- 1 -              Rev 378/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 378/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. N. iz Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku M. Č., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republika Hrvatske, Ministarstva obrane, OIB …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-R-655/2019-2 od 8. rujna 2021., kojim je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-613/2016-39 od 23. listopada 2019., u sjednici održanoj 3. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o   j e:

 

              I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuje se presuda Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-655/2019-2 od 8. rujna 2021, i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-613/2016-39 od 8. rujna 2021., na način da se odbija tužbeni zahtjev tužitelja koji  glasi:

 

              "I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB: 52634238587, da tužitelju M. N. iz Z., OIB: …, isplatiti ukupan bruto iznos od 3.378,53 eura / 25.455,59 kn, s zakonskim zateznim kamatama, tekućim

-              na iznos od 245,05 kn počev od 15.09.2011.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 832,61 kn počev od 15.10.2011.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 872,26 kn počev od 15.11.2011.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 800,59 kn počev od 15.12.2011.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 896,66 kn počev od 15.01.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 800,59 kn počev od 15.02.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 637,42 kn počev od 15.03.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 928,68 kn počev od 15.04.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 872,26 kn počev od 15.05.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 520,73 kn počev od 15.06.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 838,71 počev od 15.07.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 836,41 počev od 15.08.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 338,48 kn počev od 15.09.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 884,67 kn počev od 15.10.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 892,36 kn počev od 15.11.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 932,92 kn počev od 15.12.2012.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 943,65 kn poče od 15.01.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 923,13 kn počev od 15.02.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 920,05 kn počev od 15.03.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 326,91 kn počev od 15.04.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 811,32 kn počev od 15.05.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 835,74 kn počev od 15.06.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 892,45 kn počev od 15.07.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 874,64 kn počev od 15.08.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 250,77 kn počev od 15.09.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 788,14 kn počev od 15.10.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 719,61 kn počev od 15.11.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 886,66 kn počev od 15.12.2013.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 783,66 kn počev od 15.01.2014.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 839,54 kn počev od 15.02.2014.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 758,59 kn počev od 15.03.2014.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 328,39 kn počev od 15.04.2014.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 689,62 kn počev od 15.05.2014.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

-              na iznos od 752,32 kn počev od 15.06.2014.g. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

 

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena do 31.07.2015.g., a od 01.08.2015.g. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za dulje referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

              II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.410,17 eura / 10.625,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, tekućoj od dana, 23. listopada 2019. godine, pa do isplate, u roku od 15 dana.".

 

              II. Nalaže se tužitelju da tuženici plati trošak 1.294,04 eura / 9.750,00 kuna u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja u točkama I. i II. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužitelju bruto iznos od 25.445,59 kn s pripadajućim zateznim kamatama te naknaditi mu trošak postupka od 10.625,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama, dok je u točki III. izreke odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

 

2. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-613/2016-39 od 23. listopada 2019., 8. rujna 2021., u točkama I i II izreke.

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-5113/2021-2 od 14. prosinca 2021. tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-R-655/2019-2 od 8. rujna 2021.u odnosu na pitanje:

              "Može li se vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisnog radnog vremena koje djelatna vojna osoba utroši radi pripremnih radnji, prilikom isplate plaće vrednovati i platiti djelatnoj vojnoj osobi kao prekovremeni rad, a koji rad je dokazan izjavama pristranih svjedoka?"

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica je protiv drugostupanjske presude podnijela reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), temeljeći reviziju na tvrdnji o pogrešnoj primjeni procesnog prava. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati podnesenu reviziju i preinači presudu Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-655/2019 od 8. rujna 2021., kao i presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu, br. Pr-613/2016 od 23. listopada 2019., na način da odbije tužbeni zahtjev u pobijanom dijelu, uz naknadu troška postupka tuženoj, podredno da osporenu presudu ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

 

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. U povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a).

