povodom žalbe predlagatelja Zagrebačke banke d.d. Zagreb presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5700/2018-2 od 10. listopada 2018. potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St- 458/2014 kao i djelomično odluka o troškovima stečajnog postupka u dijelu u kojem je naloženo tužitelju naknaditi trošak stečajnog postupka tuženiku RO Izgradnja d.o.o. Zaprešić u visini iznosa od 1.341.765,62 kn,

- da je rješenje Trgovačkog suda postalo pravomoćno s danom 10. listopada 2018. godine,

- da je tuženik u ovoj pravnoj stvari podnio zahtjev za izravnu naplatu odvjetničkih troškova dana 07. studenog 2018. godine po tadašnjem punomoćniku tuženika

UŠ, odvjetniku iz [adresa],

- da je tužitelj zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-7525/18 od 06. prosinca 2018. upućen na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na temelju zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja RO Izgradnja d.o.o. zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. t. 9. Ovršnog zakona,

- da tražbina tužitelja nije zastarjela,

- da je izvršen prijeboj tražbine tužitelja prema tuženiku jer je tužitelj dostavio dokaz da je izjavio prijeboj tuženiku kao svom vjerovniku osobno preporučenom pošiljkom te da je uputio izjavu o prijeboju punomoćniku tužitelja UŠ koji izjavu o prijeboju nije zaprimio, a što je sud utvrdio iz nalaza i mišljenja grafološkog vještaka,

- da je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe jer je ista svrsishodna,

- da je tuženik, tijekom postupka, priznao tužbeni zahtjev koji je postavljen u tužbi od 18. prosinca 2018,

- da je donesena presuda dana 30. travnja 2021. godine pod brojem P-6205/18-48 kojom je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, a koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-691/2020 od 02. veljače 2023. i predmet vraćen na ponovni postupak.

9. Imajući u vidu navedena utvrđenja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja radi proglašenja nedopuštenim ovrhe po prijedlogu tuženika za izravnu naplatu tražbine pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava tužitelja putem računa odvjetnika UŠ te je naloženo izvršiti povrat iznosa ukupnog zaplijenjenog temeljem zahtjeva za izravnu naplatu.

10. Ovakve zaključke prvostupanjskog suda i posljedično tome primjenu materijalnog prava, koja su utemeljena na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju (čl. 8. ZPP) u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, obzirom da isto nije dovedeno u dvojbu ni žalbama tuženika i umješača, a za svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao jasne i na zakonu osnovane razloge.

11. Suprotno žalbenim navodima tuženika i umješača pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je donio presudu na temelju priznanja jer je tuženik priznao dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na proglašenje nedopuštenom ovrhe po prijedlogu tuženika za izravnu naplatu tražbine pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava tužitelja u skladu sa čl. 331., a u vezi sa čl. 329. ZPP. Naime, prema čl. 329. st. 2. ZPP sud je dužan donijeti djelomičnu presudu ako su, na temelju priznanja od više istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za takvu odluku pa kako je tuženik priznao tužbeni zahtjev koji se odnosi na proglašenje nedopuštenom ovrhe po prijedlogu za izravnu naplatu tuženika i kako tuženik priznanje tužbenog zahtjeva nije opozvao na ročištu ili u pismenom podnesku, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada da je proglasio nedopuštenom predmetnu ovrhu donoseći u tom dijelu presudu na temelju priznanja.

12. Prvostupanjski sud je donoseći pobijanu odluku odlučio i preinaci tužbe na način da je dopustio objektivnu preinaku tužbenog zahtjeva iz podneska od 02. travnja 2019. i podneska od 03. svibnja 2019. Iako, s pravom ukazuju tuženik i umješač u žalbi kako su tužbeni zahtjevi iz podnesaka od 02. travnja 2019. i 03. svibnja 2019. identični te kako se ne radi o preinaci tužbe u podnesku od 03. svibnja 2019., ova činjenica je bez utjecaja na ishod ovoga postupka jer je, svakako, prvostupanjski sud odlučio o konačno postavljenom tužbenom.

13. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kako je dopustio preinaku tužbe prema podnesku od 02. travnja 2019. jer je čl. 56. st.1. Ovršnog zakona ( Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, u daljnjem tekstu OZ) propisano kako ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba iz članka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu. Prema tome, iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako je prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima tuženika i umješača, pravilno primijenio materijalno pravo kada je dopustio preinaku tužbe jer je preinaka tužbe zatražena prije nego je glavna rasprava zaključena, a radi se i ovrsi na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba iz čl. 52. st. 1. OZ. 14. Neosnovani su i žalbeni navodi tuženika i umješača kako je tužitelj u stečajnom postupku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu broj St-458/14 morao istaknuti prigovor prijeboja sa tražbinom koju ima prema tuženiku već u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja.

