REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4816/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ines Ojurović, odvjetnica u Opatiji, protiv tuženika ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Darijan Hört, odvjetnik u Opatiji, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-276/2024-2 od 16. svibnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci br. P-16/2022-18 od 30. studenoga 2023., u sjednici održanoj 5. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-276/2024-2 od 16. svibnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci br. P-16/2022-18 od 30. studenoga 2023.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), time da je tužitelj u smislu st. 1. istog članka postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Predlagatelji ukazuju prvenstveno na povredu primjene materijalnog prava i to odredbi čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima koji propisuje da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi (poslovodstvo bez naloga), pa se postavlja sljedeće pravno pitanje:
Da li je u postupku legalizacije nekretnine koja je u etažnom vlasništvu moguće poduzimati radove na nekretnini drugog suvlasnika uklanjanjem ili rušenjem vanjskih zidova ako to taj vlasnik ne želi učiniti sam, a sve iz razloga da bi se moglo legalizirati postojeće stanje ovog i drugog suvlasnika ako je to jedini način da i taj drugi suvlasnik legalizira svoj dio?
Da li suvlasnik koji se protivio legalizaciji i može tvrditi da mu je nastala šteta te na taj način izbjeći plaćanje troškova legalizacije ako i dalje koristi taj legalizirani dio na isti način kao i ranije, prije legalizacije ako je sada dodatno povećan i obujam cijele zgrade i nedvojbeno povećana vrijednost nekretnine?
Da li jedan suvlasnik ima ovlasti natjerati drugog suvlasnika da ukloni nezakoniti dio zgrade ako je to jedini način da prvi suvlasnik legalizira svoj dio budući taj drugi suvlasnik ne želi legalizirati svoj dio?
Da li se smatra da suvlasnik koji je obaviješten da je pokrenut postupak legalizacije a ne izjavi u tom istom postupku da ne želi legalizirati svoj dio, samim takvim pasivnim ponašanjem pristaje na legalizaciju?
Da li suvlasnik koji izjavi na sudu da je znao da treba legalizirati dio njegove nekretnine da bi zasigurno učinio, a drugi suvlasnik je to učinio u njegovo ime, da li se isto smatra poslovodstvom bez naloga učinjenim sukladno članku 1121. ZOO obzirom da se radi o propuštanju očite koristi?“.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije u smislu odredbi čl. 385. a st. 1. i čl. 387. ZPP vijeće je ocijenilo prijedlog nedopuštenim, budući da isti ne sadrži razloge važnosti u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP. Naime, u prijedlogu se ističe da je revidentu (vjerojatno se misli na podnositelja prijedloga za dopuštenje revizije) poznato da je Vrhovni sud već zauzeo stav, ali se ne navodi u kojoj odluci je shvaćanje zauzeto, niti se tužitelj u prijedlogu poziva na različitu sudsku praksu drugostupanjskih sudova odnosno revizijskog suda.
6. Kako u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj nije naveo razloge važnosti za postavljena pitanja, to ne postoje pretpostavke da bi se o prijedlogu moglo meritorno odlučivati, već je valjalo prijedlog tužitelja odbaciti kao nedopušten primjenom odredbe čl. 389.a st. 1. i 3. ZPP.
Zagreb, 5. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
