Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: Povrv-123/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, Prisavlje 3, 10 000 Zagreb, OIB 68419124305, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Leko i partneri d.o.o., iz Zagreba, protiv tuženika ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Jacinti Toš Špehar, odvjetnici iz Bjelovara, radi ispunjenja dužne činidbe, u pisanom postupku temeljem čl. 461 a st 3 Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91-155/23 dalje ZPP-a) 5. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Održava se djelomično na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Marije Kustić iz Bjelovara, A.Starčevića 5b, jedinstveni identifikator prijedloga 280241-2025, sudski predmet: Ovrv-3455/2025, javnobilježnički predmet :UPP/OS Ovrv-311/2025 od 29.srpnja 2025 kojim se nalaže tuženiku ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, Prisavlje 3, 10 000 Zagreb, OIB 68419124305 isplati iznos od 63,72 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku • na iznos od 10,62 EUR od 01.08.2024.,
• na iznos od 10,62 EUR od 01.09.2024.,
• na iznos od 10,62 EUR od 01.10.2024.,
• na iznos od 10,62 EUR od 01.11.2024.,
• na iznos od 10,62 EUR od 01.12.2024.,
• na iznos od 10,62 EUR od 01.01.2025., pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 8 dana.
II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Marije Kustić iz Bjelovara, A. Starčevića 5b, jedinstveni identifikator prijedloga 280241-2025, sudski predmet: Ovrv-3455/2025, javnobilježnički predmet :UPP/OS Ovrv-311/2025 od 29.srpnja 2025 u dijelu gdje se nalaže tuženiku ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, Prisavlje 3, 10 000 Zagreb isplati iznos troška ovrhe od 50,00 Eur-a, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamata tekućim na navedeni iznos od dana donošenja citiranog rješenja o ovrsi javnog bilježnika ( 29.srpnja 2025) do isplate.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 175,00 Eur-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom na navedeni iznos od dana donošenja ove odluke ( 5.studenoga 2025) do isplate sve to u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Sud utvrđuje činjenicu koju ističe na početku obrazloženja ove odluke da je rješenjem predsjednika zajednički neposredno višeg suda ( 46-49) odnosno predsjednika Žs u Bjelovaru posl. broj Su-291/2025-2 od 12.rujna 2025 godine parnični predmet Općinskog suda u Bjelovaru broj Povrv-183/2025 delegiran u nadležnost postupanja ovome sudu koji se vodi sada pod poslovnim brojem ovog suda Povrv- 123/2025, a o kojoj činjenici su prilikom poduzimanja prve radnje od strane ovoga suda stanke spora izvještene dopisom ( 52-53) sve po čl. 11/3 Zakona o sudovima ( NN 28/13-36/24 ).
2. Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Marije Kustić iz [adresa] ( 36), koje je pobliže naznačeno u izreci ove presude radi namirenja ovrhovoditeljevog (tužiteljevog) potraživanja određena je ovrha općenito na imovini ovršenika (tuženika).
3. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik sada tuženik po punomoćniku podnio je prigovor pobijajući potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti ( 38-39), zbog čega je ovaj sud rješenjem broj Povrv-123/2025-4 od 25.rujna 2025 ( 54-56) stavio izvan snage pobijano rješenje o ovrsi navedenog javnog bilježnika u dijelu u kojem je određena ovrha te su ukinute sve radnje provedene tijekom postupka a postupak je dalje proveden kao parnični postupak koji se vodi u povodu prigovora protiv platnog naloga i to u sporu male vrijednosti primjenom procesnih odredbi čl. 457-461a ZPP-a
4. Tijekom postupka izvedeni su slijedeći dokazi; izvršen je uvid u rješenje o ovrsi javnog bilježnika kao i prijedlog za ovrhu (1-37), prigovor ovršenika (38-45), rješenje ovog suda posl. broj Povrv-123/2025-4 od 25.rujna 2025 ( 54-56) , podnesak tužitelja sa popratnom dokumentacijom ( 57-65), kao i cjelokupnu dokumentaciju koja se nalazi u spisu. Svi dokazi cijenjeni su temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje u tekstu ZPP-a), te je na temelju brižljive i savjesne ocjene dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti na osnovu rezultata provedenog dokazanog postupka po sudu ocjenjeno da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. Sud utvrđuje činjenicu da je prijedlog za ovrhu sa kojim sa u nastavku postupka imalo postupati kao sa tužbom podnesen dana 18.03.2025 dakle u trenutku kada je Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ( NN 80/22) stupio na pravnu snagu (19.07.2022) pa tako i odredba čl. 81 navedenih Izmjena i dopuna u vezi sa čl. 111 istih kojom je izmijenjen i dopunjen čl. 461a ZPP-a na način da isti sada glasi " Članak 461.a mijenja se i glasi:
»U postupku u sporovima male vrijednosti tužba se uvijek dostavlja tuženiku na odgovor.
U postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.
Postupak u sporovima male vrijednosti pisani je postupak.
Sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog. Sud će rješenjem odbiti prijedlog stranke za održavanje ročišta ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta. Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog stranke za održavanje ročišta nije dopuštena posebna žalba.
Na presude donesene u pisanom postupku ne primjenjuju se odredbe o ročištu za objavu presude iz članka 335. stavaka 6. do 12. ovoga Zakona. Sud će presudu u pisanim postupcima dostaviti strankama i umješačima prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena.
U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga odnosno prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tužitelj je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od dostave prigovora protiv platnog naloga odnosno rješenja kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave.
U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga odnosno prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tuženik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska iz stavka 6. ovoga članka iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave. Sud će upozoriti stranke na sadržaj odredbi stavaka 2. do 7. ovoga članka u rješenju za podnošenje pisanog odgovora na tužbu iz članka 284. stavka 1. ovoga Zakona, rješenju koje se dostavlja tuženiku uz prigovor protiv platnog naloga, odnosno u rješenju kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha.
Stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.
Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 9. ovoga članka sud neće uzeti u obzir. U postupku u sporovima male vrijednosti sud će na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu, osim ako zbog okolnosti slučaja iz stavka 9. ovoga članka to nije moguće."
6. Na navedene okolnosti citirane odredbe čl. 461 a ZPP-a u svojem rješenju broj Povrv-123/2025-4 od 25.rujna 2025 ( 54-56 ) ovaj sud upozorio je stranke spora . U okolnostima konkretnog slučaja budući je utvrđeno da se u ovom postupku radi o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458/1 ZPP-a jer iznos utužene tražbine ne prelazi iznos od 1.320,00 Eur-a nego iznosi 63,72 Eur-a, po ocjeni ovog suda donošenje zakonite i meritorne odluka te ostvarenja načela pravičnosti suđenja može se osigurati u nastalom sporu i bez održavanja ročišta (čl. 461 a st 4 ZPP-a), dakle u pisanom postupku.
