REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1198/2020-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužiteljice AS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB OIB: 46377257342 Zagreb, Kišpatićeva 12, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika KS, temeljem generalne punomoći Su-1210/2021, dana 06. studenog 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB OIB: 46377257342 Zagreb, Kišpatićeva 12, da tužiteljici AS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime razlike plaće isplati iznos od 61,46 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom na iznos od:

- 49,64 EUR od 16. studenog 2017. do isplate,

- 2,30 EUR od 16. prosinca 2017. do isplate,

- 2,20 EUR od 16. veljače 2018. do isplate,

- 2,42 EUR od 16. srpnja 2018. do isplate,

- 2,33 EUR od 16. studenog 2019. do isplate,

- 2,56 EUR od 16. prosinca 2019. do isplate,

u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.289,13 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

III Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime parničnog troška isplati iznos od 370,45 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 22. travnja 2020. podnijela tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi je navela da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra na Klinici za onkologiju. Radi na onkološkom odjelu gdje se nalaze pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika, na kojim poslovima tužiteljicu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja pa joj je određeno skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno. Tuženik tužiteljici rasporedom radnog vremena određuje rad od 40 sati tjedno iako tužiteljica kao medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika, ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Stoga tužiteljica smatra da rad od 5 sati tjedno iznad 35 sati tjedno predstavlja prekovremeni rad pa na ime navedenog potražuje razliku plaće.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 19. prosinca 2024. tužiteljica na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 1.350,59 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u navedenim bruto iznosima razlike plaće.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te da tužiteljica nije navela konkretne relevantne činjenice i nije dokazala da ima pravo na isplatu utuženog potraživanja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zaključke Zajedničkog povjerenstava za praćenje i tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (list 4-5, 26-32, 190-197 spisa), evidenciju radnog vremena (list 35-40, 93-94), obračunske liste (list 41-92, 95-147). U postupku je provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. (list 200-210, 235-239, 260-269), vještak Lidija Tkalec Gradinšćak dopunski je saslušana na ročištu 15. svibnja 2025. (list 283-285). Proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice (list 308-309) te svjedoka JS (list 252-254) i HS (list 283-285). Uz suglasnost parničnih stranaka pročitan je iskaz svjedoka OS saslušane u istovrsnom predmetu ovog suda Pr-1192/2020 od 22. travnja 2021. (list 150-155).

5. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Člankom 31 stavak 1 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 143/2013 i 95/2015) i člankom 29 stavak 1 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 29/2018) propisano je da na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.

7. Člankom 31, odnosno 29 stavak 2 i 3 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je da su poslovi iz stavka 1 poslovi s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja te intravenozna aplikacija citostatika pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena. Za poslove iz stavka 1 određuje se opseg skraćenog radnog vremena na 35 sati tjedno.

8. Člankom 51 stavak 1, odnosno člankom 49 stavak 1 Kolektivnog ugovora propisano je da će se osnovna plaća radnika uvećati za prekovremeni rad za 50%.

9. Na ročištu održanom 20. listopada 2025. sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice koja je izjavila da je u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra na Odjelu onkologije, a u ugovoru o radu joj je bilo navedeno da njezino radno vrijeme iznosi 35 sati tjedno. Navela je da je radila u smjenama koje su trajale po 12 sati (noćne i dnevne), a također je radila i vikendom. Radila je sukladno rasporedu rada koji je određivao poslodavac. Cijelo radno vrijeme radila je s citostaticima, vršila je primjenu citostatika pacijentima, navela je da se kemoterapija primjenjuje tijekom 12 sati, a neke terapije traju i 24 sata, da je cijelo vrijeme bila uz pacijente kojima je osim citostatika davala i analgetike, navela je da onkološki pacijenti izlučuju citostatike putem urina i stolice, ona ih je presvlačila, otvarala venski put i slično. Navela je da su u utuženom razdoblju na odjelu na kojem je radila stalno bili prisutni onkološki pacijenti. Izjavila je da je radila duže od 35 sati tjedno, a događalo se da u jednom tjednu radi više od 35 sati tjedno, a u drugom manje od 35 sati tjedno.

