REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
P-362/2024-31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Emi Brdovčak, u pravnoj stvari tužitelja GASFIN S.A. Luksemburg, 5480 Wormedange, Route du Vin 91, OIB: 21389958174, kojeg zastupa punomoćnik Marko Zagorac, odvjetnik u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika OPĆINA OMIŠALJ, Omišalj, Prikešte 13, OIB: 72908368249, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Matković & Bezjak u Rijeci, Zagrebačka 5/1, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj, Poje 1, OIB: 72908368249, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Čolić, odvjetnik u Rijeci, Janka Polića Kamova 111, radi ispravka pogrešnog upisa u zemljišnim knjigama, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 2. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 5. studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku sadržanom u zapisniku broj rješenje Z-2710/2011/634 od 5. rujna 2012. i broj Z-2710/2011/5302 od 14. siječnja 2016. na način da se u vlastovnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Njivice ima brisati javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj, OIB: 72908368249, te se kao vlasnik ima ponovno upisati društvo KIJAC NEKRETNINE d.d., Zagreb, Žitnjak bb u 1/1 dijela te se u teretovnici imaju ponovno upisati hipoteke u korist tužitelja kako slijedi:
- pravo zaloga upisano na temelju ugovora o ustupu tražbine OV-6678/17 od 22.05.2014., zaključenog između H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cesionar i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kao Cedent ovjeren pod dodatka ugovoru ovjerenog pod posl.br. OV-6679/17 od 09.06.2015., posl.br. OV-1345/14 između istih stranaka, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11371/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV- 11372/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11373/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen- Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11374/17 od 31.10.2017. zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A- 9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11377/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, uvezanog priloga kao sastavnog dijela ugovora, punomoći i izvoda iz sudskog registra, sve ovjerenog prijevoda sa njemačkog i francuskog jezika po ovlaštenom prevodiocu, sa klauzulom pečata Apostile koje isprave se nalaze pohranjene u ovos. zbirci isprava pod Z-48708/2017, uknjiženo prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z-2549/04, Z-2692/04., temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU-1186/01-04 u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.000.000,00 EUR-a uvećano za kamatu, troškove, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174;
- pravo zaloga upisano prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z- 2611/07, temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU- 8575/07 od 27. lipnja 2007. u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.260.000,00 EUR-a uvećano za ugovorene naknade, troškove i kamate, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe-Adria-Bank International AG Austrija, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174;
- pravo zaloga upisano prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z- 3554/07, temeljem ugovora novčane tražbine od o kreditu br. 011-249/07 sa sporazumom o osiguranju 4. lipnja 2007. u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 110.702.100,00 HRK, uvećano za pripadajuću kamatu i ostale troškove, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174.
2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu izvršiti upis na način određen točkom 1. ove presude na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.
Omišalj -Njivice, po pravomoćnosti iste.
3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na presuđeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.“
II. Nalaže se tužitelju GASFIN S.A. Luksemburg, 5480 Wormedange, Route du Vin 91, OIB: 21389958174, u roku od 15 dana naknaditi tuženiku OPĆINA OMIŠALJ, Omišalj, Prikešte 13, OIB: 72908368249, trošak parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 eura (tisuću osamsto sedamdeset i pet eura).
III. Nalaže se tužitelju GASFIN S.A. Luksemburg, 5480 Wormedange, Route du Vin 91, OIB: 21389958174, u roku od 15 dana naknaditi umješaču KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj, Poje 1, OIB: 72908368249, trošak parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 eura (tisuću osamsto sedamdeset i pet eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 5. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
r i j e š i o j e
Dopušta se sudjelovanje trgovačkog društva KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj, Poje 1, OIB: 72908368249, kao umješača na srani tuženika.
