Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž Zk-186/2025-2

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Borisu Mimica, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Grad Split, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, protiv tuženika pod 1. Alas Dalmacija d.o.o. Split, Hrvatske neovisnosti 3, OIB: 43392136378, zastupan po punomoćniku Igoru Mucalu, odvjetniku u Zagrebu i pod 2. QuadraCir AG "in Liqu" Austria 4694 Ohlsdorf, Unterhalham Strasse 2, OIB: 82509181309, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5782/2018-22 od 4. studenog 2024., koje je ispravljeno rješenjem tog suda poslovni broj P-5782/2018-25 od 29. studenog 2024., dana 05. studenog 2025,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5782/2018-22 od 4. studenog 2024., koje je ispravljeno rješenjem tog suda poslovni broj P-5782/2018-25 od 29. studenog 2024.

II. Tuženiku se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„ I. Tužba od 30. srpnja 2010.g. odbacuje se u odnosu na tuženika pod 1.

II. Obustavlja se postupak u odnosu na tuženika pod 2.

III. Ne dopušta se proširenje tužbe na način da se kao tuženika označava Stečajnu masu Udarnik d.d. Drniš.

IV. Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tuženiku pod 1 parnični trošak u iznosu od 5.937,50 eura sa zateznom kamatom koja teče od 4. studenoga 2024. god. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.“

2. Također, prvostupanjski sud je rješenjem od 29. studenog 2024. pod poslovnim brojem P-5782/2018-25 ispravio rješenje poslovni broj P-5782/2018-22 od 4. studenoga 2024. god. u uvodu rješenja, redak treći, u svezi s nazivom tuženika pod 1, tako da umjesto "Alas za dom d.o.o." treba pisati "Alas Dalmacija d.o.o.", dok u preostalom dijelu rješenje ostaje neizmijenjeno.

3. Protiv navedenog rješenja od 4. studenog 2024., žali se tužitelj i to zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. U odgovoru na žalbe tuženik pod 1. osporio je žalbene predlažući da se žalba odbije kao neosnovana i zatražio je trošak sastava odgovora na žalbu.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Predmet spora u ovoj fazi postupka jeste zahtjev tužitelja na brisanje neistinitog z.k. stanja nastalog upisom na osnovi pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj I P-490/00 od 15. listopada 2002. i uspostave zemljišnoknjižnog stanja u z. k. ulošku broj [broj ZK uloška] na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], kako je bilo prije z.k. provedbe navedene presude, tako da se briše pravo vlasništva na tim nekretninama sa imena pravnog sljednika tuženika pod 1. Udarnika d.d. Drniš i tuženika Alas za dom d.o.o. i tuženika pod 2. QuadraCir AG "in Liqua" (ranije tvrtka Asamer Holding AG) kao univerzalnog pravnog sljednika Alas international., uz istovremeni upis prava vlasništva tih nekretnina na ime tužitelja za cijelo u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu.

7. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio sljedeće činjenice:

-da je tužitelj u podnesku od 13. studenoga 2020. god. kao tuženike označio: pod 1. Stečajnu masu Udarnik d.d. Drniš, pod 2. Alas za dom d.o.o. i pod 3. Alas

International Baustoffproduktions-AG, OIB: 64660847781, Unterthalamstr.2, 4694

Ohlsdorf, Republika Austrija (dalje: Alas International).,

-da je označeni Alas International prestao postojati 21. rujna 2011. god. pripajanjem društvu Asamer Holding AG, a to je društvo, odlukom glavne skupštine od 26.06.2014.god. promijenilo tvrtku u . QuadraCir AG, nad kojom je 19.12.2014. god. pokrenut postupak likvidacije, te je nakon provedenog postupka likvidacije QuadraCir AG "in Liqu", prestao postojati 12. srpnja 2018. god., što je razvidno iz izvatka iz Trgovačkog registra Republike Austrije od 17. travnja 2019. god ..

-da je stečajni upravitelj za Udarnik d.d. u stečaju ME naveo je da Stečajna masa iza Udarnik d.d. nije upisana u registru Trgovačkog suda pa ne postoji kao subjekt. Uz to, u odnosu na mogućnost uključivanja u predmetnu parnicu na pasivnoj strani, izričito se usprotivio proširenju tužbe na Stečajnu masu iza Udarnik d.d., u stečaju (iz razloga što takav subjekt ne postoji i nema zakonskoga temelja da se registrira kao pravni slijednik iza Udarnik d.d. u stečaju).

