- 1 -              Revd 2367/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2367/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. O., K., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik Z. A., odvjetnik u M., protiv 1. tuženika M. A. pok. I., 2. tuženice M. A. pok. I., 3. tuženika L. A. pok. P., 4. tuženice J. A. pok. P., tuženici 1-4. odsutni i nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupani po privremenom zastupniku V. U., odvjetniku u M., 5. tuženika J. G., P., OIB: ..., 6. tuženika D. G., M., ili M., OIB: ..., 7. tuženice A. G., M., OIB:..., 6. i 7. tuženici osobno i kao nasljednici S. G., 8. tuženika V. G., P., OIB: ..., 9. tuženice B. S., B. V., OIB: ..., 8. i 9. tuženici osobno, a zajedno s 5. tuženikom i prednikom 6. tuženika i 7. tuženika S. G. i kao nasljednici M. G., 10. tuženice M. M., S., Bosna i Hercegovina (upisana u zemljišnoj knjizi kao M. M.), 11. tuženika T. K., O., ili O. OIB: ..., kao nasljednik J. K. i O. K., 12. tuženika D. P., M., ili M., Bosna i Hercegovina, OIB: ..., 13. tuženice M. S., 312 Kanada, OIB:..., 14. tuženice I. L., Švedska, OIB: ..., 15. tuženika D. L., USA, OIB:..., 16. tuženika R. L., USA, 15. i 16. tuženici zastupani po privremenom zastupniku B. F., odvjetniku u M., 17. tuženice S. V. r. K., M., Bosna i Hercegovina, kao nasljednice A. K., 18. tuženice V. G., M., OIB: ..., 19. tuženice K. L., M., OIB: ..., 20. tuženika S. G., M., OIB: ..., 21. tuženice V. G. M., Z., OIB: ..., 20. i 21. tuženici kao nasljednici M. G. žene A. pok. I., 22. tuženika A. V. sina M., K., OIB: ... i 23. tuženice N. V., žene A., K., OIB: ..., 22. i 23. tuženici zastupani po punomoćnici I. K., odvjetnici u M., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu 22. tuženika A. V. i 23. tuženice N. V. za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-728/2022-2 od 19. siječnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj broj P-954/2019-61 od 2. lipnja 2022., u sjednici održanoj 3. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženici A. V. i N. V. su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-728/2022-2 od 19. siječnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj broj P-954/2019-61 od 2. lipnja 2022. u dijelu u točki I. stavku 2. izreke te u točki II. izreke.

 

2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja navedeni tuženici smatraju važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:

 

1. Je li poštenje posjeda prilikom utvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću isključeno kada je u postupku utvrđeno da se radi o nekretnini koja je u naravi pristupni put koji služi svim vlasnicima nekretnina do kojih vodi?

 

2. Može li dosjelošću steći isključivo pravo vlasništva jedan od „korisnika“ pristupnog puta na pristupnom putu kojim se služe svi vlasnici nekretnina do kojih pristupni put vodi iako isti nije evidentiran kao nerazvrstana cesta niti javno dobro?

 

3. Obrazlažući važnost postavljenih pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a predlagatelji navode da drugostupanjska odluka odstupa od prakse revizijskog suda. Pri tome se pozivaju na odluke revizijskog suda broj Rev-1900/1991 od 28. studenoga 1991. i broj Rev-958/2016 od 18. srpnja 2018. te odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/1691/2016 od 28. studenoga 2019.

 

4. Tužiteljica je podnijela odgovor na prijedlog u kojem je predložila prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti te je zatražila naknadu troška sastava tog podneska.

 

5. Prijedlog nije osnovan.

 

6. Nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, jer su zaključili da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema odredbi čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pri tome je ocijenjeno da okolnost da dio spornog zemljišta služi ne samo tužiteljici, već i vlasnicima susjednih nekretnina kao jedini pristupni put (što tužiteljica ni ne spori), nije od odlučujućeg značaja za odluku u ovoj pravnoj stvari.

 

7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a. To stoga što predlagatelji polaze od pogrešne pretpostavke da su prava koja terete spornu nekretninu (a proizlazilo bi da je riječ o neuknjižnom pravu služnosti) od utjecaja na vlasnička prava tužiteljice, a pitanje poštenja posjeda ovisi i o činjeničnim okolnostima i utvrđenjima svakog konkretnog slučaja.

 

8. Osim toga, odluke na koje su se predlagatelji pozvali obrazlažući važnost postavljenih pitanja u smislu čl. 385.a st.1. ZPP-a nisu donesene u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

 

8.1. Iz obrazloženja presude broj Rev-1900/1991 od 28. studenoga 1991. proizlazi da je u tom predmetu zatraženo utvrđenje prava vlasništva puta koji tužiteljica, kao i ostali njezini ukućani, koristi kao pristupni put do gospodujećeg dobra vlasnik kojeg je bio svekar tužiteljice u čijem je ona domaćinstvu živjela sve do njegove smrti, a njega je naslijedio suprug tužiteljice. Tužbeni zahtjev u tom predmetu je odbijen jer je ocijenjeno da se tužiteljica u takvim okolnostima ne može smatrati poštenim posjednikom odnosno zaključeno je da ista nije dokazala da je na jedan od mogućih načina na koji se stječe pravo vlasništva stekla vlasništvo spornog puta. Stoga nije riječ o usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, a niti je pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana drugostupanjska presuda nepodudarno shvaćanju iz navedene revizijske odluke.

 

8.2. U rješenju broj Rev-958/2016 od 18. srpnja 2018. revizijski sud nije izrazio nikakvo pravno shvaćanje, jer u pogledu postavljenih pitanja nisu bile ispunjene pretpostavke za meritorno odlučivanje, pa je izvanredna revizija odbačena. Predlagatelji se pozivaju i na pravno shvaćanje na kojem se temelji drugostupanjska presuda iz predmeta broj Rev-958/2016, a koje se odnosi na stjecanje prava vlasništva na površini koja predstavlja nerazvrstanu cestu. Budući da u ovom predmetu nije utvrđeno da se radi o nerazvrstanoj cesti, nije riječ o usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

 

8.3. U odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/1691/2016 od 28. studenoga 2019. u odnosu na postavljena pitanja nije izraženo pravno shvaćanje, a Ustavni sud je u tom predmetu odlučivao o ustavnoj tužbi protiv odluke kojom je odbijen tužbeni zahtjev za brisanje zemljišnoknjižnog stanja, a G. K. je upisan kao vlasnik sporne čestice koja predstavlja nerazvrstanu cestu, pa ni ta činjenična i pravna situacija nije usporediva s činjeničnom i pravnom situacijom u ovom predmetu u kojem se radi o sporu između fizičkih osoba.

 

9. Slijedom iznesenog, a budući da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a te je riješeno kao pod točkom I. izreke.

 

10. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog nije prihvaćen (točka II. izreke), jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a).

 

Zagreb, 3. listopada 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

              Ivan Vučemil, v.r.