Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Psp-26/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja D) DD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Ad2) ĆD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i Ad3) HD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika BD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ante Ferara, odvjetnik u Šibeniku, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave, u prisutnosti tužitelja osobno zajedno sa zamjenikom punomoćnika Josip Petković, odvjetnik u Šibeniku i tuženika osobno zajedno sa punomoćnikom Ante Ferara, odvjetnik u Šibeniku, po objavi dana 05. studenog 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kao i prijedlog za određivanje privremen mjere koji glase:

1. Utvrđuje se da je tuženik točno neutvrđenog dana smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu pristupnog puta do kuće tužitelja, položenog na dijelu kat. čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao i same kuće tužitelja položene na čest.zgr.

75/1 K. O. [katastarska općina], i to na način da je na navedene nekretnine postavio betonske blokove i na njih postavio drvene daske, te da na iste parkira više osobnih vozila, za što su tužitelji saznali dana 03.08.2024. godine, a kojim postupanjem je onemogućio tužiteljima prolaz i provoz do njihove kuće položene na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženiku da, u roku od osam dana i pod prijetnjom ovrhe, uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da sa opisanih nekretnina kat.čest.zgr.

75/1 i 75/2 K. O. [katastarska općina] ukloni betonske blokove i drvene daske, i parkirana osobna vozila, kao i da omogući tužiteljima neometani kolni i pješački prolaz tim nekretninama.

3. Zabranjuje se tuženiku da tužitelje ubuduće na takav ili sličan način ometa u njihovom ranije opisanom posjedu, pod prijetnjom izricanja novčane kazne i u roku od osam dana.

4. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi parnični trošak, u roku od osam dana.

5. Određuje se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine tužitelja kao predlagatelja osiguranja na način da se zabranjuje tuženiku BD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao protivniku osiguranja zabranjuje izvođenje bilo kakvih radnji kojima bi se provele promjene na nekretnini oznake kat. čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], time da određena privremena mjera stupa na snagu danom donošenja.

6. Ukoliko protivnik osiguranja ne postupi u skladu s zabranom iz toč. I. izreke ovog

rješenja sud mu zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 eura (30.000 kuna).

7. Ovo rješenje ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.

II. Nalaže se tužiteljima da tuženiku naknade solidarno trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura zajedno za zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji DD, PD i HD svi zastupani po punomoćniku Šimi Mrdeža, odvjetniku u [adresa], podnijeli su ovom sudu, dana 21. kolovoza 2024. godine, tužbu protiv tuženika BD, radi smetanja posjeda, zajedno sa prijedlogom za određivanjem privremene mjere.

1.1. Tužitelji u tužbi navode kako su vlasnici kuće koja je izgrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ali još uvijek da nisu sredili zemljišnoknjižno stanje. Kuća da je povezana sa kućom tuženika koja je izgrađena na susjednoj nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te iste u naravi čine dvojni objekt, kako su i prikazane na katastarskom planu. Dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] da čini zajednički dvorišni prostor kojim su tužitelji oduvijek pristupali svojoj nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Između čest zgr. 75/1 K. O. [katastarska općina] i javne površine da stoji upravo čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te tužitelji da nemaju drugog pristupa svojoj nekretnini niti su ga ikada imali. Nadalje, u ožujku 2023. godine tuženik da je započeo sa građevinskim radovima na svojoj kući položenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da je pritom počinio znatnu štetu na kući tužitelja te je ujedno prisvojio betonske stepenice koje da su bile zajedničke za obje kuće.

1.2. Kći tužitelja ZD, VD da je sa majkom došla na predmetnu nekretninu dana 03. kolovoza 2024. godine kada je na dvorišnom prostoru zatekla položene betonske blokove i drvene daske na njima, a koje da je postavio tuženik kao prepreku za prolazak tužitelja te im je na taj način onemogućio pristup njihovoj kući. Nadalje, kći i supruga tužitelja Ad1 da su tom prigodom verbalno napadnute od strane tuženika, te im je isti prijetio nasiljem. Dakle, tuženik da je fizičkim zaprekama, postavljanjem betonskih blokova i dasaka, kao i parkiranjem vozila onemogućava tužitelje u pristupu njihovoj kući a što tužitelji da su saznali dana 03. kolovoza 2025. godine, iako tužitelji i njihovi prednici navedenim putem pristupaju kući te su oduvijek pristupali.

1.3. Slijedom svega naprijed navedenog tužitelji su smatrali kako je tuženik svojim ponašanjem izvršio smetanje posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine, te izvršio samovlasno i protupravno smetanje posjeda pa su predložili da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik je osporavao tužbu, tužbeni zahtjev i prijedlog za određivanjem privremene mjere kao neosnovan. Navodi tužitelja da je dana 03. kolovoza 2025. godine, istima priječeno ući u svoju nekretninu da su neistiniti. Tuženik da nikakve betonske blokove i drvene daske da nije postavio, te je isticao prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, tuženik je isticao da nikakvog smetanja posjeda nije bilo te je sve navode tužitelja odbacio kao neistinite, zlonamjerne i usmjerene isključivo na zagorčavanje života tuženiku. U odnosu na prijedlog za donošenjem privremene mjere tuženik je isti osporavao navodeći kako tužitelji nisu dokazali postojanje tražbine, niti da su učinili vjerojatnim u čemu se nalazi nenadoknadiva šteta. Slijedom navedenog tuženik je predložio da sud odbije kao neosnovanu tužbu i prijedlog za određivanjem privremene mjere.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretnine označene kao kat. zgr. 75/1 i 75/2 K. O. [katastarska općina], nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Pjera Sladoljev od dana 08. siječnja 2025. godine, saslušanjem svjedoka RD, KD, ŠD, SD, UD, LD, OD, VD, ND, te saslušanjem tužitelja i tuženika.

4. Analizom i ocjenom svih dokaza koji su izvedeni u ovom postupku i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je tužbeni zahtjev tužitelja kao i prijedlog za određivanjem privremene mjere cijenio kao neosnovan.

5. Prema odredbi čl. 21. st. 1. 2. i 3. Zakona o vlasništvu ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu: ZVDSP) pravo na zaštitu posjeda ima onaj kojega drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, pa i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štitit od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, pa je dakle predmet posjedovne zaštite miran posjed. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

5.1. Nadalje, odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Dakle, iz navedenog proizlazi da sudska zaštita posjeda kao takva ima tri konstitutivna elementa, utvrđenje čina smetanja, uspostava ranije posjedovnog stanja i zabranu budećeg takvog ili sličnog smetanja.

5.2. Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) propisano je raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

5.3. Dakle, čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjeda posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu.

6. Pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] vidljivo je kako na istoj kao suvlasnici nisu upisani niti tužitelji niti tuženik već treće osobe, dok je pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] vidljivo da je kao vlasnik za cijelo upisan BD, ovdje tuženik.

7. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe valja naglasiti da iz istih jasno proizlazi da pitanje vlasništva nekretnine za posjedovnu zaštitu nije relevantno.

8. Provedbom očevida na mjestu spora vještak je utvrdio da se do predmetnih nekretnina pristupa nesmetano i to preko formiranog prilaza kojim se stiže do izgrađene gusterne. Prilikom očevida vještak je također naveo da uvidom u službeni katastar iskazuje da se prilaz nekretninama nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok da se nekretnina tuženika nalazi položena na čest. zgr. [katastarska čestica] a objekt tužitelja na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Nadalje, pregledom skice mjesta očevida koja sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka vidljiva je željezna kapija kroz koju stranke ulaze u svoje objekte a koja predstavlja ulazna vrata u dvorište, zatim nekretnina označena kao čest. br. 674 K. O. [katastarska općina] preko koje tužitelji prilaze svojoj nekretnini, gusterna te prepreke u vidu blokova i cigli kao i daske označene slovima A-B-C- a koje se prostiru na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Isto tako, vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je pregledom arhive Državne geodetske uprave [adresa] utvrđeno da za lokaciju predmetnih nekretnina ne postoje službene skice mjerenja koje bi jasno i nedvojbeno ukazivale na položaj međe između nekretnina tužitelja i tuženika te je skica mjesta očevida izrađena korištenjem jedinog dostupnog službenog podatka, homogeniziranog digitalnog katastarskog plana K. O. [katastarska općina].

9. Svjedok RD u svom iskazu je navela da ista živi na Miljevcima sa tuženikom koji vodi brigu o istoj te u donosu na nekretninu koja je predmet spora da može kazati kako je tužitelj kuću dobio od svog oca a njegov otac nakon diobe sa njezinim suprugom. Nakon što je svjedokinji bila pokazana fotografija koja se nalazi na listu broj 74 spisa ista je navela kako su tužitelji prolaziti automobilom direktno do svoje nekretnine, točnije sve do pred svoju kuću, te da im je isto sada zabranjeno a da im je zabranio onaj čije je a to su ona i njezin sin. Sa tužiteljima da su imali normalne odnose sve dok nisu počeli sa izvođenjem radova na kući kada su tužitelji pozvali inspekciju te je onda njezin unuk LD odlučio da više nema prolaza za tužitelje te im je isto zabranio.