Obrazloženje
1. Tužitelj je Općinskom sudu u Crikvenici podnio tužbu u kojoj je u naveo kako je taj sud javnim oglasom od 19. ožujka 2020. otvorio zemljišnu knjigu za ZONU II k. o. [katastarska općina] za novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica]. Tužitelj je 17. lipnja 2020. podnio prigovor u smislu odredbe čl. 188. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama važećeg na dan pokretanja postupka preoblikovanja jer je u ispravnom postupku predmetna nekretnina upisana kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika, uz brisanje dotadašnjeg vlasnika KIJAC NEKRETNINE d.d. te uz brisanje svih do tada upisanih hipoteka koje su bile upisane u korist tužitelja kao hipotekarnog vjerovnika. Zemljišnoknjižni sud je rješenjem poslovni broj Z-15046/2020 (Z-15052/2020) od 12. studenoga 2021. odbio prigovor tužitelja te ga uputio u parnicu tužbom za ispravak. Dakle, sukladno odredbi čl. 205. st. 1. t. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, tužitelj je podnio ovu tužbu za ispravak upisa provedenog zemljišnoknjižnim rješenjem Z- 2710/2011/634 od 5. rujna 2012. i rješenjem Z-2710/2011/5302 od 14. siječnja 2016. jer je predmetnim upisom nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] pogrešno upisana kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika te su ujedno pogrešno i bez ikakvog pravnog temelja brisane hipoteke koje su bile upisane u korist tužitelja kao hipotekarnog vjerovnika na navedenoj nekretnini. Isticao je kako predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] ne može biti u vlasništvu Općine Omišalj jer ne predstavlja javno dobro. Predmetna nekretnina je u naravi parkiralište. Ukazao je na to da u vrijeme donošenja rješenja Z-2710/2011/634 od 5. rujna 2012. i rješenja Z- 2710/2011/5302 od 14. siječnja 2016. na snazi nije bila niti jedna zakonska odredba koja bi definirala parkiralište kao javno dobro. Naime, predmetna nekretnina u naravi predstavlja parkiralište, a ne cestu, a što je naveo i sam tuženik na raspravi za ispravak dana 9. ožujka 2021. Nadalje je isticao i kako se tuženik na raspravi za ispravak pozivao na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu, međutim, isti nije bio na snazi u vrijeme donošenja rješenja Z-2710/2011/634 od 5. rujna 2012. niti rješenja Z-2710/2011/5286 od 22. prosinca 2015. Međutim, zemljišno knjižni sud je zauzeo shvaćanje prema kojem nije relevantno što u vrijeme preoblikovanja nije bio na snazi Zakon o komunalnom gospodarstvu jer predmetna nekretnina ima funkciju javnog dobra. Pozivajući se na odredbu čl. 35. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zemljišnoknjižni sud je nezakonito upisao tuženika kao vlasnika nekretnine, pozivajući se na odredbu koja regulira pravo vlasništva Republike Hrvatske, a ne jedinica lokalne samouprave. Isticao je kako tuženik kao jedinica lokalne samouprave ne može biti vlasnik predmetne nekretnine temeljem odredbe iz čl. 35. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na kojoj zemljišnoknjižni sud temelji svoju odluku. Tuženik nije mogao osnovano upisati pravo vlasništva na nekretnini niti na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu jer u postupku preoblikovanja nije utvrđeno kada je nekretnina uređena kao javna površina niti je tuženik donio odluku o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi. Tužitelj je u suštini ukazivao na nerazumljivost odluke donesene u zemljišno knjižnom postupku. Pojasnio je kako predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice odgovara „starim“ česticama k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište površine 2393 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi neplodno cesta površine 1887 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Isticao je kako predmetna nekretnina nije nerazvrstana cesta u smislu zakonske odredbe iz čl. 98. st. 1. Zakona o cestama. Osim toga, ni čestice od kojih je nastala predmetna nekretnina nisu se koristile kao nerazvrstana cesta kojom prometuju bilo kakva vozila. Zbog svega navedenog tužitelj zaključuje da je postupak upisa predmetne nekretnina kao javnog dobra – u naravi put - bio u potpunosti nezakonit. Naveo je kako je zakonito stekao založna prava na predmetnoj nekretnini, a vlasnik KIJAC NEKRETNINE d.d. je zakonito stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini, dok je tuženik sada upisan u zemljišnim knjigama bez ikakve pravne osnove. Naime, „stare“ nekretnine od kojih je nastala predmetna k. č. br. [katastarska čestica] do otvaranja zemljišne knjige bile su upisana kao vlasništvo pravne osobe (KIJAC NEKRETNINE d.d.) koja je na nekretnini osnovala založno pravo radi