Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-317/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovrhovoditelja ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ovrhovoditelja LG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ovrhovoditelje zastupa punomoćnica Sanja Čohilj Vadinjof, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. u Puli, protiv ovršenika Grawe Hrvatska d.d., OIB: 28406115764, Ulica grada Vukovara 5, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Dean Ilijevski, odvjetnik u Labinu, radi izravne naplate, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2588/2025-5 od 29. srpnja 2025., dana 6. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba ovršenika Grawe Hrvatska d.d. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2588/2025-5 od 29. srpnja 2025. u točkama I, II, III i IV izreke.
II Odbija se zahtjev ovršenika Grawe Hrvatska d.d. za naknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 1.250,00 eura, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika od 12. lipnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom na temelju zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditeljice IG, ovrhovoditelja ŽG i ovrhovoditelja LG na temelju presude Općinskog suda u Puli poslovni broj Pn-120/2019 od dana 24. prosinca 2020., preinačene presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., kao ovršne isprave (točke I do III izreke), odbijen je kao neosnovan zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka (točka IV izreke) i odbijen je kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka (točka V izreke).
2. Protiv točaka I, II, III i IV izreke tog rješenja žali se ovršenik ne navodeći određeno zakonom propisane žalbene razloge. U bitnom navodi da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv ovršne isprave čime da je ispunio osnovni uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a. Međutim, da ne može pribaviti podatke o imovinskom stanju ovrhovoditelja budući da je pristup takvim podacima dopušten isključivo nadležnim tijelima u okviru zakonom propisanih ovlasti. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima te usvoji prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, podredno da isti vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 1.250,00 eura.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ).
5. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate s obrazloženjem da ovršenik nije učinio vjerojatnim da ovrhovoditelji nemaju imovinu ili da njihova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika budući da nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelji ne bi bili u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditeljima.
6. S takvim zaključkom suda prvog stupnja slaže se i ovaj drugostupanjski sud.
7. Sukladno odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. tog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. tog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, sukladno s odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. tog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.
7.1. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a, propisano je da sud može, na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz ispunjenje jedne od zakonskih pretpostavki navedenih u odredbama čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu.
8. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije slijedom čega je prvostupanjski sud ispravno zaključio da je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.
9. Također je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, ovršenik je u prijedlogu naveo da će ovrhovoditelji značajnim novčanim sredstvima raspolagati na način da će ih jednostavno potrošiti i da time postoji realna mogućnost da se ovršenik od njih više nikada neće moći naplatiti.
9.1. Pritom ovršenik ne iznosi druge razloge o tome kakvu bi konkretnu štetu trpio provedbom ovrhe, a niti da bi ona bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Bez navođenja u čemu bi se ta šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg te štete – ne može se zaključiti da bi eventualno nastala šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva.
10. Ovršeniku na žalbeni navod da ne može pribaviti podatke o imovinskom stanju ovrhovoditelja, budući da je pristup takvim podacima dopušten isključivo nadležnim tijelima u okviru zakonom propisanih ovlasti, treba reći da je odredbom čl. 232. st. 1. ZPP-a propisano da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda, dok je st. 3. istog članka propisano da ako se isprava nalazi kod državnog tijela, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu. Ovršenik nije dokazao niti da je pokušao pribaviti podatke od nadležnih tijela niti je predlagao da sud to učini u slučaju da on sam nije mogao pribaviti potrebne isprave. Stoga se takav žalbeni navod ne može prihvatiti kao osnovan, posebno imajući na umu i odredbu čl. 18. st. 1. OZ-a.
11. Ovršenik svoj prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava pretežito temelji na činjenici da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv ovršne isprave. Međutim, uvidom u sustav eSpis, utvrđeno je da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-3598/2025-2 od 3. rujna 2025. odbijen prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije.
12. Stoga, budući da ovršenik nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi nastala provedbom ovrhe, to je pravilno postupio sud prvog stupnja kada je odbio njegov prijedlog za odgodu ovrhe, zbog čega je trebalo, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja, kao što je riješeno u točki I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
13. S obzirom na to da ovršenik nije uspio u žalbenom postupku, na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odbijen je njegov zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka (točka II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).
14. U nepobijanom dijelu (točka V izreke), prvostupanjsko rješenje nije ispitivano (čl. 365. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a).
U Velikoj Gorici 6. studenog 2025.
Sudac
Goran Škugor