10. Svjedok JS je prilikom saslušanja izjavila da je u utuženom razdoblju kod tuženika radila na radnom mjestu medicinska sestra na Klinici za onkologiju u kojoj je radila i tužiteljica i to u odjelu za urogenitalne tumore. Radno vrijeme na svim odjelima je bilo organizirano isto, radili su u smjenama ili turnusima. Navela je da je tužiteljica prilikom rada tokom smjene cijelo vrijeme bila izložena citostaticima jer je radila na primjeni kemoterapije koja se kod nekih pacijenata primjenjuje neprekidno 48 sati. Tužiteljica je radila duže od 35 sati tjedno, radila je i u noćnoj smjeni, a događalo se da je jednom tjedno radila manje od 35 sati, a u drugom više od 35 sati. Izjavila je da je tjedni fond sati tužiteljice iznosio 35 sati tjedno. Svjedokinja je također imala tjedni fond sati od 35 sati tjedno i na obračunskim listama poslodavac je zaposlenicima s manjim mjesečnim fondom vršio nadopunu satnice.

11. Svjedok HS je prilikom saslušanja navela da je u utuženom razdoblju radila na radnom mjestu glavna sestra Klinike za onkologiju i bila je nadređena tužiteljici koja je radila na radnom mjestu medicinska sestra na Odjelu za tumore urogenitalnih organa. Tužiteljica je radila u smjenama odnosno u turnusu 12- 24-12-48, raspored rada radio se na mjesečnoj bazi i prilikom izrade rasporeda rada pazilo se da se poštuje satnica od 35 sati tjedno. Poslodavac je vodio evidenciju radnog vremena i to u informatičkom sustavu tuženika, a evidenciju je vodila i glavna sestra odjela. Tužiteljica je prilikom rada vršila primjenu citostatika, a svjedokinja nije znala koji dio radnog vremena je provela u primjeni citostatika. Tužiteljica je nekad radila duže od 35 sati tjedno, a nekad kraće od 35 sati tjedno jer prilikom rada u turnusima nije moguće striktno organizirati radno vrijeme tako da ono iznosi 35 sati tjedno. Tužiteljica je radila prema rasporedu rada i nalozima tuženika i nije cijelo radno vrijeme vršila primjenu citostatika već je obavljala i druge poslove. Navela je da se za medicinske sestre kojima je fond sati bio 35 sati tjedno, vršila nadopuna satnice do mjesečnog fonda sati odnosno tjednog fonda od 40 sati, a ta nadopuna nije imala uporište u stvarnom radu tužiteljice.

12. Svjedok OS je navela da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu glavna sestra Zavoda, a radno vrijeme je organizirano u turnusima 12-24-12- 48, odnosno dan-noć-dva dana slobodno, a u odnosu na mjesečnu bazu. Iz tih razloga se vrši preraspodjela radnog vremena, po potrebi u jutarnju smjenu. Navela je da ona radi samo jutarnju smjenu, da se radi korekcija radnog vremena za rad duži od 35 sati tjedno, što radi glavna sestra odjela. Također se vrši nadopuna satnice tako da se za svaki radni dan u tjednu doda po jedan sat, a takva nadopuna od jednog sata ne predstavlja stvaran efektivni rad.

13. Temeljem iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka, sud je zaključio da je tužiteljica u utuženom razdoblju cijelo radno vrijeme radila na odjelu onkologije na primjeni citostatika te je bila u neposrednom kontaktu sa pacijentima koji su primali citostatsku terapiju, a osim toga, onkološkim bolesnicima davala je i drugu terapiju (npr. analgetike).

14. Iz navedenog sud je zaključio da je tužiteljica obavljala poslove prilikom kojih je bila izložena štetnom utjecaju uvjeta rada u smislu članka 31 stavak 1 i 2, odnosno članka 29 stavak 1 i 2 Kolektivnog ugovora pa je njezino radno vrijeme trebalo iznositi 35 sati tjedno.