7. U svojem očitovanju ( 57-65) koje je dostavljeno u zakonskom roku iz čl. 461 a st 3 ZPP-a a kojim argumenira osnovanosti postavljenog zahtjeva tužitelj navodi slijedeće cit "… „Čl. 1. st. 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji propisano je: „Hrvatska radiotelevizija je pravna osoba koja ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.“ Čl. 3. istoga Zakona propisano je da djelatnost HRT-a je proizvodnja radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbena proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga. Osim javnih usluga, tužitelj prema Zakonu o HRT-u obavlja i povjerene poslove državne uprave koji se obavljaju kao javne ovlasti, a koji sadržajno odgovaraju poslovima koji se, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave, mogu dati na obavljanje različitim pravnim osobama. Navedeni poslovi odnose se na poslove u vezi naplate pristojbe i to: određivanje njezine visine, utvrđivanje obveznika plaćanja pristojbe, vođenje evidencije o obveznicima plaćanja te kontrola naplate pristojbe. S obzirom na to da je tužitelj javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravna osoba s javnim ovlastima koje se ostvaruju i u poslovima naplate pristojbe jasno je da je tužitelj, temeljem odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama, oslobođen plaćanja pristojbi u ovom postupku. Sukladno čl. 13. Zakona o sudskim pristojbama kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u postupku, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena plaća stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku, tako da bi na plaćanje pristojbe za odluku suda trebalo pozvati tuženika. Tužitelj je zaprimio rješenje Naslovljenog suda te se ovim podneskom očituje na prigovor tuženika izjavljen protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Marije Kustić iz [adresa] pod poslovnim brojem Ovrv-3455/2025 (UPP/OS-Ovrv-311/2025) od dana 29.07.2025. godine. Navodi iz prigovora tuženika neosnovani su i paušalni u cijelosti te su izjavljeni isključivo u cilju odugovlačenja naplate nespornog potraživanja tužitelja. Tužitelj je provjerom u svojoj poslovnoj evidenciji utvrdio kako je tuženik u utuženom razdoblju bio vlasnik/posjednik tv prijamnika, za što prilaže izvadak iz evidencije pretplatnika, prijavu prijemnika, kao i dokaz da pristojba nije plaćena, što je vidljivo iz saldakonti kartice prema pozivu na broj 5545845147-202503-6. Dokaz: - izvadak iz evidencije pretplatnika -saldakonti kartica -prijava prijemnika Tuženik u svojem prigovoru ističe kako već 50 godina živi u [adresa] te da u RH ne posjeduje TV prijemnik, a slijedom čega smatra da nije pristojbeni obveznik. Nastavno na navode tuženika, tužitelj ističe kako je temeljem priložene dokumentacije razvidno kako je tuženik bio vlasnik rtv prijemnika te je po zaprimanju relevantnih računa, iste bio dužan i podmiriti, znajući za obvezu plaćanja koju ima prema tužitelju. Nastavno na navod tuženika kako je adresu [adresa] prijavio tek sada kako bi mogao podizati poštu, tužitelj ističe kako je iz uvjerenja o prebivalištu Ministarstva unutarnjih poslova razvidno da tuženik na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište od 31.01.1969. godine. Dokaz: - uvjerenje o prebivalištu Čl.34. st.1. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji propisano je kako svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu čl. 35. st. 2 ovog Zakona. Čl.36.st.1. istog Zakona propisano je kako se pristojba plaća dok se prijamnik ne odjavi, a Odlukom o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika propisan je način odjave prijamnika. Tome u prilog ide i sudska praksa pa je tako Ustavni sud Republike Hrvatske Odlukom broj: U-III-3952/2017 od dana 16.07.2020. godine odbio ustavnu tužbu podnositelja, zaključivši: „8. Ustavni sud utvrđuje da stajališta Ustavnog suda iz odluke broj: U-III-3947/2017 (pa tako ni odluka na koje se podnositelj poziva u ustavnoj tužbi) nisu primjenjiva u podnositeljevom predmetu. Osporena presuda Visokog trgovačkog suda ne temelji se na odredbama Odluke o načinu odjave prijamnika HTV- a od 24. siječnja 2012. (u daljnjem tekstu: Odluka) koje je Visoki upravni sud ukinuo presudom broj: Usoz-321/13-8 od 30. lipnja 2015. ("Narodne novine" broj 87/15.). Naime, Visoki upravni sud nije ukinuo dio članka 3. Odluke koji glasi: "Zahtjev za odjavljivanje Prijamnika podnosi se HRT-u neposredno ili putem punomoćnika u pisanom obliku na urudžbeni odjel HRT-a ili poštanskom preporučenom pošiljkom."
8.1. U svojoj presudi Visoki trgovački sud je točno naveo koji dio Odluke je ukinut a koji dio je ostao na snazi, te na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u prvostupanjskom postupku i spisa predmeta, utvrdio da podnositelj nije odjavio sporna dva radio prijamnika jer nije dostavio podnesak preporučenom poštom Hrvatskoj radio televiziji kojom bi ju izvijestio o odjavi prijamnika.“ Dokaz: - Odluka USRH broj U-III-3952/2017 od dana 16.07.2020. godine Tužitelj ističe kako se predmetno potraživanje odnosi na razdoblje srpanj-prosinac 2024.g. Iz gore navedene evidencije pretplatnika, vidljivo je kako je predmetni tv prijemnik odjavljen s datumom 01.02.2025.g., odnosno nakon razdoblja na koje se predmetno potraživanje odnosi, iz čega proizlazi kako tužitelj osnovano potražuje rtv pristojbu za razdoblje srpanj-prosinac 2024.g. Kako tuženik nije izvršio odjavu prijamnika, isti se i dalje vodio u evidenciji tužitelja kao obveznik plaćanja rtv pristojbe. Prema tome, u utuženom razdoblju tuženik je bio obveznik plaćanja pristojbe. Tužitelj ističe da se njegovo potraživanje temelji na izvatku iz poslovnih knjiga br. 5545845147- 202503-6 od dana 04.03.2025. godine, a koji se izvadak sukladno odredbi čl. 31. Ovršnoga zakona smatra vjerodostojnom ispravom. Upravo iz dokumentacije koja prileži ovršnom prijedlogu te dokumentacije koju tužitelj dostavlja uz ovaj podnesak, nesporno proizlazi kako je tuženik u utuženom razdoblju bio obveznik plaćanja HRT pristojbe i kako tuženik duguje tužitelju upravo utuženi iznos. S druge strane, tuženik ne dostavlja niti jedan dokaz da bi dug bio podmiren u cijelosti ili barem djelomično, a koja bi argumentacija bila jedino relevantna u konkretnom slučaju, iz čega proizlazi kako je prigovor tuženika izjavljen jedino u cilju prolongiranja naplate nespornog potraživanja tužitelja. Stoga, budući da je tuženik za utuženi period bio evidentiran kao pretplatnik, a nije podmirio niti odjavio dužnu pristojbu, tužitelj osnovano potražuje naplatu od istog..". Osnovanost navoda argumentira se između ostaloga priloženim materijalnim dokazima ( 60-65).
8. Na navedeni podnesak tužitelja ( 57-65) koju mu je dostavljen dopisom suda ( 66) tužitelj se u ostavljenom zakonskom roku iz čl. 461 a st 4 ZPP-a od 15 dana računajući isti od dana primitka navedenog dopisa nije očitovao. Na ovaj način nakon što je tuženiku omogućeno da se očituje na navode iz podneska tužitelja ( čl. 7 st 3 ZPP-a) po sudu je ocjenjeno da se može donijeti presuda u pisanom postupku , i da za poštivanje načela pravičnosti suđenja nije potrebno zakazati ročište za glavnu raspravu u ovom predmetu ( čl. 461a st 4 ZPP-a).
9. Budući se tužbeni zahtjev tužitelja odnosi na ostvarenje prava na naplatu tražbine po osnovi rtv pristojbe ( čl. 33 Zakona o hrvatskoj radioteleviziji NN 137/10- 18/24 dalje ZHRT-a) , sud u tome smislu prvo ističe da je odredbom čl. 34 st 1 ZHRT- a, propisano da svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski ili televizijski prijemnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno radijskim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu čl. 35. st. 2. navedenog Zakona.
10. Odredbom čl. 36. st. 1 Zakona o HRT-u je propisano da osoba iz čl. 34. st. 1. ne plaća mjesečnu pristojbu ako prijemnik odjavi, a način odjave i kontrole plaćanja mjesečne pristojbe utvrđuje HRT svojom Odlukom.
