Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2749/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice vijeća, te sudaca Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Matee Sačević u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŠZ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22.; dalje: ZSPC), rješavajući o žalbi tužitelja Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Viškovo, Jedinstvenog upravnog odjela, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 12. veljače 2024., broj: Pp-5299/2022-3, u sjednici vijeća održanoj 6. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Viškovo, Jedinstvenog upravnog odjela, kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci okrivljeni ŠZ oslobođen je od optužbe po članku 161. stavku 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; PZ) da bi počinio prekršaj iz članka 229. stavka 7. ZSPC-a, te je odlučeno da temeljem članka 140. PZ-a troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija, Općina Viškovo, Jedinstveni upravni odjel, je pravodobno podnio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu podnosi zbog povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je pogrešno sud oslobodio okrivljenika od optužbe jer da u činjeničnom opisu nedostaje svojstvo vlasnika vozila kao bitno obilježje djela. Tužitelj navodi da je prilikom izrade obaveznog prekršajnog naloga izvršen uvid u evidenciju vlasnika vozila kad je utvrđeno da je okrivljenik vlasnik vozila kojim je počinjen prekršaj, pa tako smatra da je nedvojbeno utvrđena ta činjenica. Također napominje da je sudu dostavljen izvještaj o počinjenom prekršaju u kojem se nalaze podaci o vlasništvu vozila, i da je nejasno zašto sud nije tužitelja pozvao na ispravak. Činjenica da je okrivljenik vlasnik vozila se možda ne nalazi u činjeničnom opisu prekršaja ali proizlazi iz stanja spisa.
2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 202. stavka 1. PZ-a po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Razmatrajući navode žalbe, vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito donio presudu kojom je oslobodio okrivljenika od optužbe jer je pravilno utvrdio da nedostaju svi konstitutivni elementi prekršaja u činjeničnom opisu istog iz obaveznog prekršajnog naloga, zbog čega nema djela.
6. Naime, odredbom članka 229. stavka 3. ZSPC-a propisano je da je vlasnik vozila odnosno korisnik vozila dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pri tome se dostava podataka o više osoba ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je vozilo dano na upravljanje. Stavkom 7. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno korisnik vozila, ako u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Imajući u vidu navedeno, u činjeničnom opisu iz obaveznog prekršajnog naloga tužitelja nedostaje izrijekom navedeno svojstvo okrivljenika kao vlasnika predmetnog vozila kojim je počinjen prekršaj, jer kao što je navedeno u zakonskoj odredbi, za terećeni prekršaj može odgovarati jedino vlasnik vozila. Budući da nigdje u činjeničnom opisu nije navedeno da je okrivljenik vlasnik vozila, time nedostaje odlučna činjenica koja tvori biće djela.
7.1. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
7.2. Slijedom navedenog, navedeno djelo za koje se protiv okrivljenika vodio prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci obaveznog prekršajnog naloga tužitelja, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj Sud odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu te potvrdio pobijanu presudu.
8. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 6. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Matea Sačević, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