osiguranja naplate potraživanja svojih vjerovnika (Hypo Alpe-Adria Bank International AG), a koje potraživanje i založno pravo je Ugovorom o ustupu potraživanja naknadno stekao ovdje tužitelj. Tužitelj je postao nositelj hipoteke na temelju valjanog pravnog posla. Navedene hipoteke na nekretnini upisane su prije skoro dva desetljeća. Pojasnio je kako je izvorni hipotekarni vjerovnik (Hypo Alpe- Adria Bank International AG) stekao založna prava na predmetnoj nekretnini još 2004., odnosno 2007. godine, a što je razvidno iz povijesnog vlasničkog lista. Izvorni hipotekarni vjerovnik je stekao založna prava u dobroj vjeri, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige te bi trebao uživati zaštitu prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a takvu zaštitu bi trebao uživati i tužitelj. Tužite je u tužbi pojašnjavao i zakonitost upisa društva KIJAC NEKRETNINE d.d., kao vlasnika predmetne nekretnine, ukazujući na povijesni slijed stjecanja prava vlasništva od strane tog društva (koje je u konačnici upisano na temelju rješenja Trgovačkog suda). Upis prava vlasništva trgovačkog društva KIJAC NEKRETNINE d.d. je zakonit i valjan jer je izveden iz vlasništva nekadašnje DINA-Petrokemije d.d. Omišalj te je samim time pobijano rješenje kojim je izvršeno brisanje prava vlasništva dotadašnjeg vlasnika i upis javnog dobra u općoj uporabi, kao i brisanje založnih prava, u cijelosti nezakonito. Zato je tužitelj predložio donošenje presude kao u izreci.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev u cijelosti. Istaknuo je prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda u Crikvenici. Isticao je kako je upis tuženika u zemljišnim knjigama pravno valjan jer predmetna nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Njivice, u ukupnoj površini od 4705 m2 predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Naime, u konkretnom slučaju radi se o nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu s javnom rasvjetom, makadamski put (pješačku stazu) i javno parkiralište, a koja je nekretnina sagrađena 1982. godine te se od svog nastanka pa do danas nalazi u općoj uporabi. Predmetna nekretnina u površini od 2.990,00 m2 predstavlja nerazvrstanu cestu NJI-60 (koja je upisana u registar nerazvrstanih cesta), a koja cesta je asfaltirana i sagrađena još 1982. godine kada se gradilo stambeno naselje Kijac te je uz nju postavljena javna rasvjeta, odnosno 8 stupova koji predstavljaju javnu rasvjetu. Nerazvrstana cesta NJI-60, povezuje naselje Kijac s morem i plažama. Pojasnio je kako predmetna nekretnina u površini od 965 m2 u naravi predstavlja makadamski put koji je širine ceste. Tim putem se koriste stanovnici stambenog naselja Kijac i istim prolaze pješice. Dio nekretnine u površini od 750 m2, u naravi čini javno parkiralište, koje parkiralište je asfaltirano kada se gradila nerazvrstana cesta (1982. godine) te se istim svi koriste. Isticao je kako su nerazvrstana cesta, javna rasvjeta, pješačka staza (javna prometna površina) i javno parkiralište sastavni dio komunalne infrastrukture te kao takvi predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave gdje se nalaze temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o cestama. Upis trgovačkog društva Kijac nekretnine d.d. kao vlasnika na nekretninama starih oznaka, ne znači da je isti bio vlasnik predmetne nekretnine jer nikada nije ostvarivao vlasničkopravna ovlaštenja na predmetnoj nekretnini koja je oduvijek bila javno dobro u općoj uporabi. U prilog prednjem govori i činjenica da se na predmetnoj nekretnini nalazio sanitarni čvor, kojeg je Općina Omišalj 2018. godine zamijenila novim, na način da je uklonila stari sanitarni čvor te je na istom mjestu postavila novi, bez pristanka bilo kojeg drugog tijela, s obzirom na to da je upravo tuženik vlasnik predmetne nekretnine. Tuženik se pozivao na relevantne odredbe Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu iz kojih proizlazi da se ovdje radi o javnom dobru u općoj uporabi, kao i na relevantnu sudsku praksu. Isticao je i kako je sporna nekretnina upisana u Registru komunalne infrastrukture Općine Omišalj na način da je dio predmetne nekretnine koji predstavlja nerazvrstanu cestu NJI-60, u tablici nerazvrstane ceste, evidentiran pod rednim brojem 183, da je dio predmetne nekretnine koji predstavlja javno parkiralište, evidentiran u tablici javnih parkirališta pod rednim brojem 5 te da je dio predmetne nekretnine koji u naravi predstavlja javnu rasvjetu (8 komada rasvjetnih tijela) evidentiran u registru komunalne infrastrukture, u tablici javne rasvjete pod rednim brojem od 134. -141. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.