11. Iz navedenog zakonskog uređenja proizlazi osnovanost zaključka da obveza plaćanja rtv pristojbe nastaje kao posljedica utvrđene činjenice posjedovanja ili utvrđene činjenice postojanja prava vlasništva na prijemniku odnosno nekom drugog uređaju za prijem radijskog ili audiovizualnog programa koje je na području RH pokriveno radijskim signalom kao i da tako utvrđena obveza po čl. 34 st 1 Zakona o HRZ-u postoji dok god se prijemnik od strane osobe koja je kao obveznik plaćanja pristojbe evidentiran od strane tužitelja u njegovim evidencijama ne odjavi na način određen sukladno njegovoj Odluci o odjavi pristojbe.
12. U odnosu na spornu činjenicu o kojoj ovisi odluka o meritumu spora, obzirom na suprotstavljene stavove stranaka oko toga da li tuženik ima ili nema u vlasništvu /posjedu uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno radijskim signalom zbog čega je po zakonu ( čl. 34 ZHRT- a) dužan HRT-u plaćati pristojbu a osnovanosti kojih navoda se obrazlaže od strane tuženika kako u istaknutom prigovoru protiv rješenja o ovrsi ( 38-39), tako i u zahtjevima koji su dostavljeni tužitelju radi odjave rtv-pristojbe ( 41-45) odnosno u podnesku tužitelja kao kontra argumentaciji ( 57-59) sud se očituje na način kako slijedi:
-temeljem zakonskih ovlasti utvrđenih čl. 21 st 1 i čl. 36 st 1 Zakona o hrvatskoj radioteleviziji ( NN 137/10-94/18) i čl. 15 st 1 toč 27 Statuta Hrvatske radiotelevizije ( NN 13/13) te temeljem Presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usoz-80/19-6 od 30.studenoga 2020 od strane Glavnog ravnatelja HRT-a donesena je Odluka o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načina odjave prijemnika HRT-a boj 36-705/2019-50801 od 18.lipnja 2019, koja Odluka je dostupna na Internet stranicama tužitelja, a u ovaj predmet je uložena Odluka o izmjeni kontrole plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijemnika ( 72-77), koja se po čl. 6 iste primjenjuje od 01.07.2024 godine, stoga se način odjave plaćanja pristojbe a prema priloženim zahtjevima tuženika datiranih od 07.08.2024 i 29.01.2025 (41,44) , koji su upućeni tužitelju od strane njegova punomoćnika tom prilikom , a ujedno punomoćnika i u ovom predmetu ( odvjetnica Jacinta Toš Špehar iz [adresa]) za odjavom obveze plaćanja pristojbe ima razmatrati u smislu čl. 3 Odluke o izmjeni Odluke o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika ( 72) koji glasi cit " Zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe pdnos se HRT-u neposredno ili putem punomoćnika u pisanom obliku preporučenom pošiljkom ili putem elektroničke pošte na propisanom obrascu od strane HRT-a". Teret dokaza činjenica da je zahtjev za odjavom obveze plaćanja pristojbe tužitelju poslan od strane tuženika, kao i da ga je isti zaprimio i to na propisanom obrascu koji se nalazi u prilogu navedene odluke ( kada zahtjev za odjavom podnosi fizička osobe, list (74-75)) je na tuženiku.
