REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Franjevačke stube 2, Pazin
Poslovni broj Ovr-678/2025-10
(ranije Ovr-602/2024)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja (tužitelja) Urban Istra d. o. o. [adresa], OIB 53242727486, kojeg zastupa zakonski zastupnik KČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], a njega punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, i protustranke LČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 5. studenog 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:
„Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja trgovačkom društvu URBAN ISTRA d. o. o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 53242727486, prema tuženici BČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostavom ranijeg posjedovnog stanja omogućavanjem posjeda nekretnine u naravi poslovni prostor – ugostiteljska djelatnost, u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u [adresa], na način da ista tužitelju vrati posjed nad poslovnim prostorom u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u [adresa], otključavanjem ulaznih vratiju tog poslovnog prostora i omogući tužitelju URBAN ISTRA d. o. o. sa sjedištem u [adresa], nesmetan ulaz u poslovni prostor – ugostiteljska djelatnost, u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u [adresa] i njegovo posjedovanje kao i obavljanje ugostiteljske djelatnosti, određuje se privremena mjera
I Nalaže se tuženici BČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju trgovačkom društvu URBAN ISTRA d. o. o. sa sjedištem u [adresa], OIB 53242727486, vrati posjed nad poslovnim prostorom u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u [adresa], otključavanjem ulaznih vratiju tog poslovnog prostora, sve u roku od 24 (dvadesetičetiri) sata.
II Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka pred Općinskim sudom u Pazinu posl. br. Psp-/24 ili do drukčije odluke suda radi prestanka opravdanosti određene mjere.“
II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu od 16. srpnja 2024. predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kojom se protivnici osiguranja nalaže da vrati posjed nad poslovnim prostorom u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] (na adresi u [adresa]), otključavanjem ulaznih vrata tog poslovnog prostora, sve u roku od 24 sata.
1. 1. U prijedlogu je naveo da su u cijelosti ispunjeni uvjeti da se na temelju odredbi iz čl. 346. i čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona izda privremena mjera, jer je tužitelju onemogućen posjed nekretnine u naravi poslovnog prostora za ugostiteljsku djelatnost, čime je onemogućen u obavljanju ugostiteljske djelatnosti za koju je registriran, te da je samim time onemogućen u osiguranju prihoda za isplatu plaća i doprinosa zaposlenicima, od kojih plaća zaposlenici osiguravaju egzistenciju za sebe i svoje obitelji. Pored toga je ukazao i da neizvršavanjem dužnih obveza može doći do blokiranja računa predlagatelja, a posljedično tome i nastupiti stečaj, te slijedom toga da proizlazi trpi teško nadoknadivu štetu, dok protivnica osiguranja da neće trpjeti nikakvu štetu.
1. 2. Predmetni prijedlog podnesen je zajedno uz tužbu zbog smetanja posjeda koja je zaprimljena pod posl. br. Psp-39/2024, a čiji tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje da je tuženica odnosno protivnica osiguranja smetala tužitelja odnosno predlagatelja u posljednjem, mirnom, zakonitom i poštenom posjedu nekretnine u naravi poslovni prostor – ugostiteljska djelatnost, u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] (u [adresa]), na način da je dana 17. lipnja 2024., zaključala osobno ili putem treće osobe po njezinom nalogu ulazna vrata predmetnog poslovnog prostora, s unutarnje strane tog poslovnog prostora, te je ostavljen ključ u bravi s unutarnje strane vratiju, čime je tužitelju onemogućila ulaz u poslovni prostor te istovremeno onemogućila tužitelju obavljanje ugostiteljske djelatnosti.; na nalog tuženici da tužitelju vrati posjed nad predmetnim poslovnim prostorom otključavanjem ulaznih vratiju tog poslovnog prostora, sve u roku od 24 sata; te da se tuženici zabrani takvo ili slično smetanje tužiteljevog posjeda ubuduće.
2. U odgovoru od 29. srpnja 2024. na prijedlog za određivanje privremene mjere protivnica osiguranja napomenula je da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje predlagateljeve nenovčane tražbine (prava na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja) niti je predlagatelj učinio vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Postoji vjerojatnost da bi predlagatelj zbog činjenica na koje se poziva u prijedlogu mogao pretrpjeti određenu štetu, ali to je samo objektivni element koji mora biti ispunjen da bi se moglo govoriti o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti. Nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ima i svoju subjektivnu dimenziju, koja se vezuje za protivnika, a koja traži da s obzirom na položaj i imovinske prilike (materijalne mogućnosti) protivnika nije realno očekivati da će protivnik štetu moći naknaditi u potpunosti ili u pretežitom dijelu. Predlagatelj da niti uopćeno ne upućuje na takvu materijalnu situaciju, pa se ne nalazi (niti na razini vjerojatnosti) da predlagatelju prijeti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, dok sprječavanje nasilja u konkretnom slučaju ne može postojati kao razlog za određivanje privremene mjere. Upravo suprotno, u kaznenom postupku pokrenutom protiv predlagatelja zbog postojanja osnovane sumnje u počinjenje više kaznenih djela s elementima nasilja, za protivnicu osiguranja bi mogla nastati nenadoknadiva šteta u slučaju da se predlagatelju omogući pristup predmetnoj nekretnini (protivnica osiguranja na istoj adresi na kojoj se nalazi predmetni poslovni prostor stanuje s maloljetnom kćerkom, a rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola, broj KPz-DO-139/2024 od 8. lipnja 2024. zakonskom zastupniku predlagatelja su određene mjere opreza i to zabrana približavanja i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s protivnicom kojoj se ne smije približiti na razdaljinu bližu od 100 m niti s njom uspostavljati bilo kakav izravni ili neizravni kontakt, kao što mu je određeno i udaljenje iz doma na adresi [adresa]).
3. O prijedlogu je već odlučeno rješenjem posl. br. Ovr-602/2024-3 od 5. rujna 2024., i to na način da je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere. To je rješenje ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ovr-1450/2024-2 od 26. kolovoza 2025. i predmet je vraćen ovome sudu na ponovno postupanje.
4. Prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan.
5. U skladu s čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/2012., 25/2013. – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, 93/2014., 55/2016. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U skladu s čl. 346. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema čl. 346. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). U smislu citiranih zakonskih odredbi, u postupku osiguranja razina ocjene postojanja pretpostavki za određivanje privremene mjere osiguranja je vjerojatnost, a ne dokazanost.
6. Konkretno proizlazi vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine predlagatelja prema protivnici osiguranja – prava na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja („otključavanje ulaznih vrata“), budući da je protiv protivnice osiguranja podnio tužbu zbog smetanja posjeda na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] (u [adresa]), u kojoj to isto pravo potražuje, a prema odredbi čl. 24. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, ali i od drugih suposjednika ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
7. Da bi se predložena privremena mjera odredila, uz ispunjenje prve pretpostavke, potrebno je i ispunjenje druge pretpostavke – opasnosti, odnosno predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine ili treba učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, što nije učinio, a nije učinio ni vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnica osiguranja pretrpjela samo neznatnu štetu.
8. Ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere, jer je predlagatelj samo paušalno naveo da je onemogućen u obavljanju ugostiteljske djelatnosti za koju je registriran i da zbog toga trpi teško nadoknadivu štetu. Nije naveo koliko zaposlenih osoba ima i koliku plaću imaju, a koje da su zbog „zaključanih ulaznih vrata“ na adresi u [adresa], ostale bez plaće i doprinosa, kao ni da je baš 17. lipnja 2024. predlagatelj stao s obavljanjem ugostiteljske djelatnosti zbog „zaključanih ulaznih vrata“, čak ni je li to jedina djelatnost kojom se predlagatelj bavi, pa da njezino neobavljanje može dovesti do blokiranja računa i posljedično stečaja. Samo ugovor o zakupu (predmetnog) poslovnog prostora (na adresi [adresa]) sklopljen na neodređeno vrijeme (za obavljanje ugostiteljstva za koju djelatnost je predlagatelj osnovan), kojeg je predlagatelj osiguranja priložio u spis, nije dovoljan da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
8. 1. Saslušanjem stranaka koje je predlagatelj predložio okolnosti nastanka štete predlagatelju, ušlo bi se u kontradiktorni postupak i odlučivalo o glavnom pitanju, a privremenom mjerom ne smije se iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine odnosno njegovo prijevremeno ostvarenje. Cilj privremene mjere je stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbine na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku).
9. Uzgredno, stranke jesu saslušane u predmetnom postupku smetanja posjeda koji se vodi kod ovog suda posl. br. Psp-39/2024, a u kojem je doneseno rješenje od 28. veljače 2024. (kojim je tužbeni zahtjev na utvrđenje smetanja posjeda odbijen). Iz rezultata tog postupka ne proizlazi da je razlog prestanka obavljanja djelatnosti tužitelja utuženi čin smetanja posjeda.
10. Zaključak o neosnovanosti prijedloga sud nije utemeljio „na pogrešnoj pretpostavci da u odnosu na predlagatelja postoji osnovana sumnja u počinjenje više kaznenih djela s elementima nasilja te da bi za protivnicu osiguranja mogla nastati nenadoknadiva šteta u slučaju da se predlagatelju omogući pristup predmetnoj nekretnini (protivnica osiguranja na istoj adresi na kojoj se nalazi predmetni poslovni prostor stanuje s maloljetnom kćerkom, a rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola, broj KPz-DO-139/2024 od 8. lipnja 2024. zakonskom zastupniku predlagatelja su određene mjere opreza i to zabrana približavanja i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s protivnicom kojoj se ne smije približiti na razdaljinu bližu od 100 m niti s njom uspostavljati bilo kakav izravni ili neizravni kontakt, kao što mu je određeno i udaljenje iz doma na adresi [adresa]), pritom zanemarujući da je predlagatelj u ovoj pravnoj stvari pravna osoba te da ne postoji identitet pravnog subjektiviteta između pravne osobe i njegovog zakonskog zastupnika“, već je ovaj sud dodatno napomenuo da predlagatelj osiguranja nije kod podnošenja prijedloga otklonio kao mogućnost da je razlog prestanka obavljanja djelatnosti mjera opreza koju zakonski zastupnik predlagatelja ima (a ne „smetanje posjeda“ pa da protivnica osiguranja mora vraćati posjed).
11. Budući da je sud zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, odlučeno je kao u t. I. izreke.
12. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu zatražio naknadu troškova postupka. Budući da je prijedlog za osiguranje u cijelosti odbijen, sud je na temelju čl. 14. st. 5. OZ-a odlučio kao u t. II. izreke.
U Pazinu 5. studenog 2025.
Sutkinja
Mihaela Kaligari Hek
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku osam dana od dostave rješenja.
DNA:
– predlagatelj osiguranja po pun.
– protivnica osiguranja.