3. U nastavku postupka tužitelj je ustrajao kod navoda iz tužbe, osporavajući tuženikove navode. Pojašnjavao je slijed stjecanja prava vlasništva na nekretnini od strane trgovačkog društva DINA-Petrokemija d.d. koja je postala vlasnik predmetne nekretnine pretvorbom sukladno Zakonu o osnivanju javnog poduzeća INA-Industrija nafte („Narodne novine“ broj 42/1990, 61/1991) i temeljem Zakona o prestanku važenja Zakona o osnivanju javnog poduzeća INA-Industrija nafte („Narodne novine“ broj 60/93), podredno pretvorbom sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nekretnine od kojih je nastala ovdje sporna nekretnina su još 1990. unijete u temeljni kapital društva DINA-PETROKEMIJA d.d. Društvo POLIMERI d.o.o. kasnije je promijenilo tvrtku u DIOKI d.d. te se radi u o društvu(ima) koja su univerzalni pravni slijednici društva DINA-Petrokemija d.d. KIJAC NEKRETNINE d.d. postao je vlasnik nekretnina uknjižbom temeljem ugovora o unosu od 19. prosinca 2002. zaključenim sa tadašnjim zemljišnoknjižnim vlasnikom-društvom DIOKI d.d. Ponavljao je svoje navode iz tužbe vezane uz stjecanje hipoteke na predmetnim nekretninama te činjenične tvrdnje prema kojima sporna nekretnina ne predstavlja komunalnu infrastrukturu.
4. Podneskom od 26. ožujka 2024. trgovačko društvo KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj dao je izjavu o miješanju na strani tuženika. Isticao je kako je on stvarni vlasnik predmetne nekretnine, ali da se protivi upisu založnog prava u korist tužitelja i to osobito što se tiče redoslijeda kako je navedeno u tužbenom zahtjevu. S druge strane, upis prava vlasništva Kijac Nekretnina d.d. smatra u cijelosti osnovanim i potrebnim provesti (radi čega je i pokrenuo odgovarajući parnični postupak), međutim, isto ne vrijedi i za upis hipoteka. Osporavao je označenu vrijednost predmeta spora ističući kako ta vrijednost mora biti utvrđena u iznosu od 14.952.693,61 eura koliko iznosi potraživanje tužitelja. Predložio je da sud odbaci ili odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te da obveže tužitelja da umješaču nadoknadi prouzročene parnične troškove uvećane za zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja presude pa do isplate prema odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.
5. U daljnjem tijeku postupka tuženik je ustrajao kod navoda iz odgovora na tužbu. Pozivao se na presudu ovog suda poslovni broj P-348/2022-26 od 23. listopada 2023., koja je donesena u predmetu koji se vodio između KIJAC NEKRETNINA d.d., kao tužitelja i Općine Omišalj, kao tuženika radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi za nekretninu koja je predmet i ovog postupka i kojom je presudom naslovni sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja KIJAC NEKRETNINE d.d. S obzirom na to da je Općina Omišalj izgradila i uredila predmetnu nekretninu razvidno je da je ista njezin vlasnik, dok tužitelj i njegovi pravni prednici nisu vršili vlasnička ovlaštenja na nekretnini. Ustrajao je kod tvrdnji prema kojima predmetna nekretnina predstavlja dijelom nerazvrstanu cestu, a dijelom komunalnu infrastrukturu. U odnosu na navode tužitelja da je isti kao hipotekarni vjerovnik postupao s povjerenjem u zemljišne knjige slijedom čega je njegov upis zakonit te da je KIJAC NEKRETNINE d.d. izvršavao vlasničke ovlasti na predmetnoj nekretnini kada je istu opteretio založnim pravima, tuženik je naveo kako u to vrijeme nije vrijedilo načelo povjerenja u zemljišne knjige, radilo se o nekretninama velike površine čije stanje u zemljišnim knjigama nije odgovaralo stvarnom stanju na terenu, odnosno stanje nije bilo usklađeno te je tužitelj mogao znati da se radi o nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu i komunalnu infrastrukturu te da je u vlasništvo Općine Omišalj.