-da sud nije mogao dopustiti proširenje tužbe na Stečajnu masu Udarnik Stečajna masa Udarnik d.d. Drniš, obzirom da nije upisana u registru Trgovačkoga suda odnosno da ne postoji kao pravni subjekt.,

-da ne postoji ni Udarnik d.d. u stečaju kao pravni subjekt jer je brisan iz sudskog registra rješenjem Trgovačkoga suda u Šibeniku broj Tt-10/448-2 od 25. kolovoza 2010. god..

- da je pregledom presude Trgovačkog suda u Šibeniku posl. br. P-287/06 od 24. rujna 2007.g., u pravnoj stvari tužitelja Grada Splita, protiv tuženika pod 1. Udarnik d.d. u stečaju Drniš, pod 2. Alas za dom d.o.o. Split i pod 3. Travolini d.o.o. Split, razvidno da je istom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "utvrđuje se da je u cijelosti ništav Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen dana 29. srpnja 2002.g. između tuženika pod 1. i pod 2. kojim je tuženik pod 1. tuženiku pod 2. prodao nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], te se nalaže Odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu temeljem ove presude uspostaviti ranije zemljišno knjižno stanje koje je postojalo prije upisa prava vlasništva tuženika pod 2. na temelju tog ugovora i ukinute presude Općinskog suda u Splitu P-490/00 od 15. listopada 2002.",

- da se u tom predmetu kao i u ovom traži od suda uspostava ranijeg zemljišno- knjižnog stanja, iz vremena prije provedbe presude Općinskog suda u Splitu posl. br. P-490/00 od 15. listopada 2002.g. u zemljišnim knjigama, odnosno upis tužitelja kao vlasnika predmetnih nekretnina,

-da u odnosu na tuženika pod 1.) postoji identitet spora kako u subjektivnom tako i objektivnom smislu, te u odnosu na tuženika pod 1.) postoji negativna procesna pretpostavka za vođenje ove parnice.

8. Imajući u vidu naprijed navedeno prvostupanjski sud je u odnosu na tuženika pod 1.) sukladno odredbi čl. 288. st. 2. ZPP-a odbacio tužbu., u odnosu na tuženika pod 2.) obustavio je postupak, te ujedno nije dopustio proširenje tužbe da se kao tuženika označava Stečajnu masu Udarnik d.d. Drniš.

9. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, izrečeni pravni stav prvostupanjskog suda za sada se ne može u cijelosti prihvatiti kao pravilan, ali je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo jednako odlučiti.

10. U ovom postupku radi se o tužbi radi brisanja neistinitog zemljišnoknjižnog stanja te uspostavu ranijeg stanja kako je bilo prije zemljišnoknjižne provedbe navedene presude.

11. Dakle, radi se o institutu brisovne tužbe. Knjižna prava, povrijeđena neistinitom, nevaljanom uknjižbom, štite se brisovnom tužbom (članak 129. zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17– dalje u tekstu: ZZK), koji se temeljem odredbe članka 241. stavak 1. ZZK primjenjuje u konkretnom slučaju, te člankom 168. 236., 291. i 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15,– dalje u tekstu: ZV).

12. Brisovnu tužbu ovlašten je podnijeti određeni nositelj knjižnog prava tj. osoba čije je upisano knjižno pravo povrijeđeno nevaljalom uknjižbom kao i njegovi univerzalni slijednici.

13. Brisovna tužba podnosi se protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana, neistinita uknjižba, odnosno protiv osobe koja je glede nevaljale uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno ( tzv. "neposredni stjecatelj"). Brisovna tužba može se podnijeti i kada je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljalo upisanim knjižnim pravom u korist treće osobe (singularnog slijednika) koja je također uknjižila svoje pravo. Tada se brisovnom tužbom kao jedinstveni suparničari moraju obuhvatiti neposredni stjecatelj i njegov singularni slijednik u čiju je korist provedena uknjižba izvedena iz nevaljale uknjižbe, jer se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja može uspostaviti jedino brisanjem valjane uknjižbe u korist neposrednog stjecatelja, ali i uknjižbe u korist osobe koja je svoje pravo izvela iz nevaljane prednikove uknjižbe.

