Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2531/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužitelja i predlagatelja osiguranja CD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koji je zastupan po punomoćniku Mariju Mlakaru, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Mario Mlakar i Sarah Mlakar Kasapović iz Zagreba, Jordanovac 53a, protiv tuženika i protivnika osiguranja A&K izgradnja d.o.o. u stečaju, OIB:92463761993 iz Karlovca, Vukmanić 18, koji je zastupan po stečajnom upravitelju Milanu Bariši Obradoviću, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2857/2023-26 (Ovr- 1611/23) od 7. listopada 2024., 5. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbij se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2857/2023-26 (Ovr-1611/23) od 7. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 14.049,32 eura / 105.854.60 kuna, zajedno sa zateznim kamatama, kojim predlagatelj traži da Financijska agencija (FINA) izda nalog svim bankama u kojima protivnik osiguranja ima otvorene račune i oročene štedne uloge, a prema osobnom identifikacijskom broju protivnika osiguranja, da uskrate isplatu/zabrane raspolaganje protivniku osiguranja na novčanim sredstvima koje protivnik osiguranja ima u tim bankama, odnosno da po nalogu protivnika osiguranja tj. njegovog zakonskog zastupnika ili bilo koje treće osobe, isplate s bilo kojeg bankovnog računa protivnika osiguranja taj novčani iznos zajedno sa zateznim kamatama, kao i da ta privremena mjera stupi na snagu odmah i ostaje sve do isteka 30 dana od dana pravomoćnog okončanja parničnog postupka u ovom predmetu ili drugačije odluke suda, i da se iznos novčanih sredstva protivnika osiguranja za koje je određena zabrana isplate/raspolaganja ne smije prenijeti s računa protivnika osiguranja dok traje zabrana, osim radi namirenja osigurane tražbine, a da žalba protiv rješenja ne zadržava provedbu ove privremene mjere.

2. Protiv tog rješenja žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, a podredno da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji mu je prethodio kao i žalbene navode tužitelja, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a.

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je imajući u vidu navode iz tužbe te spisu priležeće dokaze, smatrao da tužitelj nije dokazao pretpostavke iz članka 344. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 112/12., 25/13., 93/14., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje: OZ) odnosno da je dokumentacijom priloženom uz tužbu učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, međutim, da nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, niti da bi predloženom mjerom eventualno pretrpio samo neznatnu štetu.

4.1. Isto tako je prvostupanjski sud smatrao da okolnost mogućeg pokretanja stečajnog postupka, a kako to navodi tužitelj u svom prijedlogu, sama po sebi ne upućuje na zaključak o nastanku nenadoknadive štete koja prijeti.

5. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika kojom traži isplatu dijela iznosa uplaćenog predujma za izvođenje građevinskih radova prema ugovoru o izvođenju građevinskih radova od 23. svibnja 2022., koje radove tuženik nije izveo zbog čega je taj ugovor raskinut.

5.1. Iz stanja spisa proizlazi da je tijekom postupka nad tuženikom otvoren stečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1724/24 od 21. listopada 2004. te da je tužitelj prijavio svoju tražbinu u iznosu od 12.003,95 eura, koju tražbinu je stečajni upravitelj u cijelosti osporio.

6. U smislu odredbe članka 169. Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 71/15., 104/17., 36/22. i 27/24., dalje: SZ) propisana je zabrana traženja ovrhe ili osiguranja na stečajnoj masi ili drugoj imovini dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka od strane stečajnih vjerovnika (stavak 1.), koja zabrana se ne odnosi jedino na izlučne vjerovnike koji mogu pokretati postupak ovrhe i osiguranja protiv dužnika i nakon otvaranja stečajnog postupka (stavak 4.).

7. Nadalje, odredbom članka 170. SZ-a propisana je zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi, na sljedeći način: (1) Ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka, dok se (2) odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi na: 1. obveze stečajne mase iz dvostrano obveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti, 2. obveze iz trajnoga obveznog odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor 3. obveze iz trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.

8. Dakle, u postupku stečaja potrebno je razlikovati stečajne vjerovnike kao osobne vjerovnike dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu (članak 137. stavak 1 SZ-a) i kojima je zabranjeno tražiti ovrhu ili osiguranje na stečajnoj masi ili drugoj imovini dužnika, od ostalih vjerovnika. Stečajni vjerovnici su svi oni vjerovnici koji nisu izlučni, razlučni ili vjerovnici stečajne mase.

9. Isto tako, za razlikovanje stečajnih vjerovnika od vjerovnika stečajne mase bitno je kada je tražbina nastala. Tražbinu nastalu do dana otvaranja stečajnog postupka vjerovnik ostvaruje kao stečajni vjerovnik, a tražbinu nastalu nakon otvaranja stečajnog postupka kao vjerovnik stečajne mase. Kod toga, za razliku od stečajnog vjerovnika, vjerovnik stečajne mase može tražiti ovrhu i osiguranje protiv dužnika u smislu odredbe članka 170. SZ-a.

10. U konkretnom slučaju, iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj stečajni vjerovnik drugog višeg isplatnog reda za tražbinu nastalu prije otvaranja stečajnog postupka zbog čega, sukladno prednje citiranim odredbama, postoji zabrana traženja osiguranja.

11. Dakle. po stajalištu ovog suda tužitelj nema pravo na mjeru osiguranja u postupku koji je bio prekinut zbog nastupanja pravnih posljedica zbog otvaranja stečajnog postupka, a za tražbine nastale prije prekida postupka, iz razloga što se te tražbine mogu ostvarivati samo prijavom u stečajni postupak, kao tražbine stečajnog vjerovnika, a ne u okviru ovršnog postupka.

12. Iz tih razloga trebalo je odbiti žalbu tužitelja i potvrdio pobijano rješenje, zbog čega je pozivom na odredbu članka 380. točke 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Split, 5. studenog 2025.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović