- 1 -              Revd 726/2021-4

Broj: Revd 726/2021-4

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M., OIB ..., iz S., zastupane po punomoćniku V. M., odvjetniku u S., protiv prvotužene Republike Hrvatske, kao pravne sljednice Fonda ..., OIB ... iz Z., i drugotuženika Grada S., OIB ..., uz sudjelovanje umješačā na strani tuženikā i to A.-S. T., OIB ... i V.-M. T., OIB ..., oboje R., Sjedinjene Američke Države i oboje zastupani po punomoćnicima - odvjetnicima iz odvjetničkog ureda B. i p. u S., radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Gž-1080/2018-2 od 5. svibnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Ps-135/2017 od 21. prosinca 2017., u sjednici održanoj 3. listopada 2023.,

r i j e š i o   j e:

Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.

2. Prijedlog je ovaj sud razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje pri ovome odlučivanju temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/2022).

3. U odlukama revizijskog suda na koje se, kao na razlog važnosti u smislu čl. 385.a ZPP-a poziva tužiteljica u pogledu prvog pravnog pitanja, nije izraženo pravno shvaćanje u okviru činjenično-pravne situacije podudarne s ovopredmetnom i to u okviru činjeničnopravnih postavki toga pitanja. Naime, u njima se nije razmatrala situacija prestanka postojanja pravne osobe - stranke u postupku temeljem samoga zakona, kada je druga pravna osoba, ex lege, samim tim trenutkom preuzela cjelokupne poslove prestale pravne osobe koja je prestala postojati i, posljedično tome, reperkusije u parnično-postupovnom smislu. Tako, a ni na ikoji drugi način, nije dokazan razlog važnosti tog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava.

3.1. Za pojasniti je da se u ovom, konkretnom slučaju radi o tome da je Zakonom o prestanku važenja Zakona o fondu za naknadu oduzete imovine („Narodne novine“, broj 117/14) određeno (posve sažeto, za potrebe ovoga obrazloženja) da Fond ... prestaje s radom danom stupanja na snagu toga Zakona (1. siječnja 2018.), a da njegove poslove (opremu, imovinu, obveze, sredstva za rad, zaposlenike etc.) preuzima Ministarstvo financija, iz čega bi proizlazilo da je potonje državno tijelo, a time Republika Hrvatska ex lege, trenutkom stupanja na snagu tog Zakona, određena pravnim slijednikom navedenog fonda.

4. Drugo pravno pitanje polazi od pretpostavke da su nižestupanjski sudovi činjenicu da predmetna nekretnina nije nacionalizirana utvrdili samo izostankom rješenja o nacionalizaciji, no, međutim, oni su tu činjenicu utvrdili u mnogo širem dokaznom kontekstu. Također, u odlukama na koje se pozva kao na razloge važnosti toga pitanja (u smislu čl. 385.a ZPP-a) nije izraženo pravno shvaćanje u pogledu toga pravnog pitanja, sagledavajući ga upravo onako kako je ono koncipirano. Tako to pitanje, osim što nema utjecaja na odluku u sporu, ostaje i nevažno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5. U pogledu trećeg pravnog pitanja je za obrazložiti da tužiteljica nije uputila na odluke sudova u smislu čl. 385.a ZPP-a niti je na ikoji drugi način dokazala razlog važnosti tog pitanja u smislu te odredbe. Za nadodati je da samo pozivanje na to da revizijski sud o tom pitanju nije izrazio pravno shvaćanje i da se radi o pitanju o kojem viši sudovi imaju različita pravna shvaćanja, uz nenavođenje konkretnih odluka tih sudova, ne predstavlja razlog za dopuštenje revizije.

6. O četvrtom pravnom pitanju ne ovisi odluka o sporu, jer se ovdje ne radi o sporu o povratu imovine (nasljednicima upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika), nego o obvezi sklapanja kupoprodajnog ugovora, a o čemu je prethodno valjalo utvrditi činjenicu nacionaliziranosti te imovine. Osim toga, u odlukama na koje se, kao na razloge važnosti poziva tužiteljica (u smislu čl. 385.a ZPP) nije izraženo pravno shvaćanje koje bi  bilo primjenjivo na ovaj, konkretni slučaj, pa tako, a ni na ikoji drugi način, nije dokazan razlog važnosti tog pitanja u smislu čl. 385.a ZPP. Samo je za primijetiti da je odluka revizijskog suda broj Rev 2067/1995 od 2. rujna 1995., donesena uz činjenično utvrđenje nacionaliziranosti nekretnine, dok je ovdje utvrđenje upravo suprotno.

7. Peto pravno pitanje propituje ponašanje posjednika nakon ispunjavanja zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i utjecaj tog ponašanja na ocjenu kvalitete posjeda. Međutim, s obzirom da nižestupanjski sudovi odluku (između ostalog, a u okvirima bitnog za ocjenu ovoga pravnog pitanja) temelje na činjenici izostanka kvalitete poštenja posjeda od samog početka posjedovanja (čak i neovisno, na što se dodatno orijentira drugostupanjski sud, u odnosu na naknadnu činjenicu protivljenja sklapanju ugovora o kupoprodaji) - to se pitanje ukazuje neodlučnim za odluku u sporu.

8. Slijedom navedenog, a kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1., u svezi čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 3. listopada 2023.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.