Baza je ažurirana 02.06.2026. zaključno sa NN 38/26  EU 2024/2679

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: Pn-255/2022-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Irmi Dujić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ORGULA GRUPA d.o.o., OIB: 06755611507, sa sjedištem u [adresa], zastupana po članu uprave IK, a on po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Hanza Media d.o.o., Koranska 2, Zagreb, OIB: 79517545745, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o., Pisarnica Split, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničke vježbenice AK i zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika TK, na ročištu za objavu i uručenje presude dana 06. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužitelju neimovinsku štetu u iznosu od 2.654,46 Eur (20.000, 00 kn), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 13. srpnja 2022. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.359,50 Eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 06. studenoga 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Kod Općinskog suda u Splitu dana 13. srpnja 2022. zaprimljena je tužba tužitelja ORGULA GRUPA d.o.o. protiv tuženika Hanza Media d.o.o., a radi naknade štete. U tužbi se navodi kako je na internetskom portalu Jutarnjeg lista (www.jutarnji.hr) Dobra hrana, čiji je nakladnik tuženik, dana 26. travnja 2022. godine objavljen članak pod naslovom „ANALIZA VELIKI TEST JUTARNJEG: JEFTINO MASLINOVO ULJE IZ NAŠIH SUPERMARKETA U PRAVILU NE VRIJEDI NIŠTA!” U navedenom članku, da su na krajnje tendenciozan i neistinit način izrijekom označeni, opisani i predstavljeni upravo proizvodi koje tužitelj u okviru obavljanja svoje temeljne gospodarske djelatnosti već dugi niz godina proizvodi i stavlja u promet i po kojima je nadaleko poznat, priznat i prepoznatljiv, kako u poslovnom svijetu tako i među potrošačima. Svaka osoba koja je samo letimično pročitala tekst spornog članka da je mogla stvoriti pogrešan dojam da su tužiteljevi proizvodi „Harmonija", „Tradicija", „Bodul” i „Premium", čije su i fotografije priložene u spornom članku s jasno istaknutim natpisom i etiketom „Orgula", sadržajno identični i da ih tužitelj usprkos tome prodaje po različitim cijenama, kao i da nisu kvalitetna i ekstra djevičanska maslinova ulja kako se predstavljaju i plasiraju u prodaji, a što sve da nipošto nije točno. Tužitelj navodi kako je s obzirom na navedeno, a posebno imajući u vidu da je sporni članak objavljen na jednom od najpoznatijih, najposjećenijih internetskih portala u Republici Hrvatskoj i da obiluje krajnjim neistinama o kvaliteti proizvoda koje tužitelj stavlja u promet u okviru obavljanja svoje temeljne gospodarske djelatnosti tužitelju prouzročena neimovinska šteta velikih razmjera. Dalje tužitelj navodi kako je unutar zakonskog roka podnio zahtjev da se objavi ispravak neistinitih i netočnih informacija, kao i isprika nakladnika, bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu, a sve sukladno relevantnim odredbama članka 41. Zakona o medijima, ali da je tuženik odbio ovakav tužiteljev zahtjev, uputivši ga da navodi iz spornog članka mogu biti tek temelj odgovornosti nakladnika za naknadu prouzročene štete. Tužitelj navodi kako se u konkretnom slučaju, spornim člankom, isključivo u službi senzacionalističkih i tendencioznih navoda, koji podižu gledanost i vidljivost medija, na štetu tužitelja navode sljedeće neistinite tvrdnje: "no ovo je vjerojatno prvi put da je, osim senzorske, provedena i detaljna, znanstveno utemeljena fizikalno kemijska analiza u laboratorijskim uvjetima i dalje se takva loša ulja prodaju kupcima željnim zdrave prehrane — njih im redovito propisuju nutricionistički gurui koji favoriziraju maslinovo ulje. Ukratko: tresla se brda, rodio se miš! Situacija je sljedeća: takva ulja jesu jestiva, nisu štetna, ali ništa ne pridonose našem zdravlju i, ponajprije, nemaju pravu kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja", "… samo je za 13 fizikalno-kemijska analiza na najmedenijem IVIR uređaju potvrdila deklariranu kvalitetu, ali samo su tri prošla i potvrđuju istinsku kvalitetu…", "što je direktan pokazatelj loše prerade maslina i skladištenja, mogućeg patvorenja tj.. miješanja s nekim drugim biljnim uljem ili nekim uljem iz niže kvalitete maslinovog ulja. " …Nakon fizikalno-kemijske analize provela se dodatno i senzorska analiza, i žalosna većina testiranih uzoraka nije zadovoljila deklariranu kvalitetu maslinovoga ulja. Ona ne sadrže poželjne okuse i mirise. Velika većina sadrži i mane u okusu i mirisu, pa zbog toga ne mogu biti ekstra djevičansko maslinovo ulje..." „ ...Prema fizikalno-kemijskoj i senzorskoj analizi s velikom sigurnošću možemo utvrditi da su analizirani uzorci ulja proizvedeni miješanjem od rafiniranoga maslinovoga ulja (rafiniranjem ulja uklanjaju se mirisi i okusi, kako pozitivni, tako i negativni) i djevičanskog maslinovog ulja u kojemu se dopušta prisustvo malih mirisnih i okusnih mana. Testiranje je pokazalo i neke porazne činjenice: jedan domaći proizvođač pakira četiri različita proizvoda ( pod imenima Harmonija, Tradicija, Bodul i Premium) koji su u analizi s devet egzaktnih parametara dali posve identične rezultate. Prodaju, dakle, isto ulje pod različitim imenima i različitim cijenama..." „Dakle, danas prosječni kupac nema mogućnosti kupiti povoljno kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje u našim manjim i većim opskrbnim lancima. U stvari ima, ali većina ne zadovoljava tu kvalitetu jer su lažno deklarirana. ", „Dakle svi skupa, ruku pod ruku, sudjeluju u toj nečasnoj radnji patvorenja i miješanja svih oblika ulja, koja se dobivaju od ploda masline i komine ( ostatka nakon prerade masline u ulje). A najveći dio te mješavine ulja sastoji se od rafiniranog maslinovog ulja. " Tužitelj drži osobito sramotno i neprimjereno da se u završnome dijelu istog članka navodi „ ..obitelj I svoje je carstvo zasnovala na uvozu maslinova ulja u Ameriku...", na koji način se tužiteljevo poslovanje dovodi u kontekst načina poslovanja obitelji I iz poznate filmske trilogije „Kum", A predstavlja tešku povredu prava osobnosti. Tužitelj navodi kako je e pravna osoba koja na tržištu bez ikakve „mrlje” uspješno djeluje dugi niz godina i uživa renomirani ugled, djelujući u skladu sa zakonima i uvijek štiteći dostojanstvo branše bez ikakve „mrlje”. Društvo da je široj javnosti i