14. Iz obrazloženja pobijanog prvostupanjskog rješenja proizlazi, da je sud imajući u vidu odluku Trgovačkog suda u Šibeniku posl. br. P-287/06 od 24. rujna 2007.g., utvrdio da u konkretnoj pravnoj stvari postoji identitet stranaka, identitet zahtjeva (uspostaviti ranije zemljišno knjižno stanje koje je postojalo prije upisa prava vlasništva tuženika pod 2.), a iz čega je razvidno da je u odnosu na predmetni zahtjev tužitelja riječ o pravomoćno presuđenoj stvari (res iudicata).

15. U žalbi tužitelj u bitnom ukazuje kako sud krivo cijeni identitet činjenične osnove, odnosno da je u konkretnoj predmetnoj parnici tužbeni zahtjev usmjeren na brisanje neistinitog upisa nastalog na osnovi pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj I P-490/00 od 15. listopada 2002. i uspostave zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije z.k. provedbe navedene presude, za razliku od ranijeg postupka u kojem je tužitelj Grad Split, protiv tuženika pod 1. Udarnik d.d. u stečaju Drniš, pod 2. Alas za dom d.o.o. Split i pod 3. Travolini d.o.o. Split, odbijen sa tužbenim zahtjevom koji glasi: "utvrđuje se da je u cijelosti ništav Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen dana 29. srpnja 2002.g. između tuženika pod 1. i pod 2. kojim je tuženik pod 1. tuženiku pod 2. prodao nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], te se nalaže Odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu temeljem ove presude uspostaviti ranije zemljišno knjižno stanje koje je postojalo prije upisa prava vlasništva tuženika pod 2. na temelju tog ugovora i ukinute presude Općinskog suda u Splitu P-490/00 od 15. listopada 2002.",

16. Da bi se moglo govoriti o istovjetnosti dvaju zahtjeva, potrebno je postojanje njihova subjektivnog ( iste stranke ) i objektivnog ( isti predmet spora ) identiteta, a traži se i da se oba zahtjeva temelje na identičnoj činjeničnoj osnovi.

17. Kod subjektivnog identiteta spora treba imati na umu da je pravomoćnost ograničena na odnos među istim parničnim strankama, dok kod ocjene objektivnog identiteta treba imati na umu da je pravomoćnost ograničena istovjetnošću presuđenog pravnog odnosa, a pravni je odnos istovjetan kad se iz iste osnove među istim strankama postavlja isti zahtjev.

18. Kako se u konkretnom slučaju radi o dva različita pravna osnova (u prvom slučaju utvrđenje ništetnosti ugovora i posljedično uspostava ranijeg zemljišno knjižnog stanja), a ovdje se radi o brisovnoj tužbi, to je savim jasno da u konkretnom slučaju ne postoji negativna procesna pretpostavka, zbog pravomoćno presuđene stvari (res iudicata – članak 333/2 ZPP-a) kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud.

19. Međutim, brisovna tužba ima svoje posebnosti glede rokova u kojima se ista može podnijeti, pri čemu je bitno naglasiti da je rok za podnošenje brisovne tužbe vremenski ograničen samo u odnosu na poštenog trećeg stjecatelja, a ne i u odnosu na neposrednog stjecatelja, odnosno nepoštenog trećeg stjecatelja.

20. Iz odredbe članka iz članka 129. stavak 2. ZZK-a mogu se utvrditi sljedeće situacije, a glede rokova za podnošenje brisovne tužbe:

- u odnosu na neposrednog stjecatelja – podnošenje brisovne tužbe ograničeno je jedino nastupom okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo prestalo, a to zapravo znači da podnošenje brisovne tužbe nije vezano uz rok,

- u odnosu na nepoštenog trećeg stjecatelja – vrijede ista pravila kao i u odnosu na neposrednog stjecatelja, a to znači da je gubitak prava na podnošenje brisovne tužbe vezano uz eventualni prestanak povrijeđenog knjižnog prava,

- u odnosu na poštenog trećeg stjecatelja, kada je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje na temelju kojeg je provedena nevaljana uknjižba – u takvom slučaju oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis nevaljan, te u daljnjem roku od 60 dana, računajući od dana isteka roka za žalbu, podnijeti brisovnu tužbu,

- u odnosu na poštenog trećeg stjecatelja, kada nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje na temelju kojeg je provedena nevaljana uknjižba, oštećeni nositelj knjižnog prava brisovnu tužbu mora podići u roku od tri godine od dana kada je zatražen odnosno proveden nevaljani upis, odnosno od trenutka kada je podnesen prijedlog za provedbu nevaljane uknjižbe.

21. Kako iz pregledanog povijesnog [broj ZK uloška] proizlazi da je dana 13.siječnja 2003. u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu u zbirci isprava broj Z-224/03 proveden upis prava vlasništva na ime tuženika Alas za dom d.o.o. temeljem valjanog kupoprodajnog ugovora od 29.srpnja 2002., sve to na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] (pripisane iz [broj ZK uloška]), zatim čest. zem. [katastarska čestica] (pripisana iz [katastarska čestica]), čest. zem. [katastarska čestica] (pripisana iz [broj ZK uloška]) i čest. zem. [katastarska čestica] (pripisana iz [katastarska čestica]) za koje je nesporno utvrđeno da je predmetni ugovor pravno valjan (presuda Trgovačkog suda u Šibeniku posl. br. P-287/06 od 24. rujna 2007.g.), a kod činjenice da je tužitelj ustao tužbom nakon proteka roka od 3 godine (30. srpnja 2010.,) to je sasvim jasno da je istekom navedenog roka, tužbu tužitelja u odnosu na ovog prvo tuženika valjalo odbaciti iz ovih razloga,a ne kako to prvostupanjski sud suprotno obrazlaže.

22. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je t uženik pod 2. [obrt] "in [obrt] prestao postojati 12. srpnja 2018. god, nakon provedenoga postupka likvidacije, što je razvidno iz izvatka iz Trgovačkog registra Republike Austrije od 17. travnja 2019. god. Obzirom da je isti prestao postojati kao pravna osoba, sasvim jasno je da je izgubio stranačku sposobnost , pa je pravilno prvostupanjski sud pozivom na odredbu članka čl. 215 b ZPP-a donio rješenje o obustavi predmetnog postupka u odnosu na tuženika pod 2.

23. Iako žalitelj u žalbi izrijekom ne osporava odluku prvostupanjskog suda pod točkom III. izreke, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da Stečajna masa Udarnik d.d. Drniš nije upisana u registru Trgovačkoga suda, odnosno da ne postoji kao pravni subjekt, suviše, stečajni upravitelj izričito se usprotivio proširenju tužbe na Stečajnu masu iza Udarnik d.d., u stečaju (iz razloga što takav subjekt ne postoji i nema zakonskoga temelja da se registrira kao pravni slijednik iza Udarnik d.d. u stečaju). Naime, ne postoji ni Udarnik d.d. u stečaju kao pravni subjekt jer je brisan iz sudskog registra rješenjem Trgovačkoga suda u Šibeniku broj Tt-10/448-2 od 25. kolovoza 2010. god..

24. Slijedom sveg navedenog valjalo je u odnosu na tuženika pod 1 Alas Dalmacija d.o.o. Split, žalbu tužitelja odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje u točki I. izreke ali iz drugih razloga, pozivom na odredbu članka 380. točka 2. u svezi članka 368. stavak 2. i članka 381. stavak 1. ZPP-a, a u odnosu na tuženika pod 2) pozivom na odredbu članka 380. točka 2.

25. Prvostupanjska odluka o troškovima postupka temelji se na pravilno izvršenom obračunu u primjeni članka 154. stavak 1. te članka 155. ZPP-a i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 142/12, 103/14, 144/14 i 107/15, dalje OT). Tužitelj određeno i ne pobija odluku o trošku postupka, a u toj odluci na pravilnu primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

26. Zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak odgovora na žalbu je odbijen jer ova postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje ove parnice (članak 166.st.1. u svezi s člankom 155.st.1. ZPP-a).

U Splitu, 05. studenog 2025,

SUDAC:

Boris Mimica