REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-430/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jadranki Nižić Peroš, u pravnoj stvari tužiteljice TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Anti Bogdanić, odvjetniku iz Biograda na moru protiv tuženika 1. Općine Sukošan, Sukošan, Hrvatskih branitelja 14, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i partneri d.o.o., odvjetnicima u Zadru, radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju, nakon održane glavne rasprave dana 25. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka te objave 5. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o darovanju sklopljen dana 18. prosinca 2014. između [adresa] i VA, a koji ugovor je ovjeren 23. prosinca 2014. od strane javnog bilježnika Vere Marčine, pod posl.br. OV-13318/14, kojim ugovorom Općina Sukošan daruje LA dio suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 731 m2, koja je na geodetskoj situaciji izrađenoj od Aces d.o.o. označena kao parcela Z4, te isti ne proizvodi pravne učinke među ugovornim strankama niti prema ostalim suvlasnicima nekretnine 5167 k. o. [katastarska općina], odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnog knjižnog stanja, te su dužni su tuženici priznati i trpjeti brisanje uknjižbu suvlasničkog udjela na ime tužitelja ad. 2. DA za 731/32632 dijela na nekretnini oznake 5167 k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te ponovni upis toga suvlasničkog udjela na ime Općine Sukošan.

III. Dužni su tuženici naknaditi tužiteljici prouzročene parnične troškove u iznosu od 1.329,64 EUR, u roku od 8 dana od donošenja prvostupanjske odluke zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na glavnicu pa sve do isplate, dok se u preostalom dijelu, zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 29. veljače 2024. navodi kako je u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica], matične nekretnine upisan tuženik ad 2. za 731/32632 dijela nekretnine, svih novonastalih nekretnina od 5167 k. o. [katastarska općina], a posebno nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženici i to Općina Sukošan sklopila je sa tuženikom VA ugovor o darovanju koji je ovjeren kod javnog bilježnika. Ugovor nema propisanu zakonsku formu iz razloga što tuženik pod 1. tuženika pod 2. nikada nije uveo u posjed nekretnine, odnosno tuženik 2. nije ušao u posjed nekretnine. Ugovorom o darovanju tuženik 1. daruje tuženiku 2. nekretninu dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je na geodetskoj situaciji izrađenoj od Aces d.o.o. Zadar u lipnju 2014. označena kao parcela Z4 i to ukupnu površinu 731 m2. Tuženik 2. vodio je spor u predmetu posl.br. P-732/2022 Općinskog suda u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva točno određenog dijela nekretnine prema ugovoru o darovanju, te da bi taj dio bila nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji postupak je pravomoćno okončan u korist tuženika 2. Niti prvostupanjski niti drugostupanjski sud nisu uopće vodila računa i bez da pazi na ništetnost ugovora, što su bili dužni po službenoj dužnosti, a tuženica je na to ukazivala, te u svom obrazloženju o tome nije rekao niti riječ i presudio u korist tuženika 2. Između upisanih suvlasnika nikada nije bilo diobe, a niti je tuženik ad 1. mogao raspolagati točno određenim dijelom nekretnine u korist tuženika ad 2. kada niti tuženik ad 1. nije znao što njega pripada. Da je bilo diobe tada tuženik ne bi ugovorom darivao tuženiku ad 2. suvlasnički udio 731/32632 dijela, kao je to i naznačeno ugovorom o darovanju nekretnine, a koji ugovor je pratila geodetska situacija sa prijedlogom diobe (a ne i diobom). U tom predmetu tuženik pod 1. se uopće nije pojavio na sudu, a niti je dao svoj iskaz makar je prvotno prvostupanjska presuda bila ukinuta isključivo jer se tužitelju nije dala mogućnost da dade svoj iskaz, a na kraju ga nikad nije niti dao. Ugovor o darovanju od 18. prosinca 2014. da predstavlja za VA valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a da sadrži i sastavni dio ugovora - geodetsku siluaciju iz lipnja 2014. sa prijedlogom diobe iz koje situacije proizlazi da bi se radilo o dijelu nekretnini 5167 k. o. [katastarska općina], koja je označena na geodetskoj situaciji sa oznakom Z4. Da je obdareniku darovan idealni dio nekretnine 5167 gdje jasno stoji da se radi o prijedlogu diobe, što znači da su i drugi suvlasnici taj prijedlog trebali amenovati. Međutim, u nedostatku navedenog, tuženik pod 2. »niti je mogao stupiti u posjed nekretnine, a niti je tuženik pod 1. mogao raspolagati sa nekretninom, jer nije isključivi vlasnik iste kao i da se Ugovor o darovanju ne poklapa sa skicom Acesa iz svibnja 2019. Navodi i da iz Ugovora o darovanju proizlazi da obdarenik ne prihvaća nekretninu sa zahvalnošću te nedostaje članak íz kojega je vidljiva predaja u posjed nekretnine, odnosno vrijeme predaje u posjed nekretnine.

