REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-271/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Tihane Bokan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog DN, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 6. u vezi sa stavcima 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 26. ožujka 2025. broj K-34/2024-34, u sjednici održanoj 6. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku, optuženi DN je proglašen krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, iz članka 227. stavka 6. u vezi sa stavcima 1. i 2. KZ/11. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine, a primjenom članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik za vrijeme pet godina ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Primjenom članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), optuženik je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o uvjetnoj osudi, s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti i optuženiku izreći kaznu zatvora u duljem trajanju.
3. Optuženi DN je putem branitelja Ivana Ergotića, odvjetnika u Vinkovcima, podnio odgovor na žalbu, predlažući žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
5. Žalba je neosnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog odluke o uvjetnoj osudi.
6.1. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
6.2. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno optuženiku olakotnim cijenio njegovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost, očinstvo troje djece od kojih je jedno maloljetno, iskazano kajanje i sućut zbog tragedije koju je prouzročio te korektno držanje pred sudom i izraženu empatiju tijekom iznošenja obrane, kao i njegov pokušaj pomaganja oštećenici nakon prometne nesreće, dok otegotne okolnosti nisu pronađene.
6.3. Suprotno tvrdnjama državnog odvjetnika, koji smatra da su olakotne okolnosti precijenjene i pogrešno utvrđene te da prvostupanjski sud nepravilno nije utvrdio otegotnih okolnosti, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio, a onda i pravilno vrednovao sve odlučne činjenice važne za proces individualizacije kazne.
6.4. Nije u pravu žalitelj kada smatra da je izrečena uvjetna osuda neprimjerena konkretnom slučaju. Sud prvog stupnja je u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti počinjenja kaznenog djela, imajući u vidu zaštitni objekt i stupanj njegove povrede počinjenim kaznenim djelom. Protivno navodima žalitelja, prvostupanjski sud je dostatnu kritičnost uložio prilikom vrednovanja optuženikovog načina postupanja, te je pravilno ocijenio postupke optuženika poduzete nakon prometne nesreće jer je optuženik učinio sve što je bilo u njegovoj moći, promptnim pozivanjem hitne pomoći. Naime, žalitelj ispušta iz vida da se prometna nesreća dogodila oko 4:30 sati, a očevid je započeo u 4:47 sati, s tim da je oštećenica kolima hitne pomoći tada već bila prevezena u Klinički bolnički centar Osijek. Pored toga, prvostupanjski sud je pravilan značaj dao optuženikovoj empatiji, iskazanoj prilikom iznošenja obrane, koja je konstatirana i na raspravnom zapisniku, a državni odvjetnik nije imao primjedbi niti prigovora na sadržaj zapisnika. Stoga su neosnovane tvrdnje žalitelja kako bi zaključak o empatičnosti optuženika predstavljao tek subjektivni dojam suda. Isto tako, neosnovan je stav kojim žalitelj otegotnom okolnošću prikazuje način na koji je optuženik odabrao iznositi obranu jer se radi o jednom od osnovnih optuženikovih prava zajamčenih odredbama ZKP/08. i nepravilno je, prilikom odmjeravanja kazne, uzimati u obzir sadržaj optuženikove obrane. Uz navedeno, iako naglašava optuženikovo zanimanje profesionalnog vozača, žalitelj neopravdano zanemaruje kako je optuženik prekršajno neosuđivana osoba. Radi se o okolnosti koju optuženiku svakako treba honorirati jer upravo unatoč takvoj profesiji i očito dugogodišnjem vozačkom stažu nijednom nije evidentiran zbog kršenja prometnih pravila. Povrh svega, treba imati u vidu i doprinos oštećenice nastanku prometne nesreće, u vidu njenog nepropisnog kretanja desnim rubom kolnika u smjeru kretanja, što je protivno članku 127. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22. – dalje: ZSPC), važećeg u vrijeme prometne nesreće, kao i protivno članku 127. stavku 3. ZSPC, s obzirom na to da se u noćnim uvjetima kretala neosvijetljenim kolnikom, a nije bila označena nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom.
6.5. Premda je prvostupanjski sud optuženikove osobne prilike odvagnuo u prevelikom značaju, prihvaćajući nedokumentirane podatke o radnoj nesposobnosti supruge optuženika, zbog koje je optuženik jedini skrbnik obitelji, ova okolnost nije bila od utjecaja na pravilno odmjerenu vrstu i mjeru kazne. Pored toga, primjerena mjera strogosti adekvatno se odrazila u duljini trajanja vremena provjeravanja, primjenom uvjetne osude, izrečenog u maksimalnom roku propisanom člankom 56. stavkom 3. KZ/11.
6.6. S obzirom na izloženo, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), bilo je opravdano optuženika osuditi na kaznu zatvora u trajanju jedne godine te istu uvjetovati na vrijeme pet godina. Imajući u vidu konkretne okolnosti i način počinjenja djela, odnosno stupanj povrede zaštićenog dobra, upravo ovako odmjerenom kaznom, koja je primjerena počinjenom djelu i osobi počinitelja, izraziti će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
6.7. Stoga, strože kažnjavanje za koje se zalaže državni odvjetnik, predlažući izricanje bezuvjetne kazne zatvora, nije osnovano.
7. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.
7.1. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ove presude.
Velika Gorica, 6. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