9.1. Nadalje, svjedok KD iskazivao je kako stanuje u ulici ispod stranaka od rođenja te da mu je poznato da su tužitelji i tuženik automobilima koristili predmetno dvorište. Nakon što je svjedoku predočena fotografija koja se nalazi na listu 74 spisa isti navodi kako su tužitelji kroz dvorište automobilima dolazili sve do svoje kuće. U odnosu na cigle i daske koje stoje kao razgraničenje između kuće tužitelja i tuženika a koje su vidljivo na predmetnoj fotografiji koja se nalazi u spisu svjedok je naveo kako o istom nema saznanja. Isto tako, svjedok je naveo da je u predmetnoj dvorištu u kojem se nalaze pregrade a koje nekretnine su predmet ovog postupka posljednji put bio prije dvije godine.

9.2. Svjedok ŠD koji je susjed stranaka i to na način da je njegova kuća kamena kuća koja se nalazi nasuprot kuće tuženika, te mu je poznato da su se tužitelji i tuženici davnih dana podijelili, odnosno njihovi prednici. Tužitelji da su automobilom dolazili do svoje kuće kroz dvorište pa da je i on bio kod tužitelja te mu svojim traktorom vozio drva do njegove kuće. Tužitelji da su oduvijek automobilom prolazili do svoje kuće sve do prije nekoliko mjeseci kada je između tužitelja i tuženika izbio sukob. Naime, da je vidio tuženika kako uz pomoć svog sina i svoje supruge napravio pregrade po dvorištu i to na način da je isti stavio cigle i daske te je znao stajati na ulaznim vratima dvorišta i vikati da nitko neće proći. Kada je svjedoku predočena skica koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka a nalazi se na strani 70 spisa, svjedok je iskazivao kako su tužitelji ulazili kroz željeznu kapiju zatim preko čestice označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prolazili sve do svoje kuće te prolazili preko dijela koja je na skici označena slovima A-B-C a koji predstavlja prepreku točnije ciglu i dasku. Svjedok je posebice istaknuo kako je na spornoj nekretnini bio posljednji put prije godinu i pol dana računajući od dana 27. svibnja 2025. godine, točnije dana kada je održano ročište na kojem je dao svoj iskaz.

9.3. SD koji također ima kuću koja je 50-tak metara udaljena od nekretnine stranaka iskazivao je kako je čitav život dolazio kod tužitelja D kako bi mu pomagao u nekim radovima. Otac tužitelja da je imao traktor kojim je uredno prilazio svojoj kući a kasnije i sami tužitelji da su automobilom prilazili kući. Također naveo je u svom iskazu kako je dan prije saslušanja bio na spornoj nekretnini te da i dalje postoje prepreke koje su vidljivi na skici vještaka mjernika. Nakon što je istom predočena skica koja se nalazi na listu 70 spisa, svjedok navodi kako su tužitelji do kuće dolazili na način da su prolazili kroz željenu kapiju, potom preko nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] i potom pored gusterne do kuće a sve na dijelu gdje su danas postavljene cigle i daske na skici prikazane kao A-B-C.

9.4. Supruga tuženika UD u svom iskazu navela je da se udala za tuženika prije 33 godine te da od tada živi u [adresa] a na mjesto spora da dolazi povremeno. U nekretnini tužitelja da su živjeli njihovi roditelji dok tužitelji da su dolazili povremeno. Ranije da su tužitelji do svoje kuće dolazili automobilom i traktorom dok danas da ne mogu jer su oni svoju nekretninu ogradili. Nakon što je svjedokinji pokazala fotografija koja se nalazi na listu broj 73 i 74 spisa svjedokinja je iskazivala da je cigle i daske postavio njezin sin a da se danas na tom mjestu nalaze tegle sa cvijećem. Na mjestu na kojem se sada nalaze tegle sa cvijećem a gdje je njezin sin LD ranije postavio daske i cigle, tužitelji da su ranije prolazili automobilom do svoje kuće a da danas to više ne mogu.

9.5. LD, sin tuženika iskazivao je kako živi u [adresa] te da povremeno dolazi u kuću u [adresa] koja se nalazi na mjestu spora a koja da je vlasništvo njegovog oca, ovdje tuženika. Nakon što je istom predočena skica mjesta očevida koja se nalazi na stranici 70 spisa svjedok iskazuje da su tužitelji prolazili kroz željeznu kapiju preko nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i dalje sve do svoje kuće, a preko dijela na kojem su danas tegle sa cvijećem a radnije su bile cigle i daske. Daske i cigle, kao i tegle sa cvijećem da je postavio upravo on te da njegov otac nije sudjelovao u postavljanju istih. Blokete i daske da je postavio da ogradi svoj posjed jer se bavi turizmom.

9.6. Iz iskaza svjedoka AD proizlazi da je posljednji put na nekretnini koja je predmet spora bio 2022. godine, te može kazati, a nakon što mu je predočena fotografija koja se nalazi na listu broj 73 spisa, da je traktorom do kuće tužitelja prolazio dijela na kojem su na predmetnoj fotografiji vidljive cigle i daske a kojih kada je posljednji put bio na nekretnini nije bilo.

9.7. VD, kćerka tužitelja Ad1 iskazivala je kako je dana 03. kolovoza 2024. godine došla na spornu nekretninu zajedno sa svojom majkom te da nije mogla pristupiti automobilom jer su bile postavljene prepreke u vidu cigli i daski. Nikada da nije bilo sukoba između obitelji tužitelja i obitelji tuženika, da je ona kao dijete dolazila u kuću koja se danas u vlasništvu tužitelja a u kojoj su ranije živjeli njezini baka i djed. Nije direktno pitala tko je postavio predmetne prepreke zbog kojih nije mogla automobilom doći do svoje kuće ali zbog ponašanja tuženika pretpostavila je da se radi upravo o obitelji tuženika. Nakon spornog događaja od dana 03. kolovoza 2025. godine da nikada više automobilom nije ulazila u dvorište, da njezina obitelj i danas automobilom dolazi samo do gusterne kako bi izvadila stvari te automobil voze izvan dvorišta.

9.8. Supruga tužitelja D 3 TD, u svom iskazu navela je kako je sa istim u braku preko 20 godina te da nikada nije bilo problema po pitanju pristupa spornoj nekretnini sve do 03. kolovoza 2024. godine. Na nekretnini da je posljednji put bila u rujnu 2024. godine a prije toga dana 02. kolovoza 2024. godine te su ih tada tuženik i njegova supruga upozoravali da ne mogu parkirati u dvorištu jer da su parkiraju njihovi gosti. Suprug da ju je obavijestio da je dana 03. kolovoza 2024. godine, njihova nećakinja VD pokušala pristupiti u kuću ali da nije mogla. S obzirom na ponašanje tuženika da je pretpostavila da bi isti postavio cigle i daske, točnije prepreke zbog kojih nije bilo moguće pristupiti kući.

10. Imajući u vidu iskaze svjedoka SD, UD, LD, VD i ND a koje je sud cijenio kao istinite, vjerodostojne i kojima je poklonio vjeru nedvojbeno proizlazi kako su tužitelji čitav niz godina na nekretninu pa do svoje kuće pristupali kroz željezna vrata, zatim preko nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pored gusterne pa sve do kuće, a da od dana 03. kolovoza 2024. godine isti ne mogu automobilom pristupiti do kuće. Nadalje, također proizlazi da su prvenstveno kao prepreke bilo postavljene cigle i daske, dok se danas na terenu nalaze tegle sa cvijećem. Tužitelji da danas automobilom dolaze do gusterne u dvorištu, iznose svoje stvari te automobil izvode izvan dvorišta. Odnosi između stranaka da su u cijelosti narušeni.

10.1. Međutim, iako iz iskaza jasno proizlazi sve naprijed navedeno, sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi tko je prepreke postavio. Naime, svi navedeni svjedoci su iskazivali kako ili nemaju saznanja ili su pretpostavili da bi to bio tuženik budući su obitelji tužitelja i tuženika u sukobu. Svjedok ED, sin tuženika naveo je kako je upravo on postavio prepreke u vidu cigli i dasaka a naknadno i tegle sa cvijećem a sve i razloga što iznajmljuje svoju nekretninu pa da turisti znaju gdje je granica.

