Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2586/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Ivana Tironija, kao predsjednika vijeća, Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Zoranu Vuletinu i Ivani Dedić, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zoran Vuletin i Ivana Dedić u Šibeniku, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1953/2022-18 od 24. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 5. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1953/2022-18 od 24. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„Utvrđuje se da je ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik točno određenog fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici mjesta očevida od dana 13. travnja 2023. vještaka mjernika ČČ, ing. geod. označenog slovima, odnosno brojevima A-B-8-D-7-6-E-F-A.“

2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsku presudu u cijelosti i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista preinači.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva točno određenog fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema činjeničnom osnovu dosjedanja.

6. Prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev bez da je na valjan način utvrdio predstavlja li predmetna nekretnina pomorsko dobro (u cijelosti odnosno dijelom), a kako to ističe tuženik.

7. Prema odredbi članka 3. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra).

8. O općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno (članak 3. stavak 3. ZV-a).

9. Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi (članak 5. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, „Narodne novine“ broj 83/23, dalje: ZPDML).

10. Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost (članak 5. stavak 3. ZPDML). Pravni poslovi sklopljeni suprotno stavku 1. ovoga članka ništetni su (stavak 5. istog članka).

11. Shodno članku 10. stavak 1. ZPDML-a nekretnina ima status pomorskog dobra ako po svom položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe odgovara definiciji pomorskog dobra iz članka 6. ovoga Zakona. Odluka suda ili upravnog tijela kojom se utvrđuje status nekretnine kao pomorskog dobra ima deklaratorni učinak (stavak 2.). Nitko ne može dokazati valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva niti drugih stvarnih prava na nasipu (stavak 4.). Nasip predstavlja nekretninu u statusu pomorskog dobra (članak 17. stavak 5. ZPDML-a).

12. Granica pomorskog dobra na kopnu je crta koja razgraničuje pojas kopna koji je pomorsko dobro od kopna u stvarnopravnom režimu (članak 18. stavak 2. ZPDML-a).

13. Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luke posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra (članak 20. stavak 1. ZPDML- a).

14. Prema članku 23. ZPDML-a županijsko povjerenstvo za granice dužno je prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene staviti na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave za čije područje se predlaže granica pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene. Javni uvid u prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene traje 30 dana. Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi tako da: 1. imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene, 2. daju pisane prijedloge i primjedbe upravnom tijelu za vrijeme trajanja javnog uvida. Prijedloge i primjedbe iz stavka 3. točke 2. ovoga članka upravno tijelo dostavlja Županijskom povjerenstvu za granice pomorskog dobra koje je dužno obraditi zaprimljene prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i pripremiti izvješće o javnoj raspravi.

15. Rješenje o određivanju granice pomorskog dobra odnosno lučkog područja luke posebne namjene u izreci mora sadržavati: 1. naziv katastarske općine za koju se provodi postupak, 2. mikrolokaciju za koju se provodi postupak, 3. broj katastarske čestice, prema podacima iz katastra i zemljišne knjige, koja je obuhvaćena određenom granicom u pojas pomorskog dobra odnosno lučkog područja, 4. popis točaka i njihovih koordinatnih vrijednosti određene granice pomorskog dobra odnosno lučkog područja, 5. obvezu izrade geodetskog elaborata u svrhu provedbe rješenja o određivanju granice pomorskog dobra odnosno lučkog područja luke posebne namjene, 6. navod da nekretnina gubi status pomorskog dobra ako se dio nekretnine prema kriterijima iz ovoga Zakona iznimno treba izuzeti iz pomorskog dobra, 7. nalog zemljišnoknjižnom sudu da izvrši upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na nekretnini koja gubi status pomorskog dobra (članak 25. ZPDML-a).

16. Pomorsko dobro određeno sukladno odredbama ovoga Zakona upisat će se u zemljišnu knjigu bez tereta i bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi na temelju akta kojim je granica pomorskog dobra odnosno lučkog područja određena i prijavnog lista potvrđenog od strane nadležnog tijela za katastar s ucrtanom granicom pomorskog dobra (članak 34. ZPDML-a).

17. Način obilježavanja pomorskog dobra, izrada, pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata za potrebe evidentiranja pomorskog dobra, te provedba elaborata u katastarskim i zemljišnim knjigama propisan je Pravilnikom o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“ broj 19/05, dalje: Pravilnik) koji u članku 2. propisuje da se geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, a u članku 10. stavku 1. da Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra, te se može koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je pregledan i potvrđen od strane nadležnog područnog ureda za katastar odnosno njegove ispostave (članak 11. Pravilnika) s time da je glavom IV. i V. Pravilnika propisana provedba geodetskog elaborata u katastru i zemljišnim knjigama.

18. U konkretnom slučaju tuženik je pružio dokaze da je u tijeku upravni postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra na nekretninama među kojima je i predmetna. Pitanje utvrđivanja granica pomorskog dobra jest prethodno pitanje za ovaj postupak budući je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva.

.

19. Odluka o osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva, zavisi naime, od prethodnog odgovora predstavlja li sporna nekretnina pomorsko dobro, o kojem pravnom pitanju, upravo odlučuje (ili je već odlučilo) tijelo nadležno za njegovo rješavanje.

20. Stoga, treba razjasniti je li prema rješenju o određivanju granica pomorskog dobra, ova nekretnina obuhvaćena određenim granicama pomorskog dobra odnosno ako je samo dijelom, u kojem dijelu ili je izuzeta iz pomorskog dobra.

21. Slijedom iznesenog, kako su izostala činjenična utvrđenja odlučna za valjanu primjenu materijalnog prava u ovoj pravnoj stvari, valjalo je pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a uvažiti žalbu tuženika, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

22. U nastavljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti sukladno uputama iz ovog ukidnog rješenja, a nakon čega će savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju cjelokupnog postupka (članak 7. i 8. ZPP-a) ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, te time i o troškovima ovog postupka.

U Splitu 5. studenog 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

dr. sc. Ivan Tironi