2. Tuženici pod 1. i 2. u odgovoru na tužbu navode da se protive postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženiku pod 2. da je izvršena predaja u posjed nekretnine koja je bila predmet ugovora koji tužiteljica osporava. Tuženicima nije jasno temeljem čega je tužiteljica zaključila da su Županijski sud u Varaždinu u odluci poslovni broj Gž-1200/2023 i Županijski sud u Splitu u odluci poslovni broj Gž- 2128/2022 (koje je ista dostavila u spis) utvrdili da do diobe nije došlo. Naime, u svojim odlukama, točnije rješenjima, drugostupanjski sudovi nisu preinačili prvostupanjske presude (što bi zasigurno učinili ukoliko nije bilo diobe), već su predmete vratili na ponovno suđenje u svrhu dodatnog utvrđenja činjenica, što je sasvim jasno vidljivo iz istih rješenja. Dakle, tužiteljica očigledno „okreće riječi“ drugostupanjskih sudova bez ikakvog temelja. S druge strane, u odnosu na matičnu nekretninu Županijski sud u Osijeku je donio presudu poslovni broj Gž-909/2023-2 kojom je preinačio prvostupanjsku presudu, jer je do diobe matične nekretnine došlo, kako je to ocijenio sam drugostupanjski sud.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zk izvadak (l.s. 3-7), presliku ugovora o darovanju nekretnine (l.s. 9-11), presliku geodetske situacije sa prijedlogom diobe (l.s. 11), rješenje Gž-2128/22, Gž-1200/2023, presudu broj P- 2907/2019 (l.s. 23-43), presudu broj Gž-1389/2022, Gž-909/2023, presuda P- 731/2022 (l.s. 46-67), saslušani su svjedoci TAI (l.s. 100-101) i GA (l.s. 107-108) te su pročitani spisi Općinskog suda u Zadru broj P-731/2022, P-336/2021, P-333/2021, P-332/2021 (novi broj P-2357/23) i P-337/2021 (novi broj P- 1349/24).

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnim Ugovora o darovanju sklopljenog dana 18. prosinca 2014. između [adresa] i VA, a koji ugovor je ovjeren 23. prosinca 2014. te kojim ugovorom Općina Sukošan daruje LA dio suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 731 m2, koja je na geodetskoj situaciji izrađenoj od Aces d.o.o. označena kao parcela Z4, te da isti ne proizvodi pravne učinke među ugovornim strankama niti prema ostalim suvlasnicima nekretnine 5167 k. o. [katastarska općina], odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i uspostava prijašnjeg zemljišnog knjižnog stanja, a sve iz razloga jer da tuženiku pod 2. predmetna nekretnina nije predana u posjed.

6. Na temelju provedenih dokaza te uvida u priložene spise je utvrđeno:

- da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kčbr. [katastarska čestica] Drage, šuma, površine 7353 m2 (l.s.3),

- da je na toj nekretnini upisano suvlasništvo u različitim suvlasničkim omjerima više osoba, među kojima i tužiteljice, tuženika pod 1. te tuženika pod 2., a koji tuženik pod 2. je upisan kao suvlasnik u 731/32632 dijela (l.s.3-7),

- da je tuženik pod 2. navedeni suvlasnički dio na nekretnini stekao na temelju Ugovora o darovanju nekretnine broj 1/2014-D od 18. prosinca 2014. koji je zaključen između Općine Sukošan kao darovatelja i tužitelja kao obdarenika na temelju Odluke o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Sukošan i Odluke Općinskog vijeća Općine Sukošan Klasa: 944-01/14-01/02, Urbroj: 2198/03-1/2-14-1 od 10. rujna 2014., kojom se obiteljima poginulih i umrlih hrvatskih branitelja sa područja Općine Sukošan dodjeljuje građevinsko zemljište u naseljima Debeljak i Gorica,

- da je predmet Ugovora suvlasnički dio darovatelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 731 m2, koja je na geodetskoj situaciji izrađenoj od ACES d.o.o. Zadar u lipnju 2014. označena kao parcela Z4 i koja geodetska situacija čini sastavni dio Ugovora te je darovatelj suglasan da se tužitelj bez njegovog daljnjeg odobrenja upiše kao suvlasnik u omjeru od 731/32632 u zemljišnoj knjizi.

- da u Ugovoru nije navedeno je li nekretnina predana ovdje tuženiku pod 2. u posjed.

- da navedeni Ugovor od 18. prosinca 2014. nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, a što među strankama i nije sporno.

- da se radi o dijelu nekretnine koja je ranije nosila oznaku 5167 k. o [katastarska općina] te da su pojednini suvlasnici stekli pravo suvlasništva na temelju pravnih poslova koje su zaključili s Općinom Sukošan kao jednim od suvlasnika čkbr. [katastarska čestica] i da je tuženik pod 2. upisan kao suvlasnik na kčbr. [katastarska čestica] na temelju Ugovora o darovanju nekretnine, a koji je glasio na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 731 m2 i koja nekretnina je imala površinu od 32632 m2, dok nekretnina iz ovog predmeta ima površinu od 7353 m2,

- da je presudom Općinskog suda u Zadru, posl.br. P-731/2022 pravomoćno utvrđeno da je VA stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je označen na skici iz svibnja 2019. crnom bojom i likom T, koja čini sastavni dio presude,

- da je ovaj sud u više predmeta koji su vođeni od strane fizičkih osoba kojima su temeljem Odluke o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Sukošan i Odluke Općinskog vijeća Općine Sukošan darovane nekretnine na identičan način kao tuženiku pod 2. donio više različitih odluka i to:

- u predmetu broj P-333/2021 je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjesku presudu i sudio da je utvrđeno da je MA, stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 819 m2, i to onog dijela koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenog od ACES d.o.o. u svibnju 2019., a koji geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja je sastavni dio ove presude, označen likom L-M-N-O- P-L i obojan tamno plavom bojom, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika,

- u predmetu broj P-336/2021 je prvostupanjski sud donio nepravomoćnu presudu kojom odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice JA kojim traži da se utvrdi da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 903 m2, i to onog dijela koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenom od ACES d.o.o. u svibnju 2019. koji geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja je sastavni dio ove presude, označen likom K-U-V-Z-X-K i obojan žutom bojom, što su tuženici od ad 1. do ad 10. dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj 2 21 P-336/2021-42 nekretnini, za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana,

- u predmetu broj P-332/2021 je ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru, od 07. listopada 2022. kojom je utvrđeno da je tužiteljica AA, stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 782 m2 i to onog dijela koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenom od ACES d.o.o. u svibnju 2019. godine, koji geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja je sastavni dio ove 2 Poslovni broj: Gž- 2128/2022-3 presude, označen likom AA-BB-CC-DD-V-Z-AA i obojan tirkiznom bojom, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika te je postupak u tijeku,

- u predmetu broj P-337/2021 je ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru kojom je utvrđeno da je tužitelj OA, stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 530 m2 i to onog dijela koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenom od ACES d.o.o. u svibnju 2019.g. koji geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja je sastavni dio ove presude, označen likom 2 Poslovni broj: Gž- 1200/2023-2 J-K-L-M-J i obojan narančastom bojom, što su tuženici od ad.1. do ad.11. dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnoj knjizi te je postupak u tijeku.