11. Iskaze svjedoka ND KD, GD i GD OD sud nije prihvatio vjerodostojnim budući da su sami navodili kao su na nekretnini posljednji put bili puno prije negoli je do postavljanja prepreka došlo. Naime, svjedok ĐD i ŠD saslušani su kao svjedoci na ročištu pred ovim sudom dana 27. svibnja 2025. godine te je ĐD tada iskazao kako je na spornoj nekretnini posljednji put bio prije dvije godine a svjedok ŠD prije godinu i pol dana, dakle Bačić Ante 2023. godine a ŠD početkom 2024. godine, a što sve predstavlja vrijeme prije nego je došlo do postavlja prepreka pa je ovaj sud smatrao kako isti nemaju vjerodostojna saznanja o tome tko bi iste postavio. Isto tako i svjedok ŠD iskazivao je kako je posljednji put na nekretnini bio u mjesecu studenom 2022. godine također puno ranije prije nego je do postavljanja prepreka došlo.

12. Tužitelj DD u svom stranačkom iskazu navodi da su na nekretnini kuće njegovih roditelja i roditelja tuženika, te da su njegov otac i otac tuženika bili djeca od dva brata odnosno prvi rođaci. Do 1973. godine da je živio u toj kući a nakon toga da je dolazio nekoliko puta godišnje i uvijek da je sve bilo u redu, da je normalno prolazio do kuće sve do 03. kolovoza 2024. godine kada da su na nekretninu došle njegova supruga i kći te da obavijestile da na nekretnini postoje prepreke. Nedugo nakon toga da je i sam došao na predmetnu nekretninu te da nije ušao automobilom u dvorište jer su bile prepreke, već da je automobil ostavio na ulici a u kuću ušao pješke. Isti da nema saznanja tko da bi postavio prepreke, budući da on živi u [adresa] te osobno nije vidio već po pričanju sumještana u selu koji sve znaju pa je tako od njih dobio saznanje da su prepreke postavili tuženik i njegov sin.

12.1. Tužitelj ĆD u svom je iskazu također potvrdio da ne može pristupiti automobilom do svoje kuće. Da je u kući živio do 1980. godine kada odlazi u Split te se u kuću vraća nekoliko puta godišnje. Nikada da nije bilo nikakvih problema sve do 03. kolovoza 2024. godine od kada da više nije u mogućnosti pristupiti na nekretninu automobilom jer da postoje blokade. On osobno da nije vidio tko je postavio prepreke ali da zbog ponašanja tuženika može pretpostaviti da bi to mogli biti on, njegov sin i njegova supruga.

12.2. HD tužitelj Ad3 iskazivao je kako je na nekretnini živio sve do srednje škole nakon čega da je otišao na fakultet i 1985. godine se zaposlio u [adresa]. Vikendom da je dolazio kod roditelja koji su tamo živjeli te nikada da nije bilo nikakvih problema. Saznanje o postavljenim preprekama da je dobio dana 03. kolovoza 2024. godine kada je na nekretninu pristupila njegova nećakinja VD te ga o istom obavijestila. On osobno da nije vidio tko je postavio cigle i daske te naknado tegle sa cvijećem ali da po ponašanju tuženika može pretpostaviti da bi to bio on.

13. Tuženik pak u svom iskazu navodi da je barikade postavio njegov sin LD te da on s tim konkretnom nema ništa. Njegov sin da je isto postavio jer se počeo baviti turizmom i bilo je potrebno ograditi da bi turisti imali gdje parkirati. Tužitelji da danas mogu automobilom doći do gusterne koja se nalazi na nekretnini a dalje pješice. Tegle sa cvijećem da je postavio njegov sin LD a sve kako turisti koji dolaze ne bi ulazili u tuđi posjed nego znali do kuda je granica njegove nekretnine. Ne može se sa sigurnošću očitovati kada je njegov sin postavio sporne prepreke ali može kazati da je do istog došlo nakon što su se poremetili odnosi sa tužiteljima.

14. U tijeku postupka, nakon izvedenih svih predloženih dokaza sud je utvrdio kako nije sporno da su tužitelji bili su zadnjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, točnije da su godinama koristili predmetnu nekretninu kako bi automobilom i drugim prijevoznim sredstvima došlo do svoje kuće. Nadalje, da su od dana 03. kolovoza 2024. godine tužitelji onemogućeni da koriste nekretninu kao pristupni put do svoje kuće a sve iz razloga jer su postavljene prepreke i to prvenstveno u vidu cigli i dasaka a naknadno i u vidu tegli sa cvijećem. Tužitelji da prilaze automobilom do gusterne koja se nalazi u dvorište, a preko koje ne mogu prijeći automobilom, te do kuće nastavljaju pješice. Odnosi između tužitelja i tuženika da su narušeni.