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće u iznosu od 25.455,59 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama za pekovremeni rad, za rad u turnusima od 7,00 do 19,00 sati, a zbog dolaska pola sata prije i ostanka pola sata nakon radnog vremena, za razdoblje od 1. kolovoza 2011. do 1. svibnja 2014., koje tužitelj temelji na odredbama Zakona o službi u oružanim snagama (''Narodne novine'', broj 33/02, 58/02,175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09 - dalje: ZSOS/02), Zakona o službi u oružanim snagama (''Narodne novine'', broj 73/13 - dalje: ZSOS/13), Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (''Narodne novine'', broj 118/09 i 118/12 - dalje: Odluka/09) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (''Narodne novine'', broj 118/09 - dalje: Pravilnik/09).

 

9. U postupku nije bilo sporno da je tužitelj, kao djelatna vojna osoba u utuženom razdoblju radio u turnusima (12-24-12-48) i da mu je u utuženom razdoblju bila obračunata plaća za 12 satno radno vrijeme, premda je po nalogu poslodavca provodio na radu po 1 sat duže u svakom turnusu. Vještačenje prekovremeno odrađenih sari provedeno je u skladu sa zadatkom koji je odredio sud, na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisu te na temelju personalnih dokaza, odnosno iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja.

 

10. Kako se radilo o stalnom režimu rada u kojemu je tužitelj obavljao radne zadatke duže od punog radnog vremena, nižestupanjski sudovi smatraju da pravilnom primjenom materijalnog prava, na koje se pozvao prvostupanjski sud, tužitelju pripadaju dodaci s osnove prekovremenog rada, rada u turnusu, rada subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom za jedan sat rada koji je odradio duže od svakog pojedinog turnusa u utuženom razdoblju.

 

11. Tuženica u podnesenoj reviziji osporava shvaćanje nižestupanjskih sudova navodeći da su na temelju nalaza i mišljenja vještaka pogrešno zaključili da je predmetnim vještačenjem utvrđena razlika plaće po satnici redovnog rada, jer je vještak kao osnovicu za obračun prekovremenih sati uzeo plaću isplaćenu za sate redovnog rada, a onda je na takvu osnovicu obračunavao dodatak za prekovremeni rad.

 

12. Izneseno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda nije pravilno.

 

13. 1. Prema citiranim Zakonima o službi u oružanim snagama, koji se primjenjuje kao lex specialis u ovome slučaju, radno vrijeme je razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obavezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu i nalozima nadležne osobe, a na temelju tih zakona doneseni su provedbeni propisi:

              - Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12), i

              - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima na plaću i načinu isplate plaće (''Narodne novine'' broj 118/09).

 

13. 2. Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika određeno je tjedno radno vrijeme od 40 sati, koje se u pravilu raspoređuje od ponedjeljka do petka od 8.00 do 16.00 sati uz dnevni odmor od 30 minuta koji se uračunava u redovno radno vrijeme i plaća kao redovan rad.

 

13. 3. Dakle, navedena Odluka ni Pravilnik ne propisuju da bi se vrijeme koje djelatna vojna osoba provede neposredno pripremajući se za izvršavanje službenih zadaća, odnosno vrijeme kada nije neposredno radno angažirana na poslovima svog radnog mjesta imalo smatrati prekovremenim radom. Upravo suprotno, jedno od temeljnih načela službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske jest „načelo stalne spremnosti“, prema kojem su djelatne vojne osobe osposobljene za obavljanje dužnosti i poslova na koje su raspoređeni ili imenovani, dužni u svakom trenutku biti dostupni za obavljanje dužnosti i poslova.

 

14. 1. Prema shvaćanju ovoga suda odluke nižestupanjskih sudova protivne su shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci poslovni broj Revr-466/2007 od 5. rujna 2007., kao i u više svojih odluka u istovrsno izjavljenim revizijama (odluke poslovni broj Revr-720/18 od 12. svibnja 2020., Revr-1668/12 od 26. travnja 2016., Rev-1800/2018 od 12. ožujka 2019.), zauzeo pravno shvaćanje da se vrijeme provedeno u policijskoj postaji prije upućivanja na granični prijelaz i nakon dolaska s graničnog prijelaza radi zaduženja i razduženja po obavljenom poslu ne može u smislu odredbe čl. 33. st. 1. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/02, 114/03 i 30/04, odnosno čl. 65. Zakona o radu, ''Narodne novine'' broj 149/09, 82/12, 73/13 i 93/14) podvesti pod pojam prekovremenog rada, ali da se vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena, tužitelju može honorirati po drugim osnovama.