6. Rješenjem poslovni broj P-29/2022-19 od 14. svibnja 2024. Općinski sud u Rijeci oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari te je po pravomoćnosti navedenog rješenja spis ustupio ovom sudu.
7. Podneskom od 18. veljače 2025. umješač je isticao kako tužitelj nema 7novčanu tražbinu radi koje je upisano predmetno založno pravo na dionicama te razlučno pravo na nekretninama jer je predmetnu (osiguranu) novčanu tražbinu namirio. Pojašnjavao je način namirenja tužitelja kroz stečaj nad društvom DINA- Petrokemija d.d. u stečaju Čavle te kroz predstečajni postupak nad društvom umješača i isticao je kako je tužitelj svoje novčane tražbine ustupio povezanim društvima. Osporavao je i redoslijed upisanih založnih prava kako je to zatražio tužitelj u tužbi. Dalje tijekom postupka predlagao je da se kao vrijednost predmeta spora utvrdi iznos od 34.952.693,61 eura, a koliko glasi potraživanje tužitelja za koje se traži upis založnog prava.
8. Sud je izveo dokaze uvidom u isprave u spisu te saslušanjem svjedoka AK, BK, ĆK, UK, ĐK, NK.
9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku - „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Među strankama su sporne sve relevantne činjenice i to što u naravi predstavlja nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], od kojih je čestica nastala navedena novoformirana k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na koji način se koristi, tko ju je izgradio, odnosno radi li se o nekretnini koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi i posljedično tome, može li predmetna nekretnina predstavljati objekt stjecanja založnog prava – hipoteke čiji upis u zemljišnim knjigama traži tužitelj. Sporno je, je li tužitelj u konkretnom slučaju zaštićen načelom zaštite povjerenja u zemljišnu knjigu.
11. Iz rješenja Općinskog suda u Crikvenici Stalne službe u Krku, poslovni brojZ- 15 046/2020, Z-15052/2020 od 12. studenoga 2021. proizlazi da je odbijen ovdje tužiteljev prigovor u ispravnom postupku radi brisanja prava vlasništva društva KIJAC NEKRETNINE d.d. i upisa javnog dobra u općoj uporabi na spornoj nekretnini u vlasništvu Općine Omišalj uslijed čega su brisane i hipoteke na spornoj nekretnini koje su prethodno bile upisane u korist tužitelja te je tužitelj upućen ostvarivati svoje pravo u parnici, tužbom za ispravak (stranica 10 do 13 spisa). Tužitelj je podnio tužbu za ispravak sukladno odredbi čl. 205. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22; dalje: ZZK).
12. Ovdje utužena nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nastala je od dijela ranije k. č. br. [katastarska čestica], cijele k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] i ranije k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedeno proizlazi iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige od 5. rujna 2012. (stranica 35 spisa), kao i iz zapisnika od 14. siječnja 2016 (stranica 17 spisa). Tužitelj je stekao pravo zaloga na čestici prijašnje oznake 4000/136 na temelju Ugovora o ustupu potraživanja i prijenosu instrumenata osiguranja od 31. listopada 2017. (stranica 205 do 223 spisa). Izvorni založni (hipotekarni) vjerovnik Hypo Alpe Adria Bank International AG stekao je založna prava na predmetnoj nekretnini tijekom 2004. i 2007. godine kako to proizlazi iz (neosporenih) tužiteljevih navoda i povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga (stranica 21 do 33 spisa).