poslovnim partnerima poznato kao pouzdan subjekt, koji brine i štiti sva prava korisnika svojih usluga. Međutim, ovakvim postupanjem tuženika da je takav dobar glas i ime društva narušeno, pogotovo kada se uzme u obzir da je tuženik odbio objaviti ispravak informacije. Tužitelj navodi da je ovakvim postupanjem došlo do povrede poslovnog ugleda, dobrog glasa i tvrtke društva te samog remećenja poslovanja društva, a za što da ne postoji valjana pravna osnova. Navođenjem punih naziva proizvoda („Harmonija”, „Tradicija", „Bodul” i „Premium”) u spornom članku i posebno predočavanjem njihovih fotografija s istaknutim natpisom i etiketom „Orgula”, uz potpuno neutemeljeno prezentiranje javnosti da bi svi bili istog sadržaja, tužitelju da je nanijeta značajna šteta jer je širokoj javnosti prikazan kao poslovni subjekt koji pod različitim cijenama prodaje isti proizvod, čime bi se otvoreno impliciralo da se radi o subjektu koji „vara” svoje kupce. Tužitelj navodi da svaki od proizvoda koje stavlja na tržište u cijelosti zadovoljava sve stručne kriterije i pozitivne zakonske propise koji se odnose na kvalitetu i kakvoću svakog proizvoda. Dalje navodi kako je tužitelj u svakom trenutku kontroliran od strane nadzornih upravnih tijela te da u skladu sa dobrom poslovnom praksom u proizvodnom procesu vrši stalne i detaljne analize svih proizvoda prije njihovog stavljanja na tržište, a sve kako bi imao zadovoljene standarde kvalitete za svoje proizvode. Uz vlastiti laboratorij za ispitivanje kvalitete ulja tužitelj da radi objektivnosti redovito svoje proizvode upućuje na analizu i vanjskim laboratorijima. Tužitelj u dokazne svrhe dostavlja i Izvještaj o ispitivanju maslinovog ulja 65-22, od 4. ožujka 2022. godine, kojim je ispitivanju podvrgnut tužiteljev proizvod „Tradicija", a za koji je provedenom analizom utvrđeno da je u skladu sa svim zahtjevima kategorije „ekstra djevičansko maslinovo ulje". Navodi da sukladno odredbama Uredbe komisije (EEZ) br. 2568/91, od 11. srpnja 1991. godine, o karakteristikama maslinovog ulja i ulja komine masline te o odgovarajućim metodama analize, tužiteljevi proizvodi imaju sve tražene parametre za ono što je iskazano na etiketi svakog od proizvoda. Tužitelj navodi da su za provođenje ispitivanja kvalitete maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj ovlašteni isključivo prehrambeno-biotehnološki laboratoriji Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Tužitelj navodi da nije postojao nijedan razlog da se objavi članak ovakvog sadržaja. Navodi da je sporni članak u kontradikciji sa samim sobom jer da je pregledom iskazanih parametara navodno provedene analize tužiteljevih proizvoda vidljivo je da ulja ne spadaju u istu vrstu, jer postoje razlike u iskazanim parametrima tablica unutar samog članka. Ostali navedeni parametri prikazani u tabličnim prikazima unutar spornog članka da su također različiti za svaki od proizvoda koje tužitelj stavlja u promet. Tužitelj navodi kako je predmetnim člankom sasvim jasno iskazana namjera za iznošenjem neistinitih i nepotpunih informacija s ciljem nanošenja štete tužitelju. Zbog svega naprijed navedenog tužitelj navodi da je tuženik štetnom radnjom povrijedio temeljna prava tužitelja, zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Ovo postupanje tuženika da se negativno odrazilo na ugled i tvrtku tužitelja, a što je stvoreno i prepoznatljivo na tržištu dugi niz godina. Tužitelj naglašava i da je sporni članak unatoč svemu i danas aktivan na internetskom portalu Jutarnjeg lista (www.jutarnji.hr), što je lako provjerljivo, tako da tuženik ne odustaje od neshvatljivog nanošenja štete tužitelju, koja je protekom svakog dana sve veća. Zbog navedenoga predlaže sudu da prihvati tužbeni zahtjev i da tuženika obveže na naknadu neimovinske štete tužitelju u iznosu od 20.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate kao i da ga obveže na naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i ističe da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan. Navodi kako tužitelj postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje u skladu s čl.21. st.6. Zakona o medijima (”Narodne Novine” broj 59/04, 84/11 i 81/13, dalje u tekstu: ZM). Ako bi u daljnjem tijeku postupka tužitelj dokazao postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu, tuženik ističe da se u konkretnom slučaju ima primijeniti čl.21. st.4. ZM. uz obrazloženje da informacije iz članka nisu bile podobne povrijediti pravo osobnosti tužitelja jer se radilo o točnim činjenicama, postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu informacija i postupano je u dobroj vjeri. Fokus članka da je izbor najboljeg maslinovog ulja koje se u trgovini može kupiti za iznos do 100,00 kuna i pritom da je analizirano 30 uzoraka maslinovog ulja, odnosno da fokus članka nije na tužitelju te da iz tužbe nije jasno koja to točno informacija u članku nije točna. Tuženik navodi kako je trgovačko društvo NIR analiza d.o.o. ovlašteno analizirati maslinovo ulje i izrađivati nutritivne deklaracije u skladu s Uredbom komisije (EEZ) br. 2568/91 od 11. srpnja 1991. o karakteristikama maslinovog ulja i ulja komine maslina te o odgovarajućim metodama analize te da je ovo trgovačko društvo analiziralo 30 uzoraka maslinovog ulja i utvrdilo da veći dio ne zadovoljava uvjete da bi se smatralo ekstra djevičanskim uljem. U odnosu na tvrdnje tužitelja da nije točno da su maslinova ulja „Harmonija“, „Tradicija“, „Bodul“ i „Premium“ u biti ista ulja, ističe da je ovo vidljivo iz masnih kiselina jer su parametri za palmitinsku, oleinsku, linolnu i linolensku kiselinu identični. Tuženik napominje da je u nastavku postupka nužno uzeti u obzir kako je Ustavni sud RH u više svojih odluka (na primjer broj: U-III-7479/2014 od 16. prosinca 2015., broj: U-III-2195/2016 od 2. studenoga 2016. i broj: U-III-2588/2016 od 8. studenoga 2016.) prihvatio stajališta ESLJP-a i u tijeku postupka proveo test nužnosti u demokratskom društvu. Navodi da test nužnosti u demokratskom društvu zahtijeva da sud pred kojim se nađe zahtjev za ograničenje slobode izražavanja utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju. Tuženik ističe da čl.1100. st.2. Zakona o obveznim odnosima (”Narodne Novine” broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) propisuje kako sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade vodi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

3. Tijekom dokaznog postupka izveden je dokaz čitanjem: članka objavljenog na internetskom portalu Jutarnjeg lista (www.jutarnji.hr) Dobra hrana 26. travnja 2022. naslova "Analiza / Veliki test Jutarnjeg: Jeftino maslinovo ulje iz naših supermarketa u pravilu ne vrijedi ništa! / Analizirali smo i kušali 30 ekstra djevičanskih maslinovih ulja od kojih samo tri opravdavaju kvalitetu.", zahtjeva za ispravak informacije i ispriku nakladnika sa povratnicom, obavijest sukladno čl. 42. st. 5. Zakona o medijima, izvještaja o ispitivanju maslinovog ulja 65-22 prehrambeno tehnološkog laboratorija Instituta za poljoprivredu i turizam za uzorke "Tradicija Orgula" od 04. ožujka 2022., dopisa Ministarstva poljoprivrede Klasa: 310-26/17-01/104, URBROJ: 525-09/0492- 17-2 od 20. studenog 2017., priložene elektronske komunikacije, dopisa Državnog inspektorata Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina, od 31. ožujka 2022., Izvještaja o ispitivanju uzorka maslinovog ulja 65/22, Urbroj: 0147-22-241, od 23. ožujka 2022. uz analizu, saslušanjem svjedoka LK, zakonskog zastupnika tužitelja IK i glavnog urednika tuženika FK.

4. Čitanjem članka objavljenog na internetskom portalu Jutarnjeg lista (www.jutarnji.hr) Dobra hrana 26. travnja 2022. naslova "Analiza / Veliki test Jutarnjeg:

Jeftino maslinovo ulje iz naših supermarketa u pravilu ne vrijedi ništa! / Analizirali smo i kušali 30 ekstra djevičanskih maslinovih ulja od kojih samo tri opravdavaju kvalitetu." utvrđeno je da je kontrola kvalitete maslinovih ulja o kojima je napisan članak bazirana na proizvodima koji su deklarirani kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, široko dostupni, cjenovno prihvatljivi do maksimalnih 100 kuna za litru ulja, iako je za većinu njih cijena bila 50 - 60 kuna. Od ukupno trideset analiziranih takvih ulja iz vodećih trgovačkih lanaca, deklariranih kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, da je samo za 13 fizikalno-kemijska analiza na najmodernijem NIR uređaju potvrdila deklariranu kvalitetu i da su samo tri prošla istinsku kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Nakon fizikalno–kemijske analize da se provela dodatno i senzorska analiza te da većina testiranih uzoraka nije zadovoljila deklariranu kvalitetu maslinovog ulja. Kao najkvalitetnija, od testiranih ulja, koja su zadovoljila po navedenim kriterijima navode se dva od proizvođača PZ Marina ( pod različitim brendovima, jedan pod brendom proizvođača i drugi kao Kauflandova robna marka Favourites), a treći da je iz uvoza - grčka Terra Creta estate. Testiranje da je pokazalo i neke porazne činjenice te da jedan domaći proizvođač pakira četiri različita proizvoda (pod imenima Harmonija, Tradicija, Bodul i Premium) koji su u analizi s devet egzaktnih parametara dali posve identične rezultate odnosno da prodaju isto ulje pod različitim imenima i različitim cijenama. Uz svaki analizirani proizvod priložena je analiza obavljena u NIR analiza d.o.o. Zagreb. Navodi se da danas prosječni kupac nema mogućnosti kupiti povoljno kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje u našim manjim i većim opskrbnim lancima. Osnovni problem da je u tome što su sva ta ulja "iz Europske unije" što znači da čak i domaći proizvođači ne crpe iz domaćih izvora, nego svoje boce pune uljima iz Španjolske, Italije ili Grčke, uz možda mali udio iz domaćih maslinika. Tako se zaključuje da "svi skupa, ruku pod ruku, sudjeluju u toj nečasnoj radnji patvorenja i miješanja svih oblika ulja, koja se dobivaju od ploda masline i komine (ostatka nakon prerade masline u ulje). A najveći dio te mješavine ulja sastoji se od rafiniranog maslinovog ulja. Hrvatska nema rafineriju maslinovog ulja (iako ima jako dobrih uljara), dakle uvozi se iz zemalja koje ih imaju". Dalje se navodi: " Radi se o obrascu koji u nas funkcionira unatrag 10 godina. A u svijetu je poznat već dosta dugo - imperiji su izgrađeni na tome. Sjetite se samo Coppolina "Kuma" - filmska obitelj I svoje je carstvo zasnovala na uvozu maslinova ulja u Ameriku. Baš sve sa Sicilije? Hrvatska je maslinarska zemlja i proizvođač maslinovog ulja na razini svijeta sa 0,8%, a 50 posto je samodostatna prema prosječnoj potrošnji. Najveći udio proizvodnje su mala obiteljska gospodarstva, koji rade masline - ulje za privatnu potrošnju i nešto viška za prodaju. Dakle, 95 posto su hobisti, a 5 posto profesionalci. Hrvatska ima samo jednog značajnijeg proizvođača po veličini, broju stabala i tonama proizvedenog ploda tj. ulja, koji može proizvesti ulje sigurno i neupitno ekstra djevičanske kvalitete. Cijena njihovog ulja je iznad 100 kuna za litru i nalaze se u svim većim trgovinama. Sve ostalo su uljare koje većinom prerađuju plod i otkupljuju ulje, te mali pogoni-skladišta koji imaju nešto svog ulja, a većinu kupuju izvan Hrvatske." Dalje se navodi da nema nikakve dileme da su naša ulja jako kvalitetna, ne samo istarska nego i dalmatinska, da sva hrvatska deklarirana ekstra djevičanska ulja zaista i jesu ekstra djevičanska te zasluženo dobivaju visoke ocjene na međunarodnim natjecanjima, ali da njih uglavnom nema u supermarketima. Zaključno se navodi da u Hrvatskoj proizvođač ekstra djevičanskog maslinova koji ima brend i koji se maslinarstvom bavi profesionalno, mora podnositi određene troškove te da trošak proizvedene litre ekstra djevičanskog maslinova ulja koje na polici košta 100 kuna, ne može biti manji od 50 kuna pa se postavlja pitanje kakvo se to ulje prodaje na policama za 40 ili 50 kuna te se sugerira upotreba, makar i u manjim količinama, domaćeg maslinovog ulja od provjerenih malih proizvođača.

U članku koji je dostavljen u sudski spis nalaze se certifikati analize za analizirana ulja. Tako se konkretno nalaze i analize za ulja: T ( list 20 spisa) u kojoj je navedeno da uzorak zadovoljava kvaliteti ekstra djevičanskog maslinovog ulja, L ( list 21 spisa) u kojoj je navedeno da uzorak ne zadovoljava kvaliteti ekstra djevičanskog maslinovog ulja, Premium ( list 22 spisa) u kojoj je navedeno da uzorak ne zadovoljava kvaliteti ekstra djevičanskog maslinovog ulja, Tradicija ( list 23 spisa) u kojoj je navedeno da uzorak ne zadovoljava kvaliteti ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Analitička izvješća datirana su 29. ožujka 2022. Iz priloženih tablica razvidno je da su rezultati po parametrima brojčano drugačiji, a da su odstupanja od propisanog ( u priloženim tablicama) da bi se radilo o kvaliteti ekstra djevičanskog ulja u jedan do dva parametra minimalna. Dakle, samim pregledom rezultata članku priloženih analiza jasno je da ne stoji konstatacija navedena u članku da su pokazane porazne činjenice da jedan domaći proizvođač prodaje isto ulje po različitim imenima i cijenama budući je jedno od četiri ulja kvalitete ekstra djevičanskog ulja po analizi dok ostala tri to nisu.

5. U svojstvu svjedoka saslušan je LK koji je naveo kako je 2022. angažiran od strane časopisa "Dobra hrana" za izradu rezultata analize maslinovih ulja jer da inače ima laboratorij i bavim se analiziranjem namirnica. Svjedok je naveo kako nije certificiran za analizu maslinovih ulja u smislu da je akreditiran za to, ali da ima dozvolu Ministarstva poljoprivrede da radi kontrolu kvalitete hrane. Svjedok nije znao sadrži li ovo dopuštenje i dopuštenje za javnu objavu analize budući to nije pitao kada je ishodovao dopuštenje. Svjedok je naveo kako se sjeća da se radilo o analizi 30 ulja koja su se prodavala kao extra djevičanska. Svjedok je naveo kako nije s novinarom komentirao da bi se neka od ulja prodavala pod različitim imenima, a da se radilo o istom ulju. Nije se sjećao ni rezultata za ulja koja su nosila nazive Harmonija, Tradicija, Bodul i Premium već je naveo kako je napisao analitičko izviješće u kojem su bili potpuni rezultati za sva testirana ulja. Svjedok je naveo kako je provedena fizikalno- kemijska analiza prema pravilniku o uljima kojim je točno propisan minimum i maksimum koji se moraju zadovoljiti. Tako da je analizirana slobodna masna kiselina i sastav sukladno 9 parametara. Prema sastavu i rezultatima da je zaključeno o kvaliteti svakog pojedinog ulja te da je uz svako ulje priložena i analiza sa rezultatima. Uzorci za analizu da su dopremljeni od strane tražitelja usluge, a da su odabrani prema kriteriju kako je to navedeno u tekstu članka, do određenog ranga cijene koji je prihvatljiv današnjem kupcu, do maksimum 100,00 kuna te je dopremljeno 30 vrsta različitog ulja iz trgovine. Naveo je da Državni inspektorat za određivanje kriterija extra djevičanskog maslinovog ulja koristi pet parametara koje pojedinačno i navodi, ali u slučaju kontrole radi li se o patvorenju, lažiranju ili miješanju ulja da se koriste i druge vrste analiza. Po njegovim saznanjima za ovo da su akreditirani Porečki Institut i Nastavni zavod za javno zdravstvo u Splitu. U odnos na senzorsku analizu svjedok je naveo kako je dao samostalno svoje subjektivno mišljenje, kao stručna osoba koja je završila fakultet. Na upit je li provedena analizu kojom bi se utvrdilo da bi se radilo o miješanju s rafiniranim uljima, odnosno patvorenjem ulja, svjedok je naveo kako je radio analizu na 9 parametara i senzorsku analizu te je pojasnio da on nije radio analizu i dao nalaz kompletnog sastava maslinovog ulja, ali smatra da se sa senzorskom analizom može utvrditi miješanje ulja. Svjedok je naveo da kompletni nalaz radi samo referentni laboratorij. Svjedok je naveo kako su dostavljeni samo uzorci ulja s polica trgovačkih lanaca bez podataka o temperaturnoj listi i skladištenju uzoraka. Svjedok je naveo i da godišnje napravi preko 300 analiza maslinovog ulja za različite maslinare. Naveo je da nije imao namjeru povrijediti čast i ugled zakonskog zastupnika tužitelja već da je samo analizirao 30 dostavljenih ulja i dao rezultate istih. Svjedok je naveo da je analiza koju je proveo pokazala da bi se ista ulja nalazila u različitim ambalažama te je pojasnio da je najosnovnije kod identifikacije ulja sastav masne kiseline, ovo da se može usporediti s onim što je u forenzici otisak prsta i da se po tome se točno može utvrditi odakle je maslinovo ulje. Pojasnio je da tako npr. ulja iz Dalmacije za određenu godinu sva mogu imati identičan rezultat, a unutar ovog da mogu postojati razlike glede različitih sorti npr. F, N, ali za tu godinu sve bi N imale isti sastav masne kiseline, otprilike. Odstupanja bi bila minimalna. Po tome da je zaključio da se radi o identičnom ulju jer su razlike bile vrlo male. Na upit tužitelja da se izjasni prema analitičkom izvješću, a s obzirom da je navedeno da su tri ulja nesukladna s fizikalno- kemijskom analizom, je li rađena senzorska analiza, svjedok je naveo da za ulja Harmonija, Tradicija i Premium nije rađena.

Dakle, iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da su razlike u testiranim uljima koje proizvodi tužitelj bile vrlo male radi čega je zaključio da su istog podrijetla, identično ulje, ali ne isto ulje. Pored ovoga svjedok je naveo kako je testirao devet parametara iako se po pravilima Državnog inspektorata testira samo njih pet, kao i da njegov laboratorij nije referentan za kontrole glede patvorenju ili miješanja ulja, već isključivo za kontrolu kvalitete hrane. Glede senzorske analize naveo je da se radi o njegovom subjektivnom mišljenju.

6. Zakonski zastupnik tužitelja IK u iskazu je naveo kako je predmetni članak prvi put vidio na portalu, a kasnije da su ga kontaktirali neki ljudi da je isti objavljen u Jutarnjem listu. Naslov da je bio bombastičan, a sve da ga se ticalo budući se radila analiza na šest ulja koje puni Orgula grupa d.o.o. Nije se znao izraziti je li članak utjecao na poslovanje tužitelja, nije imao podatke o prodaji, ali je naveo kako je članak donio negativan publicitet te da su tužitelja nazivali dosta kupaca i predstavnika trgovačkih društava. Naveo je kako podaci nisu bili u skladu sa podacima koje je tužitelj imao. Isti je naveo kako smatra moralno i ljudski nedopustivo da se u istom članku proizvođače ulja povezuje s obitelji I, s bilo kakvim nečasnim radnjama u vidu prijevare, kriminalnih radnji kao patvorenje i miješanje ulja, te da su upravo zbog ovoga morali reagirati te da ima primjedbu samo na netočne podatke, ali da poštuje različita mišljenja. Referirao se i na iskaz svjedoka LK te je naveo kako je nemoguće senzorskom analizom utvrditi patvorenje ili miješanje ulja, a da je rečeno da je od svih ulja samo 13 išlo na senzorsku analizu, od čega je samo jedno ulje tužitelja, zbog čega da je nemoguće da se radi o patvorenju ili miješanju ulja. Po njegovu mišljenju u članku nije točan zaključak da se pod istim uljem prodaju četiri različita proizvoda, a da se iz iskaza saslušanog svjedoka LK saznaje da bi se radilo o istom podrijetlu, ali da je očito da se ne radi o istom ulju pa da ne stoji formulacija da se tako varaju potrošači i da se isto ulje prodaje pod četiri različita proizvoda. Ovomu u prilogu da stoji i tvrdnja da je jedno ulje zadovoljilo fizikalno-kemijsku analizu, a da tri nisu te da je jasno da se ne bi radilo o istom ulju. Naveo je i kako je netočno u članku navedeno da "svi skupa sudjeluju ruku pod ruku u patvorenju i miješanju ulja". Nadodao je kako su istaknute četiri dobro poznate marke tužitelja, a Tradicija da je najpoznatija marka tužitelja i ima najbolju prodaju te smatra da je povezivanje tužitelja s radnjama kriminala i prijevare namjerna konstatacija. Naveo je i da su ulja Harmonija, Tradicija, Premium i Bodul ulja iz EU, pretežno iz Španjolske, 95%, ali da nisu dužni deklarirati zemlje porijekla. Za ulje "Zlatno ulje" koje proizvodi tužitelj da je zemlja porijekla Hrvatska. Dakle, tužitelja je zasmetala prvenstveno netočna tekstualno oblikovana informacija ( jer je uz tekst objavljena i analiza koju može provjeriti svaka osoba) da prodaje isto ulje po različitim cijenama, a i sam senzacionalistički način pisanja članka što mu je stvorilo trenutan negativan publicitet.