 

14. 2. U odluci Revr-466/2007-2 od 5. rujna 2007. izneseno shvaćanje je obrazloženo na slijedeći način:

 

              "Naime, prema čl. 33. st. 1. Zakona o radu (“Narodne novine”, broj 38/95., 54/95., 65/95., 17/01., 82/02., 114/03. i 30/04.) u slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviše do 10 sati tjedno.

 

              Citiranom odredbom ZR koji se supsidijarno primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Narodne novine”, broj 27/01.) definiran je pojam prekovremenog rada. Iz citirane odredbe čl. 33. st. 1. ZR proizlazi da je za postojanje prekovremenog rada bitno postojanje više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i prijeke potrebe, odnosno izvanrednost nastale situacije i privremeno trajanje nastale situacije. Međutim, prema ocjeni nižestupanjskih sudova u konkretnom slučaju riječ je o stalnom radu odnosno situaciji u kojoj je tužitelj točno određeno vrijeme u izreci prvostupanjske presude radio dulje od punog radnog vremena.

 

              Stoga se, prema ocjeni revizijskog suda, tužiteljevo vrijeme provedeno u policijskoj postaji V. prije upućivanja na granični prijelaz i nakon dolaska sa graničnog prijelaza radi zaduženja i razduženja po obavljenom poslu ne može u smislu odredbe čl. 33. st. 1. ZR podvesti pod pojam prekovremenog rada.

 

Međutim, vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena može se vrednovati odnosno honorirati tužitelju, ali ne po osnovu prekovremenog rada. Odredbom čl. 39. citiranog Kolektivnog ugovora propisano je kako se osnovna plaća službenika i namještenika može uvećati između ostalog i po osnovu rada u smjenama i rada u turnusima.                

 

              Iz naprijed navedenog proizlazi da je zbog pogrešnog pravnog pristupa pogrešno primijenjeno i materijalno pravo".

 

14. 3. Osim toga, Vrhovni sud je i u više svojih odluka, (tako i u odluci Revr-753/09), izrazio pravno shvaćanje prema kojem je za postojanje prekovremenog rada potrebno postojanje više sile, izvanredno povećanje opsega rada i prijeke potrebe, odnosno izvanrednost nastale situacije i privremeno trajanje nastale situacije (što je uostalom definicija prekovremenog rada iz Zakona o radu), pa se svakodnevni raniji dolazak, odnosno kasniji odlazak s posla, nikako ne može okvalificirati i smatrati prekovremenim radom.

 

15. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako sudovi predmetno potraživanje tužitelja nisu mogli dosuditi tužitelju kao prekovremeni rad, na kojoj pravnoj i činjeničnoj osnovi je tužitelj temeljio svoj tužbeni zahtjev.

 

16. Osnovan je stoga revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 385. st. 1. t. 3. ZPP-a, kako to osnovano smatra revidentica, te je stoga valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a prihvatiti reviziju tuženice, i preinačiti obje nižestupanjske presude i odbiti zahtjev tužitelja. 

 

17. Na temelju odredbe čl. 166. st.2. ZPP-a odlučeno je o troškovima postupka, pa kao je tuženica u cijelosti uspjela u revizijskom postupku na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 166. st. 2. ZPP dosuđen joj je trošak prvostupanjskog postupka i to: trošak sastava odgovora na tužbu prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 - dalje: OT), troška pristupa na ročišta od 17. listopada 2016., 3. veljače 2017., 10. ožujka 217., 16. travnja 2019. i 9. rujna 2019., sve u iznosu od po 1,000,00 kuna, trošak za sastav žalbe po Tbr. 10. toč. 1. OT u iznosu od 1.250,00 kuna, trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije i revizije po Tbr. 10. toč. 6. OT u iznosu od po 1.250,00 kuna što sve uz vrijednost boda od 10,00 kuna iznosi 9.750,00 kuna / 1.294,04 eura. Tuženici nije priznata vrijednost boda od 15,00 kuna budući da bi dosuđivanjem većeg iznosa sud prekoračio njezin zahtjev.

 

18. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (1 euro: 7,53450 kuna).

 

Zagreb, 3. listopada 2023.