Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Sisku

    Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

    Poslovni broj: Kž-82/2022-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katarine Žuk, predsjednice vijeća te Ivančice Cvitanović i Melite Avedić, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Brodarac, u kaznenom predmetu protiv optuženog JŽ, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12 i 56/15 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru od 14. veljače 2022. izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru broj K-154/2016 od 30. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru broj K-154/2016 od 30. srpnja 2021. optuženi JŽ oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tešku tjelesnu ozljedu u pokušaju iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. stavak 1. KZ/11. Temeljem članka 189. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08) optuženiku je vraćen jedan mobilni aparat marke Sony, tip: PM-0510-BV, IMEI broja: [IMEI broj] i SIM kartica "T-Mobile" broj: 98582443019526 oduzet od istog po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta PU Zadarske od 26. svibnja 2015. serijski broj: [serijski broj] (l.s. 4), te je optuženik upućen da navedeni predmet preuzme kod istog tijela u roku od godine dana od pravomoćnosti presude. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijanu presudu na način da se optuženi JŽ proglasi krivim i osudi na predloženu kaznenopravnu sankciju a podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    3. Optuženi JŽ je po branitelju Mariu Petaniju, odvjetniku u Zadru podnio odgovor na žalbu državnog odvjetnika u kojem je predložio da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana te potvrdi prvostupanjska presuda.

    4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku a vraćen uz podnesak broj KŽ-DO-95/2022 od 29. ožujka 2022.

    5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

    6. Žaleći se s osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka državni odvjetnik navodi da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku i samih tih isprava i iskaza pri čemu ne navodi u čemu se sastoji ta proturječnost. Međutim, nasuprot ovakvim navodima državnog odvjetnika prvostupanjski sud je iznio razloge o svim odlučnim činjenicama koji su jasni i uvjerljivi i koje prihvaća ovo vijeće pa nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se državni odvjetnik u stvari žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    7. Žaleći se s osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik navodi da je prvostupanjski sud unatoč nesporno utvrđenih objektivnih obilježja kaznenog djela pogrešno zaključio da izostaje ostvarenje subjektivnog obilježja kaznenog djela po optuženiku. Smatra da iz iskaza oštećene proizlazi i subjektivno obilježje kaznenog djela po optuženiku jer je oštećena opisala da se prethodno posvađala s optuženikom, da je sjedila na zidu uz rub ograde kuće u kojoj živi optuženik i da je stala na cestu kada je vidjela da dolazi optuženik koji je upravljao vozilom svoje sestre, kada se optuženik, umjesto da skrene vozilom u dvorište zaletio u nju i potom se udaljio dok je ona ozlijeđena ostala ležati na cesti. Iskaz oštećene na prvom ispitivanju i na raspravi je u bitnome suglasan i jasan, unatoč pojedinačnim odstupanjima i nelogičnostima. Prvostupanjski sud je trebao prihvatiti iskaz oštećene s prvog ispitivanja kada se bolje sjećala događaja i prije njezinog znatnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Nadalje, iskaz oštećene s prvog ispitivanja je potvrđen provedenim kombiniranim medicinsko-prometnim vještačenjem iz kojeg proizlazi da se oštećena prije naleta mogla nalaziti zaustavljena ili u kretanju na kolniku okrenuta prema vozilu optuženika koji joj je dolazio u susret i da je optuženik mogao uočiti oštećenu na dovoljno velikoj udaljenosti i izbjeći nalet na nju. Nadalje, obrana optuženika je nevjerodostojna jer je vještačenjem utvrđeno da je u vrijeme nesreće bio pod odlučujućim utjecajem opijata a uz to nakon naleta vozilom na oštećenu je pobjegao što ukazuje na njegovu krivnju, budući bi joj u protivnom pomogao. Naposljetku, obranu optuženika da je nakon udarca vozilom u oštećenu maknuo vozilo i ključ predao sestri ne potvrđuje njegova sestra JŽC jer je ona iskazala da je inkriminiranog dana vidjela oštećenu ispred kuće koja je imala krvi po licu, da se ne sjeća da je tada vidjela optuženika, da ga je moguće vidjela idući dan kada joj je ispričao da se inkriminiranog dana svađao s oštećenom i da ju je nazvao glupačom. Stoga državni odvjetnik smatra da je kod optuženika ostvareno i subjektivno obilježje kaznenog djela, odnosno da je postupao u cilju da oštećenu teško tjelesno ozljedi jer ju je udario prednjom stranom automobila i oborio na tlo premda ju je mogao izbjeći a nakon čega se udaljio s mjesta nesreće.

    8. Iz ovakvog sadržaja žalbe proizlazi da državni odvjetnik u stvari daje svoju analizu i ocjenu provedenih dokaza sugerirajući oprečne zaključke od onih koje je iznio prvostupanjski sud. Međutim, nasuprot navodima državnog odvjetnika prvostupanjski sud je na temelju savjesne ocjene provedenih dokaza, svakog za sebe i u međusobnoj vezi ispravno donio oslobađajuću presudu primjenom načela in dubio pro reo.

    9. Suština provedenih dokaza u prvostupanjskom postupku u odnosu na sporne činjenice se svodi na utvrđenje da li je oštećena iznenada „izletila“ ispred vozila optuženika kako on tvrdi u obrani pa je nalet na nju bio neizbježiv ili je stajala na kolniku a optuženik ju je udario svojim vozilom premda je na ravnom i preglednom kolniku na dovoljno velikoj udaljenosti imao objektivnu mogućnost uočavanja oštećene i izbjegavanje naleta na nju kako oštećena tvrdi u iskazu na prvom ispitivanju na temelju kojeg iskaza je prometni vještak iznio takvo mišljenje. Ova činjenica je usko vezana i od odlučujućeg je utjecaja za utvrđivanje krivnje optuženika, odnosno da li je postupao u cilju da teško tjelesno ozlijedi oštećenu. Naime, ukoliko je oštećena stajala na kolniku a optuženik ju je udario svojim vozilom premda se sporo kretao i imao mogućnost izbjeći nalet na nju ta činjenica bi ukazivala da je njegova namjera bila teško tjelesno ozlijediti oštećenu kako to smatra državni odvjetnik. Međutim, iz provedenih dokaza ta činjenica je ozbiljno dovedena u sumnju. Naime, bez obzira što je državni odvjetnik u pravu da se treba prihvatiti iskaz oštećene s prvog ispitivanja kada se bolje sjećala događaja i kada je bila boljeg zdravstvenog stanja takav njezin iskaz ne otklanja sumnju da je iznenada „izletila“ pred vozilo kojim je upravljao optuženik kako on tvrdi u obrani. Potonje iz razloga jer je vještak Denis Sabljar naveo da oštećena ima teška oštećenja mozga uslijed dugogodišnjeg uzimanja opijata i oboljenja od epilepsije pa je moguće da je bila impulzivne naravi, nepredvidivog ponašanja te smanjeno kritična prema svojoj bolesti i eventualno predstojećim opasnostima. Uz to, dio iskaza oštećene s prvog ispitivanja na kojem inzistira državni odvjetnik a u kojem navodi da se prije ovog događaja posvađala s optuženikom zbog metadonske terapije jer joj optuženik nije htio vratiti terapiju koju joj je dugovao može jednako ukazivati na njezino impulzivno ponašanje, odnosno iznenadno „izlijetanje“ pred vozilo optuženika kojeg je ranije prema vlastitom iskazu neko vrijeme čekala na zidiću kuće, kako bi joj što brže vratio terapiju, osobito kada se to stavi u kontekst njezine dugogodišnje ovisnosti kao i ukazivati da je prethodna svađa i dugovanje terapije metadonom bio motiv optuženiku da ju teško tjelesno ozljedi.

    10. Promjena iskaza oštećene na raspravi u pogledu mjesta gdje se dogodila nesreća kao i poricanje da bi se s optuženikom prethodno svađala tvrdeći da je s optuženikom uvijek bila u prijateljskim odnosima i da on prema njoj nikada nije bio nasilan i grub dodatno dovode u sumnju motiv optuženika za teško tjelesno ozljeđivanje oštećene kako to ispravno zaključuje prvostupanjski sud.

    11. Što se tiče iskaza svjedokinje JŽC, sestre optuženika koja nije potvrdila njegovu obranu da je odmah nakon naleta na oštećenu maknuo vozilo i vratio joj ključ nije ni od kakvog utjecaja na odlučne činjenice u ovom postupku. Naposljetku, odlazak optuženika s mjesta gdje je udario vozilom oštećenu bez da joj pomogne kako mu se stavlja na teret a koji bi ukazivao na njegovu krivnju također nije izvan svake dvojbe utvrđen. Naime, oštećena nije prijavila optuženika policiji niti je zvala hitnu pomoć. Optuženik tvrdi da je izašao iz vozila i pitao da li joj je potrebna pomoć te da joj je pomogao da sjedne na zidić a takva njegova obrana se ne može isključiti s obzirom na impulzivnu narav oštećene te njezino nepredvidivo ponašanje i smanjenu kritičnost prema svojoj bolesti i predstojećim opasnostima kako je utvrđeno tijekom postupka.

    12. Kod takvog stanja stvari kada je sud u dvojbi glede postojanja činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud je bio dužan riješiti presudom koja je povoljnija za optuženika sukladno članku 3. stavak 3. ZKP/08. Stoga je sud osnovano optuženika temeljem članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe da bi počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118 stavak 1. u vezi članka 34. KZ/11, primjenjujući načelo in dubio pro reo.

    13. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08 nije nađeno da su počinjene povrede materijalnopravne prirode ili procesnopravne prirode na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti pa je odlučeno kao u izreci a temeljem članka 482. ZKP/08.

    Sisak, 5. studenog 2025.

    Predsjednica vijeća

    Katarina Žuk

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.