7. Svjedok VAI u svome iskazu pred ovim sudom navodi da je u 2014. obnašao dužnost zamjenika načelnika u Općini Sukošan, te je u to vrijeme Općina donijela odluku prema kojoj je roditeljima poginulih branitelja darovala određene nekretnine. Zbog tadašnje pravne regulative nisu mogli napraviti parcelaciju ove predmetne nekretnine već su izgradili predparcelacijske elaborate i temeljem istih je u odnosu na dio predmetne nekretnine zaključen Ugovor o darovanju. Ovdje tuženik pod 2. da nije uveden u posjed suvlasničkog dijela koji mu je darovan odnosno istome nije darovan realni dio nekretnine, već suvlasnički dio predmetne nekretnine. Svjedoku je pročitan čl. 4. Ugovora o darovanju o nekretnini od 18. prosinca 2014., te isti navodi da je LA darovan točno određeni dio označen kao parcela Z4, a da ne zna kako se kasnije on upisao u zemljišnim knjigama, sve iz razloga što je on do 2017. bio zamjenik načelnika. Odgovara da nitko nije uveden u posjed vezano za nekretninu koja je predmet spora, a nema saznanja je li nakon 2017. netko od suvlasnika uveden u posjed ove nekretnine. Nadodaje da je od 2017. do 2021. bio savjetnik načelnika Općine Sukošan, od 2021. do 2025. Općinski vijećnik u Općinskom vijeću Općine Sukošan. Ova predmetna nekretnina da je u naravi makija sa progresijom u panjaču, te da na istoj nema ništa izgrađeno. Zbog infrastrukture i samog položaja Općina Sukošan je donijela odluku da se baš ova parcela, a koje je Općina Sukošan bila suvlasnik u većem dijelu, daruje roditeljima poginulih branitelja. Načelnik Općine je angažirao tvrtku Aces da napravi predparcelaciju. Planirano je da na ovoj nekretnini bude više od 10 parcela i sve parcele su jasno definirane. On osobno da nije imao niti vodio osobe kojima je darovan dio nekretnine na teren, a niti im je pokazivao dio koji im je točno darovan. Nakon što bi daroprimac potpisao ugovor sa načelnikom Općine Sukošan bio bi upućen kod javnog bilježnika gdje bi se taj ugovor ovjeravao. U vrijeme darovanja predmetna nekretnina je bila makija, a sada je puno veće, a nigdje na terenu da nije bilo označeno niti vidljivo na što se točno odnosi oznaka Z iz parcelacijskog elaborata. Da su urbanističkim planom bili propisani svi putovi, a da se nigdje nisu isti poklapali sa katastarskim planom. I dan danas su u urbanističkom planu planirani putovi uz matičnu česticu 5167, međutim isti nikada u stvarnosti nisu realizirani. Nikome od daroprimaca Općina Sukošan nije na terenu pokazala konkretno koji dio ove nekretnine mu se daruje. Općina Sukošan nije tražila suglasnost od ostalih suvlasnika čestice zem. [katastarska čestica], a među kojima je ovdje konkretno bila tužiteljica, da se izradi predparcelacija te nekretnine i da se sklopi Ugovor sa VA te da Općina Sukošan nije nikada potpisivao sporazum o diobi sa suvlasnicima ove predmetne nekretnine, a niti sa ocem ovdje tužiteljice.

7.1. Saslušan pred ovim sudom svjedok GA je naveo da je 2014. bio načelnik Općine [adresa] te se sjeća Ugovora o darovanju kojeg je Općina zaključila s VA, a sve u skladu s Odlukom o gospodarenju kada su sve Općine odlučile da će određene nekretnine darovati obiteljima poginulih braniteljima. To je bila cijela operacija te je u odnosu na ovu predmetu čest. 5167 napravljena predparcelacija a nakon što su misli, svi suvlasnici bili suglasni sa takvom predparcelacijom pristupilo se zaključenju Ugovora o darovanju. Prilikom predparcelacije nije bilo nikakvih prigovora, niti od strane tužiteljice, a sve obitelji su znale koji dio nekretnine su dobile. Ne sjeća se je li između ZK suvlasnika te čestice došlo do zaključenja Ugovora o diobi nekretnina, ali zna da s niti jednim suvlasnikom nisu imali nikakvih problema. Firma ACES je napravila predparcelaciju, svim strankama je pokazana skica i pokazano je na terenu gdje se koja nekretnina nalazi, nakon toga se pristupilo zaključenju Ugovora. Zna da je tužiteljica na toj nekretnini ima svoj dio odnosno na koji je dobila građevinsku dozvolu, a koju je kasnije poništila. VA da nije uveden u posjed jer je svima pokazana skica onoga što im se daruje. Obzirom da se radi o obiteljima poginulih branitelja i starijim ljudima, obično su dolazili njihovi sinovi, kćeri, a da on osobno nije uvodio KA u posjed, misli da je to radio netko drugi iz Općine ali su u pravilu svi znali gdje se nalaze tereni. U naravi su to nekretnine koje su poluzarasle i koje su oni kasnije čistili.

8. S obzirom na trenutak ispunjenja obveze darovatelja iz ugovora o darovanju (predaje dara daroprimatelju) razlikujemo realno darovanje i konsenzualno darovanje. Kod konsenzualnih darovanja (obećanja darovanja) akt sklapanja ugovora je vremenski odvojen od akta ispunjenja. Za takvo se darovanje zahtijeva oblik javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Kod realnog se darovanja, u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja, u načelu ne traži određeni oblik, osim što mora biti sklopljen u pisanom obliku, kao što je to ovdje slučaj.

8.1. Sporno pitanje, odnosno sporna činjenica koja je odlučna za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari, jest radi li se u konkretnim slučajevima o pravoj predaji, pri čemu se pod pojmom prave predaje podrazumijeva realna predaja stvari u neposredan posjed daroprimatelja, a ne “fiktivna predaja” obzirom da za valjanost takvog ugovora nije dovoljna tradicija samo na osnovi očitovanja te je nužno da je darovatelj nesumljivo prepustio posjed. Radi utvrđenja te činjenice, ovaj sud izveo je dokaz saslušanjem svjedoka obzirom da uredno pozvane stranke nisu pristupile na ročište radi saslušanja. stranaka,

9. Odredbom članka 482. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

9.1. Odredba čl. 482. st. 2. ZOO prisilne je naravi i ne trpi nikakve iznimke, zbog čega ugovor o darovanju bez pravne predaje u posjed, a koji ugovor nije sklopljen u obliku propisanom odredbom čl. 482. st. 2 ZOO je ništetan.

10. Radi utvrđenja je li izvršena prava ili „fiktivna“ predaja ovaj sud je analizirao iskaze saslušanih svjedoka i utvrdio da nije došlo do prave predaje, što je bilo nužno za valjanost Ugovora obzirom da Ugovor o darovanju nije bio sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

11. Naime, svjedok VAI, koji je u vrijeme zaključenja Ugovora o darovanju obnašao dužnost zamjenika načelnika u Općini Sukošan je jasno naveo da tuženik pod 2. nije uveden u posjed suvlasničkog dijela koji mu je darovan odnosno istome da nije darovan realni dio nekretnine, već suvlasnički dio predmetne nekretnine, da nitko nije uveden u posjed vezano za nekretninu koja je predmet spora, kao i da nema saznanja je li nakon 2017. netko od suvlasnika uveden u posjed ove nekretnine. Naveo je i da je predmetna nekretnina u naravi makija sa progresijom u panjaču, te da na istoj nema ništa izgrađeno kao i da nikome od daroprimaca [adresa] V nije na terenu pokazala konkretno koji dio ove nekretnine mu se daruje. Navode ovoga svjedoka da nije došlo do prave predaje u posjed potvrđuje i svjedok GA, koji je u vrijeme zaključenja Ugovora o darovanju obnašao dužnost načelnika u Općini Sukošan i koji je naveo da VA nije uveden u posjed jer da je svima pokazana skica onoga što im se daruje te da on osobno nije uvodio VA u posjed, a misli da je to radio netko drugi iz Općine ali su u pravilu svi znali gdje se nalaze tereni kao i se u naravi radi o nekretninama koje su poluzarasle.

12. Iz navedenih iskaza svjedoka kao nedvojbeno proizlazi da predmetna nekretnina tuženiku pod 2. nije predana u posjed nakon zaključenja darovnog ugovora te da radilo se o darovanju bez pravne predaje posjeda, obzirom da se predaja u posjed učinjena na način "da mu je pokazana skica" i "da su u pravilu svi znali gdje se nalaze tereni" ne može smatrati pravom predajom, a posebno kada se dovede u vezu za prethodnim utvrđenjima da je vrijeme darovanja predmetna nekretnina bila makija i nigdje na terenu da nije bilo označeno niti vidljivo na što se točno odnosi oznaka Z iz parcelacijskog elaborata, kako je iskazao svjedok TAI, a kojem iskazu svjedoka je kao vjerodostojnom poklonio vjeru. Tuženik pod 2. nije pristupio na ovaj sud radi davanja stranačkog iskaza, niti je dokazao da bi mu predmetna nekretnina bila predana u posjed osim što je paušalno naveo "da mu je predana u posjed".

13. Kako u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje u posjed takav Ugovor o darovanju iz 2014. trebao je biti zaključen u smislu odredbe čl. 482. st. 2. ZOO-a u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Kako taj Ugovor o darovanju nije zaključen u toj formi zbog nedostatka zakonom propisane forme, koja je po ocjeni ovog suda stoga zakonska forma, takav Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari je ništetan pravni posao i temeljem takvog pravnog posla tuženik pod 2. nije mogao steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.

14. Posljedicu nepoštivanja obvezatnosti oblika ugovora regulira odredba čl. 290. ZOO, kojom je propisano da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi što drugo. Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak i ništetan je, kako je to izraženo i u odluci Vrhovnog suda RH Rev-2593/00 od 16. prosinca 2003., Rev- 893/07 od 27. kolovoza 2008. Nepoštivanje navedenog oblika ugovora zbog toga što je ugovor suprotan prisilnom propisu dovodi do ništetnosti (čl. 322 ZOO).

15. Kao što je to već navedeno, u dokaznom postupku utvrđeno je da u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje darovane nekretnine tuženiku pod 2., ni u trenutku sklapanja samog darovnog ugovora, a kada ugovor o darovanju nije sačinjen u zakonom propisanom obliku, tada samo prava predaja stvari može nadomjestiti takav nedostatak. Ovdje je utvrđeno da navedeni nedostatak u obliku ugovora nije nadomješten, slijedom čega je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na način kako je to određeno u izreci ove presude, kao što je primjenom odredbe čl. 323. ZOO, prihvaćen i zahtjev tužiteljice za uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), a koji trošak je za zastupanje tužiteljice po punomoćniku valjalo istoj priznati i to za sastav tužbe u visini od 100 bodova, za zastupanje na ročištu od dana 11. srpnja 2024., 15. siječnja 2025. i 25. rujna 2025. u visini po 100 bodova, za sastav podneska od 10. srpnja 2024. u visini od 100 bodova, ukupno 500 bodova odnosno 1.000,00 EUR, a što uvećano za PDV od 25% te trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR (koliko je uplaćeno) i pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR ukupno iznosi 1.329,64 EUR.

16.1. Zahtjev tužiteljice za naknadom troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od po 60,00 EUR je odbijen kao neosnovan obzirom da je tužiteljica platila sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 26,55 EUR, a sudska pristojba na presudu iznosi 53,09 EUR, pa joj je navedeni iznos i priznat.

U Zadru, 5. studenog 2025.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ. spec. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćnici,

2. Tuženicima 1. i 2. po punomoćnicima.