15. Jedna od materijalnopravnih pretpostavki za građanskopravni prijeboj je dospjelost tražbina – obje tražbine moraju biti dospjele, a to znači da je rok za ispunjenje istekao ili je vjerovnik mogao tražiti ispunjenje (čl. 195. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine broj 35/05, 41/08, 12/11, 78/15 i 29/18, u daljnjem tekstu ZOO).

16. Prema tome, tužitelj nije bio dužan istaknuti prigovor prijeboja u žalbi protiv rješenja pred Trgovačkim sudom u Zagrebu broj St-458/14 iz razloga što tražbina tuženika nije bila dospjela sve do trenutka kada je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio rješenje broj Pž-5700/2018-2 dana 10. listopada 2018. i kada je predmetna ovršna isprava postala pravomoćna. Pri tome, je ovaj drugostupanjski sud imao na umu kako je ovršna isprava rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj St- 458/2014, odnosno rješenje Visokog trgovačkog suda broj Pž-5700/2018-2 od 10. listopada 2018., koji postupak je vođen po prijedlogu tužitelja radi otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom te prije donošenja navedenih presuda tražbina tuženika nije niti postojala pa nije niti mogao biti istaknut prigovor prijeboja. Kada bi tužitelj izjavio prijeboj prije nego li bi navedena odluka postala pravomoćna, tada bi navedeno moglo značiti kako je tužitelj priznao tražbinu tuženika pa i iz tih razloga prigovor prijeboja nije trebalo istaknuti u žalbi.

17. U konkretnom slučaju, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je donio presudu na temelju priznanja i presudu s obzirom da je bilo više postavljenih tužbenih zahtjeva. Prema tome, a kako je tuženik izričito priznao tužbeni zahtjev radi proglašenja ovrhe nedopuštenom po prijedlogu tuženika za izravnu naplate tražbine iz ovršne isprave, a koje priznanje nije opozvao do donošenja presude, suprotno žalbenim navodima tuženika, nije počinjena bitna povreda čl. 354. st. 1. t. 5. ZPP.

18. Iako, pravilno ističu tuženik i umješač u žalbi kako izjava o prijeboju mora biti uručena drugoj strani, odnosno u ovome slučaju tuženiku, navedeni žalbeni razlozi nisu od utjecaja za ovaj postupak iz razloga što se presuda na temelju priznanja može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st. 2. ZPP ili što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (čl. 353. st. 2. ZPP). Ovo stoga jer se tužbeni zahtjev radi proglašenja izravne naplate nedopuštenom, koji zahtjev je tuženik priznao i u odnosu na kojeg je donesena presuda na temelju priznanja, temelji na činjenici da je potraživanje tuženika prestalo izjavljenim prijebojem tužitelja sastavljanjem izjave 26. listopada 2018. Tuženik je i u žalbi ponovio kako je priznao tužbeni zahtjev iz tužbe od 18. prosinca 2019., a koji zahtjev se odnosi na proglašenje izravne naplate nedopuštenom stoga je nedvojbeno trebalo donijeti presudu na temelju priznanja, što isključuje raspravljanje o osnovanosti prigovora prijeboja zbog ograničenih žalbenih razloga.

19. Neovisno od navedenog, treba napomenuti kako su neosnovani i žalbeni navodi tuženika da odvjetnički troškovi pripadaju odvjetniku jer odvjetnički troškovi pripadaju stranci koju odvjetnik zastupa.

20. Nadalje, žalbeni navodi tuženika kako izreka pobijane presude i tužbeni zahtjevi koji su postavljeni tijekom postupka nisu identični i to u dijelu kako su ispuštene riječi punomoćnika tužitelja-ovrhovoditelja nisu od odlučnog značaja jer samo ukazuju kako prvostupanjski sud nije odlučio o cjelokupnom postavljenom tužbenom zahtjevu pa se smatra da je tužba u tom dijelu povučena temeljem čl. 339. st. 2. ZPP.

21. Također, ovaj drugostupanjski sud ukazuje tuženiku kako nije njegova dužnost u žalbi ocjenjivati poznavanje ili nepoznavanje prava od strane sudaca koji donose odluke već ukazati na postojanje eventualnih razloga iz čl. 353. ZPP zbog kojih se presuda ili rješenje mogu pobijati.

22. Slijedom navedenog, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 380. t. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci presude i pod točkom I. izreke rješenja.

23. Kako tuženik, odnosno umješač nisu uspjeli sa žalbom, sud je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP te čl. 166. st. 1. ZPP odlučio kao pod točkom II. izreke rješenja.

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 06. studenog 2025.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan