Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1059/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Kos, predsjednice vijeća, Vesne Gašparuš-Horvat, člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanoga po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. Zagreb, Ul. Grada Vukovara 84, protiv tuženika UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P- 151/2025-54 od 27. kolovoza 2025. i djelomičnoj presudi zbog ogluhe poslovni broj P-1151/2022-26 od 25. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P-151/2025-54 od 27. kolovoza 2025. i sudi:

1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

''I. Nalaže se tuženiku DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], 1. [adresa], da tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, plati iznos od 15.566,67 EUR sa zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 15.352,18 EUR od 6. srpnja 2019. do isplate,

- na iznos od 224,49 EUR od 5. kolovoza 2019. do isplate,

sa zakonskim zateznim kamatama koje se do 31. prosinca 2022. određuju po stopi za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.''

2. Odbija se zahtjev tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb za naknadom troškova postupka u iznosu od 4.758,02 EUR (četiri tisuće sedam stotina pedeset osam eura dva centa), sa zateznom kamatom od 27. kolovoza 2025. do isplate u odnosu na tuženika UN.

r i j e š i o  j e

Ukida se djelomična presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P-1151/2022-26 od 25. listopada 2023. i predmet vraća istome sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom broj P-151/2025-54 od 27. kolovoza 2025. naloženo je tuženiku da tužitelju plati iznos od 15.566,67 EUR sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 15.352,18 EUR od 6. srpnja 2019. do isplate,

- na iznos od 224,49 EUR od 5. kolovoza 2019. do isplate, u roku od 15 dana (točka I. izreke) te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka iznosu od 4.758,02 EUR sa zateznom kamatom od 27. kolovoza 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome navodi da ne postoji pravno relevantna uzročno-posljedična veza između njegovog postupanja, koje je u ovom postupku pogrešno utvrđeno, i navodne štete koja je prouzročena od strane korisnika vozila, da je sud pogrešno utvrdio da je prouzročio spornu štetu, da je vozilo od sredine rujna 2016. dano u najam JN, da osobno ne poznaje PN, niti je istom dao auto na korištenje, kao i da je PN proglašen krivim radi predmetne nesreće, prekršajnim nalogom od 7. ožujka 2024. Također navodi da nije neovlašteni korisnik motornog vozila te da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

3. Pobijanom prvostupanjskom djelomičnom presudom zbog ogluhe naloženo je tuženiku PN da tužitelju plati iznos od 15.566,67 EUR sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 15.352,18 EUR od 6. srpnja 2019. do isplate,

- na iznos od 224,49 EUR od 5. kolovoza 2019. do isplate, u roku od 15 dana (točka I. izreke) te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka iznosu od 804,36 EUR sa zateznom kamatom od 26. listopada 2023. do isplate, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke).

4. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka. U žalbi u bitnome navodi da je nejasno na koji način je prvostupanjski sud zaključio da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, niti utvrdio da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate jer o tome u obrazloženju presude ništa ne navodi.

5. Žalbe tuženika su osnovane.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku radi isplate iznosa od 15.566,67 EUR sa zateznom kamatom, kojega je tužitelj po odštetnom zahtjevu i po osnovi police osiguranja, isplatio za štetu nastalu na osobnom vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), sa zateznom kamatom.

U odnosu na presudu P-151/2025-54 od 27. kolovoza 2025.

7. Donošenjem navedene presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11,, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP). Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Odlučne činjenice prvostupanjski je sud utvrdio i ocijenio prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza svakog zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi čl. 8. ZPP, koju u žalbi također ističe tuženik.

8. U postupku je utvrđeno:

- da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K- 965/19 utvrđeno da je tuženik ŽN proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv imovine – pronevjerom – opisano i kažnjivo po čl. 233. st. 1. Kaznenog zakona jer je u kolovozu 2016., radeći na poslovima prijevoza, iznajmljivanja i održavanja vozila u društvu MOLOSO BULDOG d.o.o. uzeo i za sebe zadržao, između ostaloga, osobno vozilo marke Opel Vectra 1.6, reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo ĐN, koje se nalazilo u posjedu TD MOLOSO BULDOG d.o.o. na temelju punomoći od 3. kolovoza 2016. kojom je ĐN ovlastila TD MOLOSO BULDOG d.o.o., da iznajmljuje njezino vozilo,

- da je tim vozilom 19. studenoga 2016. u Zagrebu, prouzročena prometna nesreća, na način da je PN, koji je upravljao navedenim osobnim automobilom, prelazeći iz lijeve u desnu prometnu traku, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja kao i položaju drugih sudionika u prometu, desnom bočnom stranom vozila Opel Vectra 1.6, reg. oznake [registarska oznaka], naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila reg. oznake:

WIS753 (D), kojim je upravljao IN, usporedno, istim kolnikom, desnom prometnom trakom, u istom smjeru, a u trenutku prometne nesreće izbjegavao je nalet skretanjem u desno, uslijed čega je desnom bočnom stranom vozila naletio na metalnu zaštitnu ogradu, vlasništvo društva Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, koja se nalazi na mekom terenu izvan zapadnog ruba kolnika te je u nesreći nastala imovinska šteta,

- da je zbog toga što je prouzročio opisanu prometnu nesreću, PN oglašen krivim zbog počinjenja prekršaja iz čl. 43. st. 2., kažnjivog po čl. 43. st. 3., s primjenom čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pravomoćnim obveznim prekršajnim nalogom od 7. ožujka 2024.,

- da je vozilo [registarska oznaka] u vrijeme nastanka štetnog događa bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti.

8.1. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja, prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev, uz obrazloženje da je tuženik ŽN odgovoran tužitelju za štetu koja je nastala tužitelju u predmetnom štetnom događaju jer je počinjenjem navedenog kaznenog djela omogućio PN da kao neovlašteni vozač upravlja vozilom kojim je prouzročena predmetna šteta, a počinjeno kazneno djelo u svom činjeničnom opisu sadrži elemente neovlaštenog prisvajanja predmetnog vozila kojim je PN počinio štetu u odnosu na koju tužitelj potražuje regresnu isplatu u ovom postupku te da je stoga navedeno kazneno djelo u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Stoga je naložio tuženiku da tužitelju plati utuženi iznos, pozivom na odredbu čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO) i čl. 25. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – dalje: ZOOP).

9. Međutim, takav zaključak prvostupanjskoga suda nije pravilan i ne može se prihvatiti.

9.1. Prema čl. 963. st. 1. ZOO, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

9.2. Prema čl. 25. st. 1. ZOOP, ako je štetu prouzročio vozač koji je neovlašteno upravljao vozilom, oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom osiguratelju, osim u slučaju iz članka 23. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona. Prema st. 2. toga članka, neovlaštenim vozačem smatra se osoba koja je u vrijeme štetnog događaja bez suglasnosti vlasnika upotrijebila vozilo, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, nije ni član njegovoga obiteljskog kućanstva, a niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed, a prema st. 3. toga članka, društvo za osiguranje koje je oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, kamata i troškova.

9.3. Točno je da je pravomoćnom presudom broj: K-965/19 tuženik ŽN proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv imovine – pronevjerom – jer je u kolovozu 2016. uzeo i za sebe zadržao osobno vozilo kojim je 19. studenoga 2016. prouzročena predmetna šteta. Međutim, iz sadržaja navedene presude, kao ni iz dokaza izvedenih u ovom postupku, ne proizlazi da je navedeni tuženik upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], ili da ga je na bilo koji način upotrebljavao u vrijeme štetnog događaja, ili da ga je upravo on povjerio PN.

9.4. Prema ocjeni ovoga suda, u konkretnom slučaju, izvedeni dokazi ne daju dovoljnu osnovu za zaključak da između kaznenog djela kojega je počinio tuženik ŽN i štetne radnje – prometne nezgode koju je prouzročio PN, postoji adekvatna uzročno posljedična veza i da su te dvije radnje međusobno povezane odnosno da bi tuženik ŽN, zbog činjenice da je otuđio navedeno vozilo, bio odgovoran i za štetu koju je, upravljajući tim vozilom, počinio štetnik PN jer nije riječ o radnjama koje su međusobno nužno adekvatno povezane, niti to tužitelj u ovom slučaju tvrdi, a posljedično tome i ne dokazuje. Stoga se ne može prihvatiti ocjena suda prvoga stupnja da postoji uzročna veza između počinjenog kaznenog djela i predmetnog štetnog događaja.

10. Iz navedenih razloga, prvostupanjski sud je pogrešno ocijenio isprave i izvedene dokaze i na tim dokazima utemeljio presudu pa je, na temelju čl. 373. t. 1. ZPP, trebalo preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev (točka I/1. izreke ove drugostupanjske presude).

11. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, trebalo je preinačiti i odluku o parničnom trošku. Tuženik je u konačnici u cijelosti izgubio parnicu u odnosu na tuženika UN pa nema pravo na naknadu parničnog troška (točka I/2. izreke ove presude), već je, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP, dužan naknaditi trošak navedenom tuženiku.

11.1. Stoga je, na temelju čl. 380. t. 3. ZPP, trebalo preinačiti odluku o parničnom trošku, sadržanu u točki II. izreke navedene presude i odbiti zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 4.758,02 EUR sa zateznom kamatom, kao neosnovan (točka I/2. izreke ove drugostupanjske presude).

11.2. O pravu tuženika na naknadu parničnog troška nije odlučeno jer tuženik trošak nije tražio.

U odnosu na djelomičnu presudu zbog ogluhe P-1151/2022-26 od 25. listopada 2023.

12. Donošenjem navedene presude počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP, na koju u žalbi sadržajno ukazuje tuženik, tvrdnjom da je donesena protivno odredbi čl. 331.b ZPP.

13. Polazeći od utvrđenja:

- da je tuženiku PN, putem sudskog dostavljača Općinskog građanskog suda u Zagrebu, 13. veljače 2023. uručeno rješenje kojim je pozvan na davanje odgovora na tužbu, uz upozorenje na posljedice propuštanja propisane odredbama čl. 284. st. 1. i čl. 285. st. 2. ZPP,

- da navedeni tuženik u određenom roku od 30 dana od primitka rješenja i tužbe nije podnio odgovor na tužbu,

- da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, koje nisu u protivnosti s dokazima koje tužitelj podnosi i da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su 2. tuženika PN spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu,

prvostupanjski je sud, na temelju odredbe čl. 331.b ZPP, donio pobijanu djelomičnu presudu zbog ogluhe kojom prihvaća tužbeni zahtjev u odnosu na 2. tuženika PN.

14. Iz stanja spisa proizlazi da je tuženiku PN rješenje od 7. listopada 2022. (list 144 spisa), uz tužbu i priloge dostavljeno 7. veljače 2023. (poleđina lista 160 spisa), a tuženik u žalbi i ne osporava da su mu tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni.

15. Prema čl. 331.b st. 1. ZPP, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

16. U ovom slučaju tužitelj je u tužbi naveo:

- da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K- 965/19 utvrđeno da je tuženik ŽN proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv imovine – pronevjerom – iz čl. 233. st. 1. Kaznenog zakona jer je u kolovozu 2016., radeći na poslovima prijevoza, iznajmljivanja i održavanja vozila u društvu MOLOSO BULDOG d.o.o. uzeo i za sebe zadržao, između ostaloga, osobno vozilo marke Opel Vectra 1.6, reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo ĐN, koje se nalazilo u posjedu TD MOLOSO BULDOG d.o.o. na temelju punomoći od 3. kolovoza 2016. kojom je ĐN ovlastila TD MOLOSO BULDOG d.o.o., da iznajmljuje njezino vozilo,

- da je tuženik PN dana 19. studenoga 2016. navedenim vozilom prouzročio prometnu nesreću, na način da je, prelazeći iz lijeve u desnu prometnu traku, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja kao i položaju drugih sudionika u prometu, desnom bočnom stranom vozila Opel Vectra 1.6, reg. oznake [registarska oznaka], naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila reg. oznake: WIS753 (D), kojim je upravljao IN, usporedno, istim kolnikom, desnom prometnom trakom, u istom smjeru, a u trenutku prometne nesreće izbjegavao je nalet skretanjem u desno, uslijed čega je desnom bočnom stranom vozila naletio na metalnu zaštitnu ogradu, vlasništvo društva Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, koja se nalazi na mekom terenu izvan zapadnog ruba kolnika te je u nesreći nastala imovinska šteta,

- da je tuženik PN neovlašteni vozač,

- da je tužitelj, po podnesenom odštetnom zahtjevu, za štetu na osobnom vozilu reg. Oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) isplatio ukupan iznos od 117.287,09 kn, sada 15.566,67 EUR.

16.1. Radi utvrđenja navedenih činjenica tužitelj je uz tužbu dostavio dopis MUP PU Zagrebačke od 24. svibnja 2017. i službenu bilješku od 19. studenoga 2016., iz koje, između ostaloga, proizlazi:

- da je zbog izazivanja prometne nesreće vozaču PN, na mjestu događaja, uručena obavijest o počinjenom prekršaju jer postoji sumnja da je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 2., kažnjivog po čl. 43. st. 3., s primjenom čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ali isto tako proizlazi i

- da PN posjeduje valjanu vozačku dozvolu B kategorije,

- da je za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] izdana prometna dozvola važeća do 28. srpnja 2017.,

- da je navedeno vozilo vlasništvo ZN iz [adresa] (str. 31 spisa) te

- da je vozilo [registarska oznaka] u vrijeme nastanka štetnog događa bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti, važećom do 28. srpnja 2017.

17. S obzirom na navedeno, iako bi činjenice iznesene u tužbi bile dostatne za zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva, iste nisu usklađene s odredbama materijalnog prava kojima je reguliran prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja (subrogacija), što je nužna pretpostavka pri ocjeni presumiranog priznanja u smislu čl. 331.b st. 1. ZPP.

17.1. Naime, prema čl. 963. st. 1. ZOO, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

17.2. Prema čl. 25. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – dalje: ZOOP), ako je štetu prouzročio vozač koji je neovlašteno upravljao vozilom, oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom osiguratelju, osim u slučaju iz članka 23. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona. Prema st. 2. toga članka, neovlaštenim vozačem smatra se osoba koja je u vrijeme štetnog događaja bez suglasnosti vlasnika upotrijebila vozilo, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, nije ni član njegovoga obiteljskog kućanstva, a niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed. Prema st. 3. navedene odredbe, društvo za osiguranje koje je oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, kamata i troškova.

17.3. Budući da iz dokaza dostavljenih uz tužbu proizlazi da je vozilo kojim je šteta prouzročena vlasništvo ZN (a ne ĐN, koje se nalazilo u posjedu TD MOLOSO BULDOG d.o.o.) to su isti u suprotnosti s činjenicama iznesenim u tužbi. Prema tome, kako na temelju činjenica koje je tužitelj u tužbi naveo, nije bilo moguće utvrditi pravni odnos na kojem tužitelj temelji predmetnu tražbinu prema štetniku PN, primjenom navedenih odredbi materijalnog prava, ni tužbeni zahtjev nije se mogao ocijeniti osnovanim, što je također nužna pretpostavka za primjenu čl. 331.b ZPP.

17.4. Stoga je donošenjem pobijane djelomične presude zbog ogluhe počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP, koju sadržajno u žalbi ističe tuženik.

18. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 369. st. 1. ZPP, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.

19. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će provesti pripremno ročište (čl. 377. ZPP), sukladno s čl. 288.a ZPP te postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan način nastojati da se tijekom pripremnog ročišta iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim činjenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uopće, da se daju sva razjašnjenja potrebna za utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku ili postizanje mirnog rješenja spora, a u mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sa strankama će razmotriti i pravna pitanja spora (čl. 288.a st. 2. ZPP). Nakon toga, novom odlukom ponovno će odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika PN.

U Velikoj Gorici 6. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos