REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1879/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Matee Knežević, u pravnoj stvari tužitelja Triglav osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, zastupan po punomoćnici Sanji Vukini, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukina & partneri d.o.o. u Zagrebu, Prilaz Gjure Deželića 30, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Branimiru Periću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, a podredno protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina ulica 3, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. listopada 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 5. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„ I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 da tužitelju Triglav osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4 plati iznos od 6.329,33 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. ožujka 2022. pa do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena u roku od 15 (petnaeat) dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim zakonskim kamatama koje teku od idućeg dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena u roku od 15 (petnaeat) dana.“

II./ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao osiguratelj sa GŠ kao osiguranikom zaključio ugovor o osiguranju automobilskog kaska za vozilo marke Toyota, tip Corolla, registarskih oznaka [registarska oznaka], za koji ugovor je izdana polica osiguranja broj: [broj police osiguranja]. Za trijeme trajanja osiguranja, odnosno 1. veljače 2022., na državnoj cesti D66 prema mjestu Brseč došlo je do štetnog događaja prometne nezgode, odnosno nastupio je osigurani slučaj, zbog iznenadnog naleta srne na cestu s lijeve strane uslijed čega je osiguranik tužitelja počeo kočiti, ali je usprkos tome prednjim lijevim dijelom vozila udario srnu s posljedicom oštećenja osiguranog vozila. Na predmetnoj cesti postavljen je znak opasnosti „Divljač na cesti“, a osiguranik tužitelja je bio podvrgnut ispitivanju alkoholiziranosti, te kod osiguranika tužitelja nije utvrđena prisutnost alkohola. Popravak vozila je izvršen na temelju prijave štetnog događaja tužitelju kao osiguratelju, u autoservisu, a visinu troškova popravka od 6.329,33 EUR je tužitelj osiguraniku isplatio 25. ožujka 2022. i time ispunio svoju obvezu iz kasko osiguranja. S obzirom da je tužitelj kao osiguratelj nadoknadio svom osiguraniku nastalu štetu, tvrdi da su sukladno članku 963. Zakona o obveznom osiguranju ("Narodne novine", broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO), na njega prešla sva prava osiguranika prema tuženiku Euroherc osiguranje d.d. jer tvrdi je za nastanak štete odgovoran tuženikov osiguranik, Lovačko društvo Perun. Tužitelj je odgovornom osiguratelju uputio regresni zahtjev, no isti, iako je potvrdio primitak zahtjeva i njegovu obradu, zahtjevu nije udovoljio. Po shvaćanju tužitelja, odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač uređena je odredbom članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine”, broj: 99/2018, 32/2019, 32/2020, dalje: ZL) koji, u konkretnom slučaju, upućuje na primjenu općih obvezno-pravnih propisa u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu zbog naleta vozila na divljač, a prema kojem postoji odgovornost tuženika kao osiguratelja Lovačkog društva Perun. Tužitelj se poziva i na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci broj: Rev-2449/1990 od 27. veljače 1991. iz koje proizlazi da je divljač koja se slobodno kreće okolišem stvar od koje prijeti povećana opasnost nastanka štete, stoga za štetu odgovara njen vlasnik, odnosno u ovom slučaju osiguranik tuženika koji gospodari lovištem na kojem je nastala šteta, a sve sukladno članku 1064. ZOO-a. Slijedom navedenog, od tuženika Euroherc osiguranje d.d. potražuje naknadu isplaćene odštete, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od učinjene isplate, po stopi mjerodavnoj za ostale odnose. U slučaju da sud zahtjev prema ovom tuženiku utvrdi neosnovanim, podredno tužitelj ovaj tužbeni zahtjev ističe prema tuženiku Hrvatske ceste d.o.o., u skladu s odredbom članka 197. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP).

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika, osporio osnovanost i visinu istaknutog zahtjeva ukazujući kako predloženim dokazima odlučne činjenice na kojima tužitelj istaknuti zahtjev temelji nije moguće utvrditi. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije ističe kako tužitelj nije dostavio dokaz da bi ponuda osiguranja bila prihvaćena odnosno premija uplaćena, a da nije ni dostavio niti uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja. Nadalje, ističe kako tužitelj nije priložio dokaze iz kojih bi proizlazilo da je nalet vozila na divljač osigurani rizik pokriven policom osiguranja dostavljenom uz tužbu. Pasivnu legitimaciju osporava poričući činjenične navode da je do predmetne prometne nezgode došlo uslijed naleta vozila osiguranika tužitelja na srnu ili bilo koju drugu životinjsku vrstu navedenu u članku 9. ZL-a, te navodi kako osiguranik tuženika nije vlasnik lovišta niti divljači, budući da se divljač smatra javnim dobrom, stoga smatra pogrešne navode tužitelja da je osiguranik tuženika vlasnik divljači koja je prouzročila predmetnu štetu. Osporava da bi u konkretnom slučaju lovačko društvo uopće odgovaralo za štetu nastalu naletom vozila na divlju životinju jer se nije radilo o naletu nastalom za vrijeme provođenja lova od strane lovoovlaštenika, odnosno da se šteta dogodila izvan lovišta, na prometnici kao nelovnoj površini, pozivajući se na odredbe Zakona o lovstvu kao specijalnog propisa koji u konkretnom slučaju ima prednost u primjeni pred općim obvezno-pravnim propisom. Ističe prigovor odgovornosti vozača jer tvrdi da je šteta nastala jer vozač nije brzinu kretanja prilagodio stanju i uvjetima na cesti. Osporava visinu istaknutog zahtjeva i tijek zateznih kamata jer smatra da zatezne kamate teku tek od presuđenja.

3.1. Tijekom postupka pročitane su sljedeće isprave: preslika police za automobilska osiguranja broj: 020308481309 (list 6 spisa), preslika prijave štete (list 7-8 spisa), preslika zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 9 spisa), preslika računa broj: 83/02/68 od 11. ožujka 2022. (list 10- 11 spisa), preslika potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Policijske postaje Opatija, Klasa: 211-08/22-3/439, Urbroj: 511- 09-31-22-2 od 2. veljače 2022. (list 12-13 spisa), preslika potvrde o uplati (list 14 spisa), preslika regresnog zahtjeva tužitelja od 28. ožujka 2022. (list 15 spisa), dopis tuženika od 29. ožujka 202. (list 16 spisa), požurnica-regresni zahtjev od 10. lipnja 2022. (list 17 spisa), pisanu izjavu svjedoka GŠ (list 38 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću koji je svoj nalaz i mišljenje dao samo u pisanom obliku (list 99-114 spisa) bez usmenog iznošenja na ročištu, jer stranke nisu imale prigovora na pravilnost pisanog nalaza i mišljenja niti je sud smatrao potrebnim da sudski vještak usmeno iznese nalaz na ročištu.

3.2. Sud nije uzeo u obzir isprave koje je tužitelj dostavio podneskom od 20. veljače 2025., budući da je riječ o podnesku podnesenim nakon zaključenja prethodnog postupka, a da je u ovom postupku riječ o sporu male vrijednosti te su sukladno članku 461. a stavku 2., 9. i 10. ZPP-a stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica, dok stranke na pripremnom ročištu mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima, a da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 9. članka sud neće uzeti u obzir.

3.3. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo svrsishodnim kao ni ekonomičnim za donošenje odluke budući da je činjenično stanje iz dokumentacije priložene u spisu predmeta kao i iz izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

4.1. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, cijeneći svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d. nije osnovan.

4.2. S obzirom na utvrđenje o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d., o zahtjevu tužitelja prema podrednom tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. sud će odlučiti po pravomoćnosti presude u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d. (argument iz članka 197. stavka 1. ZPP-a).

5. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja prema tuženiku Euroherc osiguranje d.d. u iznosu od 6.329,33 EUR, koji iznos je tužitelj prethodno isplatio GŠ s naslova naknade štete na vozilu temeljem police kasko osiguranja broj: 020308481309 sklopljene sa GŠ, a za koju tužitelj smatra odgovornim osiguranika tuženika.

6. Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika, osnovanost te visina tužbenog zahtjeva.

7. Iz preslike potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Policijske postaje Opatija, Klasa: 211-08/22-3/439, Urbroj: 511- 09-31-22-2 od 2. veljače 2022. (list 12-13 spisa) utvrđeno je da se 1. veljače 2022. u 09:50 sati, na cesti D66 PULA (D75/D400)-LABIN-VOZILIČI-OPATIJA (D8) VOZILIČI (D64)-OPATIJA(D8), općina Moščenička Draga, na 14 km i 500 m, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao GŠ kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] (Toyota Corolla) na način da je iz šumskog predjela s lijeve na desnu stranu kolnika pretrčavala divlja životinja – srna, koju je udario prednjim lijevim dijelom vozila, nakon čega je divlja životinja – srna otrčala u šumski predio uz desnu stranu kolnika. O događaju je izviješten predsjednik lovačkog društva „Perun-M.Draga“, koji nije izlazio na mjesto događaja, dok je mjesto pokriveno prometnim znakom „divljač na cesti“.

8. Iz priložene police automobilskog osiguranja broj: 020308481309 (list 6 spisa) razvidno je da je kasko osiguranje za vozilo registarske oznake [registarska oznaka], vozilo marke Toyota, Corolla Hybrid, s tužiteljem kao osigurateljem ugovorio GŠ, kao ugovaratelj i osiguranik. Iz police je razvidno da se ugovara automobilsko kasko osiguranje po Općim uvjetima PG-aka/20-01-hr, uz djelomično osiguranje po kombinaciji Komb K bez franšize. Nadalje, iz police je razvidno da se osiguranje ugovara za vrijeme od 17. siječnja 2022. do 17. siječnja 2023., a da se plaća po otplatnom planu.

9. Iz prijave štete od 2. veljače 2022. (list 7-8 spisa) proizlazi da je osiguranik GŠ prijavio tužitelju kao osiguratelju, temeljem predmetne police, štetu nastalu na osiguranom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] 1. veljače 2022., naletom u vožnji na divlju životinju (srnu) na cestu u smjeru Brseča prema Rijeci. Iz računa autoservisa broj: 83/02/68 (list 10-11 spisa) razvidno je da se račun odnosi na popravak vozila registarske oznake [registarska oznaka], te da troškovi popravka iznose 6.329,33 EUR (47.688,33 kn), uključen PDV, a koji je iznos tužitelj isplatio auto servisu sa opisom plaćanja GŠ, **.**.2022., a što je razvidno iz potvrde o uplati (list 14 spisa).

10. Iz dopisa – regresni zahtjev (list 15 spisa) proizlazi da je tužitelj 28. ožujka 2022. postavio regresni zahtjev na ime isplate odštete na vozilu u iznosu od 6.329,33 EUR (47.688,33 kn).

11. Sud je prihvatio navedene isprave obzirom da ničim nije dovedena u pitanje njihova vjerodostojnost.

12. Iz pisanog iskaza svjedoka GŠ (list 38-39 spisa), koji je sud prihvatio jer nije u proturječju s ostalim izvedenim dokazima i jer stranke nisu prigovarale istinitosti iskaza tog svjedoka, proizlazi da se 1. veljače 2022. u jutarnjim satima vozio cestom D66 iz Brseča prema Mošćeničkoj Dragi u automobilu marke Toyota, model Corolla, registarske oznake [registarska oznaka], te da je bio dan, a da je cesta bila mokra. Prilikom vožnje iz obližnje šume iskočila je srna i udarila o njegov automobil s prednje strane prilikom pretrčavanja s lijeve strane ceste na desnu i zatim je pobjegla. Nakon sudara stao je sa strane i pozvao policiju. Svjedok je naveo da je na automobilu primijetio više oštećenja, poput oštećenja prednjeg lijevog blatobrana, poklopca motora. Nakon što je utvrđeno da nije konzumirao alkohol, policijski službenik je fotografirao automobil. Svjedok je istaknuo da s obzirom na to da je automobil osiguran kod tužitelja, dan nakon sudara, 2. veljače 2022. prijavio je štetu tužitelju. Automobil je popravljen kod ARK MIHELIĆ d.o.o., a 25. ožujka 2022. tužitelj je platio popravak automobila.

13. Radi utvrđenja dinamike štetnog događaja i visine štete nastale na osiguranom vozilu u predmetnoj nezgodi naletom na srnu proveden je dokaz prometnim vještačenjem. Sud je zaključke vještaka u cijelosti prihvatio, imajući pri tome u vidu da niti stranke pravilnosti zaključaka vještaka nisu prigovarale te da je vještak dao jasne razloge za dani nalaz i mišljenje, koji su zaključci u skladu s ispravama priloženima spisu i pribavljenima od stranaka za potrebe vještačenja (list 99-114 spisa). Vještak je naveo da je prilikom nezgode došlo do naleta osobnog vozila osiguranika tužitelja Toyota, Corolla, registarske oznake [registarska oznaka] na životinju, prema iskazu vozača srnu, koja se kretala preko kolnika državne ceste DC-66 izvan naseljenog mjesta, na oko 500 metara nakon izlaska iz naselja Brseč prema Mošćeničkoj Dragi. Vozilo se kretalo od juga prema sjeveru, a životinja od zapada prema istoku, vozaču gledano s lijeva u desno. Do naleta je došlo u dnevnim uvjetima vožnje. Prema javno dostupnim fotografijama mjesta nezgode, ispred mjesta nezgode je bio postavljen prometni znak opasnosti „divljač na cesti“. Sudski vještak je naveo kako prema nađenim oštećenjima na vozilu naletnu brzinu vozila na životinju procjenjuje na oko 60 km/h. Istaknuo je kako nema tragova pomoću kojih bi se izračunala brzina kretanja vozila neposredno prije nezgode, a ako uvaže da je vozač na opasnost reagirao u najranijom mogućem trenutku, tada slijedi da se prije nezgode kretao brzinom od oko 70 km/h. Naveo je kako je vozač imao na raspolaganju za izbjegavanje naleta vrijeme od 1,05 sekundi u kojem nije mogao spriječiti nalet bez obzira da li prethodno je ili nije prometnim znakom upozoren na opasnost, za sve brzine kretanja veće od 46 km/h. Istaknuo je da nema primjedbi na utvrđen opseg štete od strane tužitelja kako to proizlazi iz izvida štete, te da na vozilu nije nastala ekonomska totalna šteta i popravak je bio isplativ. Sudski vještak je naveo da uz uvažavanje cijena rezervnih dijelova važećih kod ovlaštenih radionica za TOYOTA vozila na dan utvrđenja štete i tržišne cijene radnog sata od 14,80 EUR, kao i normativa radnih sati i potrošnog materijala prema tvorničkim podacima dobivenim pomoću programa za kalkulaciju štete AUDATEX, proizlazi da trošak popravka vozila zajedno s uključenim PDV-om po stopi od 25% iznosi 6.329,33 EUR.