14.1. Međutim, u tijeku postupka sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi tko je počinio sam čin smetanja, točnije postavljanja spornih prepreka. Naime, niti iz iskaza svjedoka koje je sud cijenio vjerodostojnim niti iz iskaza samih tužitelja ne proizlazi da bi navedene prepreke postavio tuženik. Tužitelji su u svom iskazu naveli samo da pretpostavljaju da bi to bio tuženik a sve zbog narušenih odnosna. Dok je tuženik osporavao da bi prepreke postavio on već je isticao kako se njegov sin LD bavi iznajmljivanjem te je postavio prepreke kako bi turisti koje dolaze znali gdje je granice njihovog posjeda.

14.2. Činjenica da su stranke u narušenim odnosima, da dolazi do verbalnih vrijeđanja i napada nije od važnosti za ovaj sud u pogledu utvrđivanja činjenica da bi zbog navedenog egzistirala pretpostavka da bi prepreke postavio upravo tuženik. U parničnom postupku sud svoje utvrđenje temelji na predloženim i izvedenim dokazima te činjenicama utvrđenim nakon izvedenih dokaza a ne na pretpostavkama ili kazivanju sumještana koji stanuju u blizini sporne nekretnine, kako to navode tužitelji u tijeku postupka te u svojim iskazima.

15. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka strana je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

15.1. Budući je sud prihvatio te u tijeku postupka izveo sve dokaze koje su predložili tužitelji, nije utvrdio da bi tužitelji dokazali činjenice i navode na kojima temelje svoj tužbeni zahtjev pa je isti valjalo odbiti kao neosnovan.

16. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere sud isti nije našao osnovanim, točnije da su se ispunile pretpostavke ispunjenje odredbom čl. 346 Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 u daljnjem tekstu OZ).

16.1. Odredbom čl. 346. st. 1 Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nenadoknadiva šteta koja prijeti.

16.2. Iz izvedenih dokaza u predmetnom postupku, tužitelj kao predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema tuženiku- protivniku osiguranja. Naime, sud nije utvrdio u postupku da bi došlo do smetanja posjeda tužitelja od strane tuženika, budući da tužitelji nisu dokazali da bi upravo tuženik postavio sporne prepreke na predmetnu nekretninu. Iz iskaza svjedoka saslušanih u postupku, proizlazi kako prepreke nije postavio tuženik nego njegov sin, odnosno proizlazi pretpostavka da bi to bio tužitelj a sve zbog narušenih odnosa sa tuženikom. Tužitelj nije u niti jednom trenutku u tijeku ovog postupka dokazao da istom prijeti nenadoknadiva šteta, posebice ako se uzme u obzir da tužitelji mogu neometano pristupiti u svoju kuću, da mogu automobilom doći do gusterne koja se nalazi neposredno ispred kuće, a što je vidljivo iz skice koja prileži nalazu i mišljenu vještaka. Slijedom navedenog valjalo je prijedlog za određivanjem privremene mjere odbiti kao neosnovan.

17. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 155 st. 1. u svezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a pa je tuženiku kao osnovan priznat trošak i to trošak jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 625,00 eura, sve sukladno Trb. 7. toč. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a koji obuhvaća četiri radnje i to trošak odgovora na tužbu, ročište održano dana 18. listopada 2024. godine, podnesak od dana 15. studenog 2024 godine i trošak očevida od dana 02. prosinca 2024. godine. Zatim je tuženiku kao opravdan priznat trošak za ročište održano dana 19. ožujka 2025. godine i to 50 bodova odnosno 100,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 125,00 eura, trošak ročišta održanog dana 27. svibnja 2025. godine 50 bodova odnosno 100,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 125,00 eura, trošak ročišta održanog dana 23. rujna 2025. godine 50 bodova odnosno 100,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 125,00 eura, sve sukladno Trb. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Dakle, tuženiku je kao opravdan priznat trošak postupka u ukupnom iznosu od 1.000,00 eura.

U Šibeniku, 05. studenog 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužiteljima po punomoćniku Šimi Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku

- tuženiku po punomoćniku Ante Ferara odvjetniku u ZOU Ferara i Cigić,

Šibenik