13. U odnosu na odlučnu činjenicu što u naravi predstavlja sporna nekretnina, sud je iz iskaza saslušanih svjedoka i isprava u spisu utvrdio da se radi o nekretnini koja dijelom predstavlja pristupnu cestu prema plaži koja je dijelom asfaltirana, a dijelom predstavlja makadamski put , odvojak prema šumi koji služi kao parkiralište za kupače. Asfaltirani dio ceste ima dvije prometne trake, nogostup, javnu rasvjetu i odvodni kanal. Na završnom dijelu ceste, na platou prema plaži nalazi se i sanitarni čvor. Na ovaj način predmetnu su česticu opisali svi saslušani svjedoci (AK, BK, ĆK, UK, ĐK i NK), a takav opis nekretnine potvrđuje i izvod iz katastarskog plana na stranici 94 spisa te fotografije predmetne nekretnine s aplikacije „Google Earth“ (stranica 688 i 689 spisa). S obzirom na podudarnost iskaza svjedoka u vezi naravi predmetne nekretnine i priloženih fotografija koje (nesporno) predstavljaju predmetnu nekretninu, sud nije imao razloga sumnjati ni u vjerodostojnost tuženikove potvrde na stranici 118 spisa iz koje proizlazi da je nekretnina označena kao k. č. br [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] – Njivice evidentirana u Registru komunalne infrastrukture Općine Omišalj i u Registru nerazvrstanih cesta Općine Omišalj te da dijelom predstavlja nerazvrstanu cestu, dijelom parkiralište iznad plaže Kijac i da je na predmetnoj nekretnini postavljeno ukupno osam rasvjetnih tijela koja su evidentirana u tablici javna rasvjeta Registra. Uz navedeno, dodaje se da iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da je predmetna nekretnina na uporabi svih, s obzirom na to da se radi o cesti prema plaži, čiji se dio koji nije asfaltiran (makadamski dio) u ljetnim mjesecima koristi kao (javno) parkiralište. Sud nije imao razloga posumnjati u vjerodostojnost iskaza saslušanih svjedoka jer su oni utemeljeni na neposrednom opažanju, međusobno su suglasni i podudarni ispravama u spisu.
14. Odredbom članka 61. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 110/18, 312/20) propisano je da je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti te druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (st. 2.). Komunalna infrastruktura ne može biti predmet ovrhe niti stečaja (st. 3.). Komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi (st. 4.). Komunalna infrastruktura upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave i/ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom (st. 5.). Prema odredbi čl. 59. st. 1. t. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu u komunalnu infrastrukturu spadaju i javna parkirališta. Nadalje, odredbom čl. 98. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23) propisano je da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:
– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
– ceste koje povezuju naselja,
– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,
– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
– druge ceste na području naselja i gradova. Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19; dalje: ZSPC) nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.). Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (čl. 101. st. 1. ZC-a).
15. S obzirom na navedeno, a uvažavajući iskaze svjedoka utemeljene na neposrednom opažanju, kao i fotografije predmetne nekretnine priložene spisu te izvod iz katastarskog plana, ovaj sud je utvrdio da predmetna nekretnina dijelom predstavlja nerazvrstanu cestu koja se koristi za promet motornih vozila i pristupačna je većem broju korisnika, dok se dijelom odnosi na komunalnu infrastrukturu. Prema tome, cjelokupna nekretnina u konkretnom slučaju predstavlja javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu je jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, sukladno odredbi čl. 61. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu i čl. 101. st. 1. Zakona o cestama.
16. Na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući način se primjenjuju ograničenja koja vrijede za opća dobra sukladno odredbi čl. 35. st. 4. i 8. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVIDSP). Odredbom čl. 3. st. 2 ZVDSP-a propisano je da opća dobra načelno ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. S druge strane, komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti te drugih osoba na toj infrastrukturi samo za pravo služnosti i pravo građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (sukladno odredbi čl. 61. st. 2 Zakona o komunalnom gospodarstvu) pa se tužitelj ne može s uspjehom protiviti upisu javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. U tom kontekstu se ističe da se zaštita u slučajevima kada je zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva ostvaruje kao da je provedeno potpuno izvlaštenje (čl. 33. st. 2 ZVDSP-a). Na sličan način uređen je i pravni promet u odnosu na nerazvrstane ceste u odnosu na koje čl. 101. st. 2 Zakona o cestama predviđa da se na njima može stjecati samo pravo služnosti i pravo građenja radi izgradnje građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste. Slijedom navedenog, a zbog tako utvrđenog statusa sporne nekretnine, ovdje postavljeni tužbeni zahtjev nije osnovan jer je upis založnih prava na predmetnoj nekretnini nespojiv s njezinim statusom i protivan je odredbama čl. 61. st. 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu i čl. 101. st. 2. Zakona o cestama.