13. Po ocjeni suda podnesak tuženika od 07.08.2024 godine ( 41) u sadržajnom smislu predstavlja zahtjev za odjavom plaćanja rtv pristojbe, kao i dopis ( 44) od 29.01.2025 kojim se ponovo inzistira na odjavi plaćanja rtv pristojbe sa pozivom na ranije upućeni zahtjev od 07.08.2024 a koji podnesci po zapažanju suda nisu podneseni na formalno propisanom obrascu tužitelja ( 74-75) što je uočeni nedostatak koji zapravo i nije imao odlučnog utjecaja na odluku suda u konačnici. Nadalje osnovni razlog odjave obveza plaćanja rtv pristojbe a sve prema sadržaju dopisa ( 41) po tuženiku temelji se na činjenici da isti ima adresu prebivališta prijavljenu u [adresa] ( Njemačka) koja činjenica sa dokazuje preslikom priložene isprave (43) , kao i tvrdnjom da na navedenoj adresi ([adresa]) nema tv prijemnik niti ga je ikada imao , odnosno da je imanje na adresi [adresa] naslijedio je od svojih pokojnih roditelja, da živi u izvanbračnoj zajednici sa OJ kod koje boravi za vrijeme godišnjih ljetnih odmora na adresi [adresa] a koja uredno plaća i podmiruje obveze po osnovi mjesečnih pristojbe za TV prijamnik. U predmetu a u odnosu na odlučne činjenice postoji samo priloženi materijalni dokaz da je navedeni zahtjev tuženika za odjavom prijemnika od 07.08.2024 sa popratnom dokumentacijom ( 43) kojom se argumentira osnovanost razloga odjave pristojbe po punomoćniku tuženika, zaprimljen na pošti [adresa] dana 07.08.2024 u 10;24;48 sati ( 42) , ali nema valjanog dokaza kojim bi se na jasan način utvrdila činjenica kada je navedeni zahtjev doista i zaprimljen od strane tužitelja. Ono što se može izvjesnim zaključiti po ocjeni ovog suda je samo činjenica da je dopis tuženika od 29.01.2025 ( 44) evidentno zaprimljen od strane tužitelja jer je obveza plaćanja pristojbe odjavljena sa prvim slijedećim mjesecom od zaprimanja te dokumentacije, budući je tuženik u evidenciji tužitelja ( čl. 34 st 7 Zakona o hrvatskoj radioteleviziji) odjavljen sa prvim slijedećim mjesecom odnosno od 01.02.2025 ( 65). Kako u podnesku tuženika od 29.01.2025 (44) nema priloženih dokaza na utvrđenje činjenice da isti živi u [adresa] već se na tu činjenicu tuženik u njemu samo poziva, dok se uz dostavljeni dopis od 07.08.2024 (41) kao privitak nalazi dostavljeni preslik isprave kojim se argumentira činjenica da ima prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] (43) dakle razlog odjave obveze plaćanja pristojbe , onda se analizom priloženih dokaza ( 41,44) može jedino zaključiti činjenica da je tužitelj sasvim sigurno zaprimio dopis –zahtjev za odjavom obveze plaćanja pristoje tuženika od 07.08.2025 sa dokazom da ne živi na navedenoj adresi ( što je razlog odjave obveze plaćanja pristojbe, sve navedeno pod toč. F obrasca odjave tužitelja (74) kao "preseljenje" uz dostavljeni materijalni dokaz na navedenu okolnost koji se traži naslovljen kao cit "obrazac za promjenu podataka ", a što je po tuženiku i učinjeno dostavom isprave ( 43) kojom se dokazuje adresa prebivališta u [adresa]), što je bio evidentno opravdani razlog zbog kojeg je tuženik odjavljen na valjani način i sa tako naznačenim razlogom odjave kao obveznik plaćanja pristojbe u evidenciji tužitelja tek sa danom 01.02.2025.
14. Međutim kako tuženik nije predložio dokaz putem kojeg bi se utvrdila činjenica kada je tužitelj konkretno i kojeg dana zaprimio zahtjev za odjavu pristojbe od 07.08.2025 ( u utvrđenim okolnostima gdje je po sudu ocijenjeno da ga je evidentno zaprimo sa priloženim dokazom kojim se argumentira osnovanost razloga za odjavom obveza plaćanja pristojbe (43)) što je kasnije i učinjeno temeljem dopisa od 29.01.2025 a koji dopis upućuje u dijelu svojih navoda na ranije upućeni zahtjev tuženika (07.08.2024) koji tužitelj očito sa priloženom dokazima na opravdanost razloga odjave obveze plaćana pristojbe koji su dostavljeno od strane tuženika od ranije ima u posjedu, primjenom pravila o teretu dokaza te izvršenom analizom dostupnih dokaza po čl. 221a ZPP-a nije bilo moguće na jasan način utvrditi relevantnu činjenicu odnosno okolnost kada je predmetni dopis od 07.08.2025 sa validnom dokumentacijom tuženika iz toč. F obrasca zahtjeva za odjavom obveze plaćanja mjesečne pristojbe ( fizičke osobe) zaprimljen kod tužitelja, a samim time niti činjenicu od prvog kojeg slijedećeg mjeseca je tuženik stoga trebao biti odjavljen kao obveznik plaćanja pristojbe koji se kao takav vodio u evidenciji tužitelja po čl. 34 st 7 Zakona o hrvatskoj radioteleviziji i to od 21.10.2013 sve temeljem izvršene prijave (63) što što je razlog zbog kojih je platni nalog iz pobijanog rješenja o ovrsi javnog bilježnika valjalo održati na snazi iz razloga što je dokazana osnova na kojoj se utužena novčana tražbina temelji ( čl. 34 st 1 u vezi sa čl. 36 st 1 Zakona o hrvatskoj radioteleviziji), te gdje je visina obveze plaćanja pristojbe utvrđena izvršenim uvidom u čl. 1 Odluke tužitelja o utvrđenju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radio televiziji za 2025 godinu, te povlasticama za određene kategorije obveznika plaćanja ( list 70 spisa), zbog čega je po čl. 451 st 3 ZPP-a valjalo odlučiti pod toč. I izreke presude.
15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Sukladno Zaključku Vrhovnog suda Su-IV-204/17 od 2. lipnja 2017. trošak javnobilježničkog ovršnog postupka ulazi u parnični trošak te u odnosu na isti sud ne održava na snazi platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju o ovrsi, a zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude, zbog čega je u platni nalog sadržan u pobijanom rješenju o ovrsi javnog bilježnika u dijelu gdje se nalaže tuženoj da tužitelju naknadi trošak ovrhe u iznosu od 50,00 Eur-a valjalo ukinuti te odlučiti kao pod toč. II izreke presude.
16. U odnosu na troškove ovršnog postupka vođenog pred javnim bilježnikom sud je primijenio odredbu čl. 14. st. 4. OZ-a prema kojoj se ovrhovoditelju, ovdje tužitelju, nadoknađuju samo troškovi koji su bili potrebni za ovrhu. Tužitelju je kao osnovan dosuđen trošak nagrade javnog bilježnika u iznosu od 2X12,50 Eur-a sa obračunatim iznosom Pdv-a od 25 % koji je dosuđen temeljem čl. 5. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku – NN 112/12-18/22, dalje Pravilnika), kao i trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 25,00 Eur-a sa obračunatim iznosom Pdv-a od 25% koji je dosuđen temeljem Tbr 11/2 Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 138/23) . Kako se ovršni postupak donošenjem rješenja ovog suda ( 54-56) nastavio voditi kao parnični predmet tužitelju je priznata jednokratna naknada po toj osnovi u iznosu od 125,00 Eur-a po tbr 7/9 OT- a sve sa obračunatim iznosom Pdv-a, na ili sve ukupno iznos od 170,00 Eur-a koji je dosuđen toč. III izreke presude.
17. Odluka o visini stope zatezna kamate na dosuđene iznosa novčanih tražbina po osnovi troška ( toč. III izreke presude) sukladno citiranom stavu VSRH ima dosuditi od dana donošenja presude do isplate a temelji se na odredbi čl. 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ( NN 155/23).
18. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude pod toč. I-III.
U Virovitici 5. studenoga 2025.
Sudac:
Arsen Vanek
Naputak o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. Temeljem čl. 467. st. 1. ZPP-a presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toga zakona osim povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. navedenog zakona, te zbog pogrešne primjene materijalnoga prava.
Dostaviti:
1. Tužitelj – po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Leko i partneri d.o.o., iz Zagreba
2. Tuženik –po punomoćniku Jacinti Toš Špehar, odvjetnici iz Bjelovara