15. Radi utvrđenja visine dodatka za prekovremeni rad koji se odnosi na rad odrađen više od 35 sati tjedno, provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. koji je u nalazu i mišljenju od 01. srpnja 2024. utvrdio da ako je prekovremeni rad trebalo obračunati kao sav rad koji je tužiteljica odradila više od 35 sati u pojedinom tjednu (na tjednoj bazi), a pri tom zanemarujući tjedne u kojima je radila manje od 35 sati, tada neobračunati prekovremeni rad u razdoblju od travnja 2015. do travnja 2020. iznosi ukupno 1.658,70 eur bruto.

16. Na prijedlog tužiteljice provedeno je dopunsko financijsko vještačenje i vještak je u dopunskom nalazu i mišljenju od 17. prosinca 2024. utvrdio da ako je prekovremeni rad trebalo obračunati na mjesečnoj razini, primjenom fonda radnih sati utvrđenog na bazi 35 sati tjedno, tada neobračunati prekovremeni rad u razdoblju od travnja 2015. do travanja 2020. iznosi ukupno 1.350,59 eur bruto.

17. Na prijedlog tuženika provedeno je dopunsko financijsko vještačenje iz razloga što vještak kod izrade nalaza i mišljenja nije uzeo u obzir nadopunu satnice koja predstavlja sate koje tužiteljica nije odradila ali su isti podmireni. Vještak je naveo da je ranije nalaze temeljio na evidenciji rada iz sustava COP u kojoj nije evidentirana nadopuna satnice. Vještak je izradio dopunski nalaz prema drugoj evidenciji koja se nalazi u spisu i u kojoj su evidentirani sati pod naslovom nadopuna satnice. Vještak je utvrdio da tada neobračunati prekovremeni radi za radzbolje od travnja 2015. do travnja 2020. iznosi 767,32 eur bruto, ako je prekovremeni rad trebalo obračunati na tjednoj bazi, odnosno 61,46 eur bruto, ako je prekovremeni rad trebalo obračunati na mjesečnoj bazi.

18. Povodom prigovora tuženika vještak Lidija Tkalec Gradinšćak je saslušana na ročištu 15. svibnja 2025. kada je navela da je osnovnim nalazom utvrdila prekovremeni rad na tjednoj bazi prema evidenciji rada u kojoj nije naznačena nadopuna satnice, a u dopunskom nalazu na mjesečnoj bazi temeljem iste evidencije. Nakon uvida u drugu evidenciju u kojoj je evidentirana nadopuna satnice temeljem ste izvršila je izračun prekovremenog rada na tjednoj i na mjesečnoj bazi što znači da su sačinjene sve moguće varijante izračuna prekovremenog rada.

19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, vještak je izradio četiri varijante izračuna utuženog potraživanja i usmeno se očitovao na prigovore tuženika na ročištu 15. svibnja 2025. godine.

20. Člankom 51 Kolektivnog ugovora i zdravstvo i zdravstveno osiguranje iz 2013. odnosno člankom 49 Kolektivnog ugovora i zdravstvo i zdravstveno osiguranje iz 2018. propisano je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu sa 8 sati.

21. S obzirom da je tužiteljica u utuženom razdoblju sukladno članku 31, odnosno 29 Kolektivnog ugovora imala pravo raditi u skraćenom radnom vremenu u trajanju od 35 sati tjedno, jer je obavljala poslove intravenozne aplikacije citostatika u 2/3 radnog vremena, tužiteljičin rad duži od 35 sati tjedno predstavlja prekovremeni rad.

22. Sud je utvrdio da je tuženik tužiteljici vršio nadopunu satnice na način da je utvrdio mjesečni fond radnih sati na bazi 35 sati tjedno te je utvrdio mjesečni fond radnih sati na bazi 40 sati tjedno te je tužiteljici isplatio naknadu plaće za nadopunjene sate odnosno za sate koji su u evidenciji označeni kao nadopuna satnice, a koje sate tužiteljica nije stvarno odradila (sati od 35 sati tjedno koje je tužiteljica stvarno odradila do 40 sati tjedno koje tužiteljica nije odradila ali joj je tuženik za navedene sate isplatio naknadu plaće po osnovi nadopune satnice).