14. Analizom provedenih dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i dovođenjem svih provedenih dokaza u međusobnu vezu, ovaj je sud utvrdio da se štetni događaj dogodio došlo do naleta osobnog vozila osiguranika tužitelja Toyota, Corolla, registarske oznake [registarska oznaka] na divljač srnu, koja se kretala preko kolnika državne ceste DC-66 izvan naseljenog mjesta, na oko 500 metara nakon izlaska iz naselja Brseč prema Mošćeničkoj Dragi, te da je na predmetnom vozilu nastala šteta. Nadalje, sud je utvrdio da je GŠ **.**.2022. prijavio tužitelju štetni događaj, da je tužitelj izvršio izvid štete, te da je tužitelj isplatio auto servisu sa opisom plaćanja GŠ, **.**.2022. iznos od 6.329,33 EUR (47.688,33 kn), a koji iznos tužitelj regresno potražuje od tuženika.

15. Odredbom članka 963. stavka 1. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Stoga je u konkretnom slučaju, primjenom mjerodavnih materijalnopravnih zakonskih odredbi, trebalo ocijeniti postoji li odgovornost tuženika prema tužiteljevom osiguraniku u smislu navedene zakonske odredbe, je li tužitelj izvršio isplatu temeljem ugovora o osiguranju (isplatu osigurnine) te je li izvršenom isplatom tužitelj subrogirao u pravni položaj svog osiguranika.

16. Nije osnovan tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja jer tužitelj nije dostavio potpisanu policu osiguranja niti dokaz o plaćanju premije. Tužitelj je uz tužbu dostavio policu osiguranja od automobilske odgovornosti i automobilskog kaska, za vrijeme od 17. siječnja 2022. do 17. siječnja 2023., za motorno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], za osiguranika GŠ. Sukladno odredbi članka 925. stavka 2. ZOO-a polica o osiguranju je dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju i ona mora biti izdana u pisanom obliku, dok je ugovor o osiguranju neformalan ugovor koji je sukladno članku 925. stavku 1. ZOO-a sklopljen kad je ponuda o osiguranju prihvaćena. Odredbom članka 926. stavka 1. ZOO-a je propisano što polica osiguranja mora sadržavati, a među kojim bitnim sastojcima nisu navedeni potpisi ugovornih strana (osim kad je u pitanju osiguranje osoba – članak 926. stavak 2. ZOO-a). Kako je polica osiguranja dokaz o već sklopljenom osiguranju o osiguranju imovine (motornog vozila), to je dostavom police osiguranja u spis tužitelj dokazao postojanje ugovornog odnosa sa svojim osiguranikom. Osim toga, sam osiguranik GŠ je vlastoručno potpisao prijavu štete iz osiguranja automobilskog kaska (str. 7-8. spisa), te se poziva na broj police osiguranja koja je dostavljena u spis.

17. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika valja navesti kako je tužitelj u odštetnom zahtjevu upućenom tuženiku Euroherc osiguranje d.d. 28. ožujka 2022. (list 15 spisa) pozvao na odgovornost istog kao osiguratelja Hrvatskog lovačkog saveza - Lovačkog društva Perun, temeljem police: 804271894, a da tuženik niti u dopisu kojim je potvrdio zaprimanje regresnog zahtjeva, niti tijekom postupka nije iznio činjenice niti predložio dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da navedeno lovačko društvo nije obuhvaćeno policom osiguranja na koju tužitelj ukazuje. Slijedom čega sud ocjenjuje kako je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije kao osiguratelja neosnovan.

18. Na odgovornost tuženikovog osiguranika kao lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač ne primjenjuje se isključivo članak 80. stavak 6. ZL, već se na njegovu odgovornost primjenjuje i ZOO kao lex generalis u skladu s članka 76. stavka 2. ZL.a, u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači, kao u konkretnom slučaju.

19. Prema odredbi članka 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Kako divljač na cesti na kojoj se uobičajeno kreću vozila predstavlja opasnu stvar, to je za štetu nastalu izlijetanjem divljači na cestu odgovoran lovoovlaštenik koji gospodari lovištem i divljači, koja je prema odredbi članka 3. stavka 1. ZL-a dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, odnosno tuženik kao njegov osiguravatelj. Pri tome se tuženik može osloboditi odgovornosti za nastalu štetu u slučaju da dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koje se nalazi izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (članak 1067. stavak 1. ZOO-a) te da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (članak 1067. stavak 2. ZOO-a).

20. Kako je sud utvrdio da je predmetnog dana u motorno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] udarila srna, koja pripada području Lovačkog društva Perun (tuženikovog osiguranika), to postoji odgovornost tuženikovog osiguranika sukladno članka 1064. ZOO-a jer je divljač opasna stvar, a koja odgovornost je objektivna i postoji na temelju uzročnosti. S tim u vezi valja napomenuti da tuženik nije dokazao isključivu krivnju vozača vozila osiguranog kod tužitelja, odnosno postojanje ekskulpacijskih razloga, sukladno članku 219. stavku 1. ZPP-a, a u vezi s odredbom članka 221.a ZPP-a,

21. Međutim, sud je ocijenio osnovanim prigovor tuženika da je tužitelj koji tvrdi da su isplatom naknade iz osiguranja subrogacijom na njega prešla prava osiguranika prema odgovornoj osobi bio dužan dokazati odlučnu činjenicu da je isplatom odštete naknade koju potražuje ispunio svoju ugovornu obvezu prema osiguraniku.

22. Naime, u odgovoru na tužbu tuženik je naveo da tužitelj nije priložio uvjete osiguranja iz kojih bi bilo razvidno da nalet na divljač predstavlja osigurani rizik, odnosno da je isplatom odštete iz ugovora o osiguranju tužitelj ispunio svoju ugovornu obvezu i da je stoga ispunjenjem ugovorne obveze po samom zakonu došlo do subrogacije u smislu odredbe članka 963. ZOO-a.

23. Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja (članak 921. ZOO- a). Prema odredbi članka 922. stavka 1. ZOO-a osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom.

24. Teret dokazivanja da je do subrogacije došlo ispunjenjem ugovorne obveze je na tužitelju (članak 219. stavak 1. ZPP-a), dok tužitelj nije dostavio u spis opće niti posebne uvjete osiguranja iz kojih bi proizlazilo da nalet na divljač predstavlja osigurani rizik. Naime, osigurani rizici nisu naznačeni na polici osiguranja, dok tužitelj nije priložio uz tužbu opće uvjete kasko osiguranja iz kojih bi sud mogao utvrditi odlučnu činjenicu (nastup osiguranog slučaja) (isto tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Pž-3243/2023-2 od 26. veljače 2024. i presudi poslovni broj: Pž- 2178/2025 od 15. rujna 2025.).

25. Slijedom navedenog, sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 219. stavka 1. i članka 221.a ZPP-a odbio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 6.329,33 eu s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama jer je utvrdio da isplatom iznosa od 6.329,33 EUR nije došlo do zakonske subrogacije u smislu odredbe članku 963. ZOO- a s obzirom na to da sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj izvršio svoju ugovornu obvezu iz ugovora o (kasko) osiguranju motornog vozila, odnosno da je nastupio osigurani slučaj nastupom osiguranog rizika.

26. Budući da je u cijelosti izgubio predmetnu parnicu, tužitelj nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka sukladno članku 154. stavka 1. ZPP-a.

27.1. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, dok je visina troškova odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023, dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18, 51/23, dalje: ZSP) te troškovniku (list 141 spisa).

27.2. Tuženiku je priznat zahtjev za naknadu troška za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. Tarife), za sastav podneska od 23. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. Tarife), troška pristupa na ročište održano 14. prosinca 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) i pristupa na ročište održano 21. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46 Tarife, u iznosu od 200,00 EUR, pa ukupno priznat trošak iznosi 1.000,00 EUR.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 5. studenoga 2025.

Sudac:

Maja Hilje

Prijedlog odluke izradila:

Matea Knežević, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP).