Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-16727/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĐR, po optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24- 4/75004, urbroj: 511-12-36-24-1, zbog prekršaja kažnjivog po čl.49.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 74/11., 80/13., 94/14., 64/15.,108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.) i dr., u žurnom postupku održanom u nazočnosti okrivljenika, 6. studenog 2025.
p r e s u d i o j e :
I.
Okrivljenik: ĐR, sin Đ i Ž, rođen **.**.1959., iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenik, SSS, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, neosuđivan,
k r i v j e
a) što je 23. kolovoza 2024. u 10:09 sati u Splitu, na jednosmjernom kolniku Ulice Marina Držića kod kbr. 5, upravljao motociklom marke Piaggio reg. oznake [registarska oznaka] krećući se iz smjera sjevera u smjeru juga iako je navedeni kolnik namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera,
dakle, vozilom se kretao suprotno odredbi čl.49.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl.49.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
b) što iste prigode kao pod a) kod sebe nije imao vozačku dozvolu, odnosno, nije ju pokazao na zahtjev policijskog službenika,
čime je postupio suprotno odredbi čl.229.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj kažnjiv po čl.229.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
zbog čega se primjenom čl.39.st.1.t.2. Prekršajnog zakona
za djelo pod a) na temelju čl.49.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna u iznosu 260,00 (dvjesto šezdeset) eura,
za djelo pod b) na temelju čl.229..st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna u iznosu 30,00 (trideset) eura
te se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU 290,00 (dvjesto devedeset) eura.
Okrivljenik je dužan ukupnu novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po primitku presude.
Na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne u roku od 15 dana po primitku presude.
Na temelju čl.139.st.3. i čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 50,00 (pedeset) eura u roku od 15 dana po primitku presude.
II.
Na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona
okrivljenik ĐR (podaci kao pod I.)
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
što je iste prigode kao pod I. upravljao navedenim vozilom i prevozio više osoba nego što je to dozvoljeno odnosno upisano u prometnoj dozvoli,
čime je postupio suprotno odredbi čl.158.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj kažnjiv po čl.158.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split izdala je obavezni prekršajni nalog klasa: 211-07/24-4/75004, urbroj: 511-12-36-24-1 od 3. rujna 2024. kojim je okrivljenik proglašen krivim: pod točkom 1. zbog prekršaja kažnjivog po čl.49.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu 260,00 eura, pod točkom 2. zbog prekršaja kažnjivog po čl.229.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu 30,00 eura i pod točkom 3. zbog prekršaja kažnjivog po čl.158.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu 30,00 eura te mu je na temelju čl.39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu 320,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A2 kategorije u trajanju jedan mjesec. Okrivljenik je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 13,27 eura.
2. Protiv citiranog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden žurni postupak.
3. Okrivljenik se očitovao da se djelomično smatra krivim za prekršaje za koje se tereti.
4. U svojoj obrani okrivljenik je izjavio da je navedene prigode upravljao motociklom marke Piaggio reg. oznake [registarska oznaka]. Da je išao na trajekt, da je bila velika gužva i kad je izašao iz Istarske ulice, da se kretao put Realke i vidjevši prometni znak zabrane prometa u tom smjeru, da je okrenuo motocikl, sišao s motocikla i gurao ga. Da fizički nije bio na motoru. Da se policajac zatrčao prema njemu i tvrdio da je upravljao motociklom u suprotnom smjeru. Da je kod sebe imao i vozačku i prometnu dozvolu i dao ih na uvid policijskom službeniku. Da je na motociklu prevozio suprugu i unuka od 7 godina. Da su svi uredno imali kacige.
5. U dokazne svrhe pročitano je izvješće o počinjenom prekršaju od 23. kolovoza 2024., kojeg je sastavio policijski službenik ŽR, a kojem se navodi da je prekršaj počinjen vozilom L3 kategorije marke Piaggio reg. oznake [registarska oznaka]. Da je prekršaj počinio okrivljenik čiji su podaci provjereni uvidom u osobnu iskaznicu. Da je isti upravljao motociklom, a da kod sebe nije imao vozačku dozvolu ili je nije dao na uvid, da je prevozio više osoba nego što je upisano u prometnu dozvolu i da je upravljao motociklom iz mjera sjevera u smjeru juga kolnikom Ulice Marina Držića kod kbr. 5 namijenjenim za promet vozila iz suprotnog smjera.
6.1. U dokazne svrhe ispitan je svjedok policijski službenik ŽR koji je iskazao da je navedene prigode bio na dužnosti na raskrižju Tolstojeve ulice, Zagrebačke ulice i Ulice Marina Držića u Splitu. Da je okrivljenik upravljao motociklom i imao namjeru ući u zabranjen smjer Tolstojeve ulice, a kad je vidio njega na raskrižju, da je od toga odustao i napravio krug te se kretao kolnikom Držićeve ulice u suprotnom smjeru. Kad je vidio njega, da je počeo gurati motocikl. Dakle, da se okrivljenik jednim dijelom Držićeve ulice kretao u suprotnom smjeru. Da je na motociklu prevozio još dvije osobe. Da kod sebe nije imao vozačku dozvolu. Da je okrivljenik kod sebe imao vozačku dozvolu, da bi napisao da je identitet utvrdio uvidom u njegovu vozačku dozvolu.
6.2. Okrivljenik je iznio primjedbu da se nije kretao u suprotnom odnosno zabranjenom smjeru. Čim je vidio znak, da se okrenuo i išao gore (Ulicom kneza Višeslava) odakle je ušao u Držićevu ulicu gdje nije vozio već gurao motocikl.
6.3. Svjedok policijski službenik je izjavio da mu je poznato kako se vozači inače ponašaju. Kad vide policijskog službenika, da ne uđu vozilom u Tolstojevu ulicu već u Ulicu kneza Višeslava, a onda u Držićevu ulicu. Da je pretpostavio da će to napraviti i okrivljenik pa da se pomakao južnije, bliže Držićevoj ulici i da je iz te pozicije vidio okrivljenika kako upravlja motociklom Držićevom ulicom u suprotnom smjeru, a kad je okrivljenik vidio njega da je tada sišao s motocikla i gurao ga.
6.4. Okrivljenik je izjavio da je iskaz svjedoka policijskog službenika neistinit. Da nema logike da bi videći njega napravio prekršaj.
7. U dokazne svrhe obavljen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenik nije osuđivan.
8. Ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza utvrđeno je da je okrivljenik počinio prekršaje činjenično opisane i pravno označene pod točkom I. izreke ove presude zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim.
9. Nesporno je da je okrivljenik kritične prigode upravljao motociklom marke Piaggio reg. oznake [registarska oznaka] krećući se kolnikom Držićeve ulice u Splitu u smjeru sjever- jug, koji u naravi predstavlja kolnik za promet vozila samo u jednom smjeru i to u smjeru jug-sjever. Sporno je li se motocikl pri tom kretao snagom motora ili snagom vozača, a s obzirom na obranu okrivljenika da je gurao motocikl. Nadalje, sporno je je li okrivljenik kod sebe imao vozačku dozvolu.
10. Sporne činjenice utvrđene su na temelju detaljnog i preciznog iskaza svjedoka policijskog službenika koji je prekršaje utvrdio neposrednim opažanjem, ne dovodeći pri tom ničim u pitanje objektivnost svog iskaza. Osim toga, svjedok policijski službenik je dosljedan u svom iskazu, a budući da je isto naveo u svom izviješću o počinjenom prekršaju.
11. Dakle, na temelju iskaza svjedoka policijskog službenika smatra se dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaje iz točke I. izreke.
12.1. Materijalnom odredbom čl.49.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da na cesti na kojoj su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje četiri obilježene prometne trake kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, vozač se ne smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru.
12.2. Prekršajnom odredbom čl.49.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 660,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji se vozilom kreće suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
13.1. Materijalnom odredbom čl.229.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe imati vozačku dozvolu ili potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole i da ju je dužan pokazati na zahtjev policijskog službenika.
13.2. Prekršajnom odredbom čl.229.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji nema kod sebe vozačku dozvolu ili potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole ili je ne pokaže na zahtjev policijskog službenika.
14. Pri izboru vrste i mjere kazni okrivljeniku uzete su u obzir sve okolnosti iz čl.36.st.1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na izbor mjere kazne počinitelju. Pri tome su kao olakotne cijenjene okolnosti što je okrivljenik umirovljenik i što do sada nije osuđivan pa mu je primjenom čl.39.st.1.t.2. Prekršajnog zakona za djelo pod točkom a) izreke utvrđena propisana minimalna novčana kazna, a za djelo pod točkom b) izreke propisana fiksna novčana kazna, a zatim mu je izrečena ukupna novčana kazna koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, a smatrajući da je ista primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja te imovinskom stanju okrivljenika.
15. Okrivljenik je upozoren da će se na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne u roku određenom ovom presudom.
16. Ovaj sud smatra da okrivljeniku nije potrebno izreći predloženu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom A2 kategorije, a s obzirom da okrivljenik do sada nije osuđivan i ne postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom u budućnosti ugroziti sigurnost prometa.
17. Djelo za koje se okrivljenik optužuje pod točkom II. izreke po propisu nije prekršaj pa je za isto na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona okrivljenik oslobođen od optužbe.
18. Optužnim prijedlogom – obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku se stavlja na teret da je upravljao navedenim vozilom i prevozio više osoba nego što je to dozvoljeno odnosno upisano u prometnoj dozvoli, a čime bi postupio suprotno odredbi čl.158.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Dakle, u optužnom prijedlogu se ne navode se odlučne činjenice: koliko se smije prevoziti osoba, odnosno koliko je osoba upisano u prometnoj dozvoli vozila i koliko je osoba prevozio okrivljenik.
19. Kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod zakonsko biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
20. Dakle, djelo opisano kao pod točkom II. izreke ne sadrži konkretizirana zakonska obilježja prekršaja kažnjiva po čl.158.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i po propisu nije prekršaj.
21. Budući da je okrivljenik pod točkom I. izreke proglašen krivim, na temelju čl.139.st.3. Prekršajnog zakona dužan je naknaditi troškove prekršajnog postupka, a koji na temelju čl.138.st.2.t.3.a) istog Zakona predstavljaju paušalnu svotu suda koja je na temelju čl.138.st.3. istog Zakona određena u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.
Split, 6. studenog 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Vernesa Guć (v.r.)
GR Fiorentini (v.r.)
Uputa o pravnom lijeku:
Na temelju čl.244.st.1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Presuda se dostavlja: ovlaštenom tužitelju i okrivljeniku