23. Iz navedenog razloga prekovremeni rad tužiteljice predstavljanju samo oni sati koji prelaze mjesečni fond radnih sati obračunat na bazi 40 sati tjedno do broja sati koje je tužiteljica stvarno odradila, a koji je iskazan na obračunskim listama. S obzirom da sati koji su označeni kao nadopuna satnice nisu sati koje je tužiteljica stvarno odradila, oni ne predstavljaju sate prekovremenog rada što znači da je tuženik dužan tužiteljici isplatiti razliku plaće po osnovi prekovremenog rada koji se sastoji u razlici između sati koje je tužiteljica odradila i mjesečnog fonda radnih sati koji je utvrđen na način da je obračunat radni tjedan od 35 sati uz nadopunu satnice do 40 sati tjedno.

24. Iz navedenog razloga tužiteljici na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada pripada ukupni iznos od 61,46 eur bruto koji je utvrđen dopunskim nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 21. veljače 2025. i to u varijanti prema kojoj se prekovremeni rad obračunava na mjesečnoj bazi.

25. Tužiteljici je na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada dosuđen ukupni iznos od 61,46 eur bruto, koji iznos je utvrđen dopunskim financijskim vještačenjem od 21. veljače 2025. (varijanta 2).

26. Tužiteljici je na svaki pojedini mjesečni iznos razlike plaće dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec jer plaća, sukladno članku 92 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 93/14) dospijeva petnaestog dana u idućem mjesecu.

27. Sud je odbio dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.289,13 eur, jer tužiteljica na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada potražuje ukupni iznos od 1.350,50 eur bruto, a navedeni izračun utvrđen je bazi 35-satnog radnog tjedna bez primjene evidencije rada u kojoj je naznačena nadopuna satnice.

28. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 78/15 i 156/22, 155/23).

29. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi članka 154 stavak 2 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

30. Sud je utvrdio tužiteljičin uspjeh u parnici temeljem vrijednosti predmeta spora od 1.350,59 eur sukladno tužbenom zahtjevu u podnesku od 19. prosinca 2024. godine. Sud je zaključio da tužiteljičin kvalitativni uspjeh u sporu iznosi 100% jer je tužiteljica u cijelosti dokazala osnovanost tužbenog zahtjeva, a u kvantitativnom dijelu tužiteljica je uspjela u sporu sa 4,55%. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužiteljica u ovom sporu uspio sa 52%.

31. Sukladno članku 154 stavak 2 ZPP-a sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 48%, što znači da tužiteljici pripada naknada parničnog troška u omjeru od 4%.

32. Tužiteljici je priznata nagrada za sastav tužbe od u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7/1), za sastav podneska od 21.04.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 27.05.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 19.12.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 22.04.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 09.04.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 11.02.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 15.05.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 03.09.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 20.10.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), zastupanje na ročištu za objavu presude 06.11.2025. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9/3).

33. Ukupan trošak tužiteljice iznosi 2.100,00 eur, a s obzirom da je tužiteljica uspio u sporu sa 52%, što umanjeno za uspjeh tuženika od 48% iznosi 4%, tužiteljici na ime parničnog troška pripada iznos od 84,00 eur. Navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 21,00 eur i trošak financijskog vještačenja u iznos od 265,45 eur pa je tužiteljici na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 370,45 eur.

34. Tužiteljici je temeljem članka 151 stavak 3 ZPP-a dosuđena zatezna kamata na parnični trošak.

35. Tužiteljici nije priznata nagrada za sastav podnesaka 10. travnja 2024., 05. srpnja 2024., 05. ožujka 2025. i 02. rujna 2025. jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice, u smislu članka 155 ZPP-a. Tužiteljici nije priznata nagrada za sastav podneska od 08. lipnja 2020. jer navedeni podnesak nije predan u spis.

36. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 06. studenog 2025.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužiteljice

2. Tuženiku