Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-789/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Božidara Horvata člana vijeća i suca izvjestitelja te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MJK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Matea Jović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice HJK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Neda Milotić, odvjetnica u Puli, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Delnicama poslovni broj P-2101/2021-39 od 25. lipnja 2024., u sjednici vijeća 5. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženice HJK u pobijanom dijelu i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Delnicama poslovni broj P- 2101/2021-39 od 25. lipnja 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troška za sastav žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici da tužiteljici isplati iznos od 1.433,40 eura sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate, dok je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 533,68 eura (toč. I. izreke presude), time da je tuženici naloženo nadoknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.466,36 eura s pripadajućim zateznim kamatama (toč. II. Izreke presude).
2. Tuženica pobija navedenu presudu iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).
3. Žalba nije osnovana.
4. Sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje tuženica u žalbi, jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije u suprotnosti s njenim razlozima i sadržajem spisa, te razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni ili proturječni.
5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredbi ZPP iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Predmet ovoga spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete, koji zahtjev tužiteljica temelji na činjenici da je tuženica pregovarala sa tužiteljicom o prodaji nekretnine tuženice u [adresa] i da je tuženica tim pregovorima tužiteljicu dovela u zabludu, što je na strani tužiteljice uzrokovalo nastanak imovinske štete.
7. Prema ocjeni ovog suda, u ovom predmetu je sporno jesu li stranke pregovarale o sklapanju kupoprodajnog ugovora za nekretninu tuženice i to kuću u [adresa] te da li je zbog postupanja tuženice tužiteljici nastala šteta i da li je odgovornost za tu štetu na strani tuženice.
8. Uzimajući u obzir činjenično stanje utvrđeno tijekom prvostupanjskog postupka, ovaj sud smatra kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i to temeljem brojnih email korespondencija te sms poruka između supruga tužiteljice, tuženice te punomoćnika stranaka kako je bilo niz kontakata između tužiteljice i tužene vezanih za prodaju kuće tuženice. Isto tako, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio kako je bio sastavljen i predugovor o kupoprodaji nekretnina u kojem je bila definirana i kupoprodajna cijena, kao i da su poduzimane radnje pribave potrebne dokumentacije kako bi tužiteljica realizirala kredit potreban za kupnju predmetne nekretnine, sve kako to prvostupanjski sud pravilno obrazlaže u svojoj presudi.
9. Također, ovaj sud smatra kako je prvostupanjski sud pravilno prihvatio iskaze tužiteljice i njenog supruga na okolnost tijeka kontakata između tužiteljice i tužene radi kupnje predmetne nekretnine, koji iskazi su suglasni naprijed navedenim ispravama cijeneći pri tome kako je tijekom prvostupanjskog postupka nesporno utvrđeno i da je tužena dopustila da procjenitelj banke i certifikator izvrše pregled kuće tužene radi prodaje.
10. Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, ovaj sud smatra kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je do prekida pregovora došlo od strane tuženice, budući je upravo tuženica prekinula daljnje pregovore s tužiteljicom oko prodaje predmetne nekretnine nakon čega je kuću prodala trećim osobama, a iz spisa Z-38593/21 nesporno proizlazi da je tuženica dana 15. svibnja 2021. sklopila kupoprodajni ugovor sa trećim osobama za kupnju sporne nekretnine kao i da je još 23. rujna 2021. zatražila zabilježbu prvenstvenog reda namjeravanog otuđenja i zabilježbu prvenstvenog reda radi osnivanja založnog prava.
11. Nadalje, iz predmetnog ugovora o kupoprodaji nekretnina iz spisa Z-38593/21 nesporno proizlazi da je u predmetnom ugovoru sadržano ovlaštenje kupca za brisanje prethodno opisane zabilježbe kao i da je tuženica ishodila energetski certifikat za nekretninu.
12. Prema tome, ovaj sud smatra kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je u konkretnom slučaju tuženica povrijedila načelo savjesnosti i poštenja iz čl. 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) uslijed čega je tuženica i odgovorna za naknadu nastale štete tužiteljici primjenom odredbe čl. 251. st. 1. ZOO.
13. U odnosu na naknadu predmetne štete tužiteljica je istu potraživala u ukupnom iznosu od 1.967,08 eura i to troška koji se odnosi izradu energetskog certifikata u iznosu od 1.500,00 kuna, zatim trošak procjene nekretnine u iznosu od 2.000,00 kuna, trošak upravne pristojbe na upravnu dozvolu u iznosu od 550,00 kuna te trošak odvjetnika u iznosu od 10.000,00 kuna kao i trošak ručka i goriva u iznosu od 661,00 kuna. Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova koji se odnose na trošak energetskog certifikata, procjenu nekretnina i trošak upravne pristojbe u ukupnom iznosu od 537,53 eura, budući tužiteljici pripada pravo na predmetnu naknadu štete temeljem odredbe čl. 1046. u smislu odredbi čl. 251. st. 2. i st. 3. ZOO, na koji iznos je tužiteljici priznata i zatezna kamata dosuđena od dana donošenja presude, sve kako je to prvostupanjski sud pravilno utvrdio u pobijanoj presudi. Isto tako, ovaj sud smatra kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i kako tužiteljici pripada pravo na naknadu štete koja se odnosi na odvjetničke troškove i to u iznosu od 895,88 eura, a primjenom Tarifnog broja 29. toč. 1., Tarifnog broja 30. toč. 1. i Tarifnog broja 7. toč. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) , budući je nesporno kako je u odnosu na predmetno dogovaranje između tužiteljice i tužene, tužiteljica imala predmetne troškove na ime zastupanja od strane odvjetnika. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud je pravilno tužiteljici priznao i dosudio na ime naknade štete ukupan iznos od 1.443,41 eura, sve kako je to prvostupanjski sud pravilno utvrdio u pobijanoj presudi.
14. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi toč. I. izreke pobijane presude u pobijanom dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 1.433,40 eura s pripadajućom zateznom kamatom.
15. Sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, pa kako tuženica samo paušalno osporava odluku o troškovima postupka, trebalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi toč. II. izreke pobijane presude u dijelu u kojem je naloženo tuženici nadoknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.466,36 eura s pripadajućom zateznom kamatom.
16. Budući tuženica nije uspjela u žalbenom postupku, to je njezin zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe odbijen kao neosnovan primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP.
U Velikoj Gorici 5. studenog 2025.
Predsjednik vijeća
Nikola Ramušćak