17. Slijedom navedenog, a zbog tako utvrđenog statusa nekretnina, upisi založnog prava iz tužbenog zahtjeva nisu osnovani jer javno dobro u općoj uporabi ne može biti objektom stjecanja stvarnih prava (čl. 35. st. 4. u vezi sa čl. 3. st. 2. ZVIDSP-a). Pri tom se dodaje da je upis javnog dobra u općoj uporabi (uz brisanje založnih prava na nekretnini) izvršen na temelju zakona sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (čl. 132.) i Zakona o cestama (čl. 131. Zakona o cestama).
18. Navodi koji se tiču načina pretvorbe društvenog vlasništva i stjecanja prava vlasništva od strane umješača, bez utjecaja su na odluku o tužbenom zahtjevu jer ti navodi ne mogu promijeniti status nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi.
19. U odnosu na tužiteljevo pozivanje na stjecanje tereta u dobroj vjeri napominje se da je u vrijeme stjecanja založnog prava na nekretninama od strane izvornog vjerovnika (2004. i 2007. godine) bila odgođena zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga, a s obzirom na to da se radilo o nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva (čl. 388. st. 5. ZVIDSP-a).
20. Na kraju, napominje se da sud nije proveo dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke (kako je to predlagao tužitelj) i saslušanjem svjedoka KK (po tuženikovom prijedlogu) jer je odlučne činjenice u ovom postupku utvrdio na temelju isprava u spisu i iskaza saslušanih svjedoka pa je izostala potreba provođenja tih dokaza (čl. 220. st. 2. ZPP-a).
21. U odnosu na odluku iz izreke rješenja kojom je prihvaćeno sudjelovanje umješača na strani tuženika, napominje se da je ovaj sud utvrdio pravni interes umješača da tuženik uspije u ovoj parnici, a s obzirom na to da je tuženik osporio postojanje i redoslijed tužiteljevih založnih prava. Zato je sud odlučio kao u izreci rješenja (čl. 206. st. 1. ZPP-a).
22. U odnosu na odluku o troškovima postupka, napominje se da je sud na ročištu održanom 26. studenoga 2024. vrijednost predmeta spora utvrdio u visini od 1.327,26 eura ne smatrajući da je tužitelj tu vrijednost suviše nisko označio i vodeći računa o ekonomičnosti postupka i pravu stranaka na naknadu troškova postupka (sukladno odredbi čl. 40. st. 2. ZPP-a).
23. Tuženik ima pravo na naknadu troškova postupka u iznosu od po 200,00 eura na ime nagrade za rad punomoćnika – odvjetnika za sastav odgovora na tužbu sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 136/23), sastav podneska od 11. travnja 2024. (Tbr. 8. t. 1. Tarife), podneska od 5. ožujka 2025. (Tbr. 8. t. 3. Tarife) iznos od 100,00 eura za pristup ročištu od 14. svibnja 2024. (Tbr. 9. t. 2. Tarife), iznos od po 200,00 eura za pristup ročištima od 26. studenoga 2024. (Tbr. 9. t. 1. Tarife), 20. svibnja 2025. (Tbr. 9. t. 2. Tarife), 21. svibnja 2025. (Tbr. 9. t. 2. Tarife) i 2. listopada 2025. (Tbr. 9. t. 2. Tarife), te pripadajući PDV u visini od 375,00 eura (Tbr. 42. Tarife), odnosno ukupno 1.875,00 eura. Zato je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
24. Umješač na strani tuženika ima pravo na naknadu troškova u iznosu od po 200,00 eura za sastav podneska od 26. ožujka 2024., 6. svibnja 2024. i 18. veljače 2025. (Tbr. 8. t. 1. Tarife) te za pristup ročištima od 26. studenoga 2024., 20. svibnja 2025., 21. svibnja 2025. i 2. listopada 2025. (Tbr. 9. t. 1. Tarife), iznos od 100,00 eura za pristup ročištu od 14. svibnja 2024. (Tbr. 9. t. 2. Tarife), kao i pripadajući PDV u visini od 375,00 eura (Tbr. 42. Tarife), odnosno ukupno 1.875,00 eura. Umješač je zatražio i kamatu na trošak parničnog postupka koja mu je određena sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZPP-a i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23). Zato je odlučeno kao u točki III. izreke presude.
U Rijeci 5. studenoga 2025.
Sutkinja:
Ema Brdovčak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude odnosno od dana objave presude ako uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Rijeci, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