7. Zakonski zastupnik tuženika FK je naveo kako mu je poznat predmetni članak jer on kao glavni urednik pregleda svaki članak prije objave. Svjedok je naglasio i da je on osobno naručio ovaj članak. Naveo je da je LK prepoznat kao stručna osoba u struci, a ranije da je imao i neka mišljenja koja nije čuo, da je zagovaratelj hrvatskih ulja i da brani visoke cijene istih. On da je tada postavio pitanje što je s uljima koji se prodaju po dućanima po cijenama već od 40,00 kuna te što se to prodaje hrvatskom kupcu i možemo li to provjeriti. S obzirom da je LK poznavatelj ulja i ima svoj laboratorij naručio je od njega da napravi analizu. Sva ulja koja su analizirana da su uzeta iz supermarketa, velikih prodajnih centara u RH. Iste da su kupili osobno on i kolege iz redakcije u trgovačkom lancu te su isti odnijeti na analizu. Od 30 uzetih uzoraka po fizikalno-kemijskoj analizi samo 13 da je opravdalo naziv extra djevičanskog maslinovog ulja, a od tih 13 su samo tri prošla senzorsku analizu i potvrđena su extra djevičanskim maslinovim uljima. Po njemu je ova informacija bila izuzetno bitna i želio je da o tome sazna i hrvatska javnost. Nakon objave članka osim tužitelja da su se javili i iz Moninija, a on da je pregledao primjedbe tužitelja i Moninija te da je sve odnio u pravnu službu koja je odlučila što će biti dalje s primjedbama. Svjedok je objasnio da on ne zna što je točno bilo po pritužbama, ali da je dobio informacije od pravne službe da ne mora to objaviti jer da ne zadovoljava uvjete demantija. Od uzimanja uzoraka do dostave u laboratorij na analizu da su prošla dva do tri dana, odnosno nakon što su ulja kupljena u trgovačkim lancima da su dostavljena u redakciju i nakon toga da su automobilom odnijeta u laboratorij gospodina LK udaljen 10 -ak kilometara. Naveo je da je članak prošao urednički zahvat prije objave jer on to uvijek radi, te je pojasnio kako je prvi članak objavljen u nedjelju u Jutarnjem listu, Dobra hrana, te da nisu objavljeni detalji već samo zaključci, i da je taj naslov sigurno njegov. Dalje da je članak prenijet na portal gdje ima neograničeno prostora za objavu pa da su objavljeni i rezultati analize, ali svjedok nije znao kazati je li on stavio taj naslov te je naveo da misli da ga je odabrala urednica web portala koja je tada radila za njih, ali da je on kao glavni urednik odgovoran za sve.

Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika proizlazi da je namjera postupanja tuženika bila prvenstveno obavještavanje javnosti glede kvalitete ulja iz supermarketa koja se deklariraju kao ekstra djevičanska maslinova ulja, a sve s obzirom da je Hrvatska zemlja koja se bavi maslinarstvom i da je proizvodnja maslinovog ulja "skupa" pa se posumnjalo u ispravnost deklariranih ulja u supermarketima s obzirom na nižu cijenu. Dakle, fokus pisanja članka nije bio na tužitelju već se željela čitateljima kao kupcima pružiti točna informacija.

8. Tužitelj je u spis dostavio i nalaz državnog inspektorata, Područni ured Varaždin ( pribavljen je i spis Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: 320-02/22-15/248, od 31.03.2022.) o ispitivanju maslinovog ulja 65-22, sa nalazom od 23. ožujka 2022.., dok je samo ispitivanje provedeno od 11. -22. ožujka ( dakle, izrađeno svega nekoliko dana ranije nego li je izrađeno analiziranje po narudžbi tuženika od 10. ožujka 2022.) za ulje tužitelja "Tradicija Orgula". Dakle, u gotovo u istom vremenskom periodu analizirano je ulje tužitelja "Tradicija Orgula" koje se prodavalo u trgovinama u tom periodu. Iz ove analize je razvidno da je osim pet parametara koje spominje svjedok LK ulje analizirano i na više drugih parametara, odnosno da je analizirano i na sve parametre koje je analizirao laboratorij Nir analiza d.o.o. Zagreb te još i na neke dodatne. Konkretno ulje "Tradicija Orgula" imalo je u ovoj analizi bolji rezultat za K/270 tj. 0,15 što jedino nije bilo u skladu sa referencama kod Nir analize d.o.o. Zagreb od svih parametara ( tada 0,246), a osim ovoga analizirani su i udjeli etilnih estera i voskova te je vršen je postupak međunarodnog vijeća za masline za organoleptičko ocjenjivanje djevičanskog maslinovog ulja, a kod određivanja masnih kiselina mjereni su rezultati za više kiselina e su određeni i sastavi i sadržaji sterola i alkoholnih spojeva kapilarnom plinskom kromatografijom kao i dodatne analize te je zaključak kako je uzorak maslinovog ulja 65-22 u skladu sa zahtjevima kategorije Ekstra djevičansko maslinovo ulje.

9. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je tužba dopuštena u smislu odredbe članka 22. stavka 2. i 40. Zakon o medijima ( „ Narodne novine“ broj: 59/04,84/11, 81/13, dalje u tekstu ZM), a spisu prileži i zahtjev tužitelja za ispravak netočnih informacija upućen tuženiku 12. svibnja 2022. kao i obavijest tuženika sukladno članku 42. stavku 5. ZM od 13. svibnja 2022.

10. U članku 7. stavku 1. ZM propisuje da svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.

Člankom 21. stavkom 1. ZM-a je propisano da je nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan naknaditi štetu dok je u stavku 3. istog članka propisano da se kod utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima.

Člankom 21. stavkom 4. ZM-a propisani su slučajevi u kojima nakladnik ne odgovara za štetu te je navedeno i da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena, među ostalim, utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri ( točka 3.). Stavkom 6. istog članka propisano je da postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz stavka 4. ovoga članka dokazuje tuženik.

Nadalje, odredbom članka 22. stavka 1. ZM-a propisano je da se nematerijalna štete u pravilu nadoknađuje ispravljanjem netočne informacije, objavljivanjem ispravka informacija i isprikom nakladnika, a stavkom 2. tog članka je propisano da pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike kada ispravak nije moguć. Objava ispravka informacije može se zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije sukladno članku 40. stavku 2. ZM-a.

Člankom 23. ZM-a je propisano da se tužba za naknadu štete može podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena.

Članak 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ( „ Narodne novine“ broj:35/05 41/2008 i 125/2011, dalje u tekstu ZOO ) propisuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravna osoba ima sva prava osobnosti navedena u stavku 2. tog članka, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito prava na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i dr.

Članak 1100. ZOO-a u stavku 1. propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 3. istog članka propisano je da za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

11. Analizom svih izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti zaključuje se da je tužbeni zahtjev osnovan. Naime, ranije u obrazloženju sud je obrazložio i ocijenio svaki pojedinačno izveden dokaz tijekom postupka te bi u konačnici zaključak bio da je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja i to pravo na ugled, dobar glas i čast jer je u predmetnom članku neistinito navedeno da tužitelj prodaje isto ulje po različitim cijenama, dakle ne radi se o točnim činjenicama budući je ovo razvidno iz priloženih senzorskih analiza. Sud svakako pohvalnim drži intenciju tuženika za pisanje predmetnog članka budući je istim javnost informirana o kvaliteti ekstra djevičanskih maslinovih ulja iz nižeg platnog razloga te je zaključak da podrijetlo ovih ulja uglavnom nije iz Hrvatske već da su iz zemalja Europske unije, prvenstveno Španjolske te nekvalitetnija od domaćih ulja iste kategorije. Međutim, izdvajanjem jednog proizvođača, pojedinačno navođenjem imena dobro poznatih ulja, a sve u negativnom i netočnom kontekstu istome je nastala šteta i povrijeđeno pravo osobnosti, a što proizlazi i iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja jer je isti naveo kako se tužitelj nakon ovoga susreo sa negativnim publicitetom, dok je sudu podastrio dokaz da su njegovi proizvodi u skladu sa deklaracijom tj. unutar propisanih parametara budući je priložio rezultat nasumične analize testiranog ulja iste kategorije u istom periodu. Slijedom navedenoga, a pozivom na gore navedene zakonske odredbe odlučeno je kao u izreci te je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti. Glede visine tužbenog zahtjeva sud drži da je ovaj iznos postavljen više kao moralna satisfakcija nego stvarna šteta koja je moguće bila i veća radi čega je prihvaćen u zatraženom novčanom iznosu.

12. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi članka 48. stavak 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22.) i na temelju Odluke o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1,00 eura = 7,53450 kuna. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.,114/22.,156/22 i 155/23).

13. O troškovima postupka ovaj sud je odlučio primjenom čl. 151. st.3., čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) te odredaba Tarife o nagradama i naknadama za rad odvjetnika ( "Narodne novine" broj 138/23). Tužitelj je u ovome postupku uspio u cijelosti pa mu je priznat trošak sastava tužbe, zastupanja na 4 ročišta ( 03.02.2025., 03.03.2025., 28.05.2025. i 24.09.2025.) u iznosu od po 250,00 Eura sukladno Tbr.7.t.1., 9.t.1., 46. i 51. Tarife. Pored ovoga priznat mu je trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 36,50 Eura koliko je obvezan platiti već prilikom podnošenja tužbe te mu je priznata sudska pristojba za presudu u iznosu od 73,00 Eura koliko će mu nastati sukladno odredbama Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ( "Narodne novine" broj: 37/2023) Tar. br.2., a što ukupno iznosi 1.359,50 Eura.

U Splitu, 6. studenoga 2025.

Sutkinja

Irma Dujić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. tog Zakona.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).

DNA:

strankama po punomoćnicima

u spis

Broj odluke: Pn-255/2022-12
Sud: Općinski sud u Splitu
Datum odluke: 06.11.2025.
Pravomoćnost: Nepravomoćna odluka
Datum objave: 22.11.2025.
Upisnik: Pn - Upisnik predmeta naknade štete
Vrsta odluke: Presuda
Zakonsko kazalo:
  • Zakon o medijima, NN 59/2004, 10.05.2004, čl. 21. st. 6.
  • Zakon o medijima, NN 59/2004, 10.05.2004, čl. 22. st. 2.
  • Zakon o medijima, NN 59/2004, 10.05.2004, čl. 22. st. 40.
  • Zakon o medijima, NN 59/2004, 10.05.2004, čl. 41.
  • Zakon o medijima, NN 59/2004, 10.05.2004, čl. 42. st. 5.
  • Zakon o obveznim odnosima, NN 35/2005, 17.03.2005, čl. 29. st. 2.
  • Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN 57/2022, 20.05.2022, čl. 48. st. 1.
  • Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN 57/2022, 20.05.2022, čl. 48. st. 2.
Izvor: https://odluke.sudovi.hr/Document/View?id=d9f307a7-60bd-421d-9d72-e6c63778ed31