REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-4747/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, Palmotićeva 50, protiv tužene Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Zagreb, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. listopada 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ZĆ, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tužene EĆŠ, državnoodvjetničke savjetnice, te presude javno objavljene dana 5. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Zagreb, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju EĆ iz [adresa], OIB: 22112608029na ime prekovremenog rada neutvrđeni bruto iznos, zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini iznos od 15 u mjesecu za protekli mjesec s tim da mu dospjele, a neisplaćene iznose isplati odjednom po stopi propisanoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, te naknadi parnični trošak u roku 8 dana.“

II Nalaže se tužitelju da isplati tuženiku na ime parničnog troška iznos od 2.132,72 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik tužene, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto.

U razdoblju od 19.4.2013. do 19.4.2018. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tužene, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

- u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati, koliko je trebalo raditi u smjeni i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebalo raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca. u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka.

Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike i ranije važećih kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tužene koji se odnose na tužitelja je određeno da:

Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 treće - 2 dana slobodna) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno.

Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati.

Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tužene, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. Tužena je u odgovoru na tužbu navela da je povodom zahtjeva za mirno rješenje spora, tužitelju djelomično priznala osnovanost tužbenog zahtjeva u bruto iznosu od 1.718,81 kunu.

Navodi da je tužitelju 9. kolovoza 2021. izvršena isplata razlike plaće od 1.718,81 kunu zajedno sa plaćom za srpanj 2021.

Obzirom da tužitelj nagodbu nije prihvatio, predlaže se tužbeni zahtjev odbiti preko primjerenog iznosa i naložiti tužitelju da tuženiku naknadi srazmjerni dio parničnog troška.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 18.4.2018., odgovor za zahtjev za mirno rješenje spora od 19.7.2018., uz povratnicu, Izvod iz zapisnika od 11.1.2013., izračun prekovremenih sati, obračunske liste, Zamolbu za korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenom višku sati, proveo je financijsko vještačenje po vještacima iz Ručević vještačenja d.o.o., izvršio uvid u isplate liste i evidenciju radnog vremena, usmeno saslušao sudskog vještaka Zrinka Ručevića, te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Tužitelj je u utuženom razdoblju od travnja 2013. do zaključno ožujka 2018. bio državni službenik, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, zaposlen na radnom mjestu carinika. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na neisplaćene prekovremene sate koje je odradio u turnusu, smjenama ili u radu na drugi način i radu na blagdan i neradni dan određen Zakonom, dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i rad duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, za razdoblje od travanj 2013. do zaključno ožujka 2018. Rad tužitelja je u utuženom razdoblju bio organiziran u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca.

6. Radi utvrđivanja visine potraživanja sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću prema zadatku koje su predlagali tužitelj i tuženik, a koji u nalazu i mišljenju od 13. svibnja 2024. navodi da na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja kako je u utuženom razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. tužena preplatila tužitelju s osnova prekovremenog rada ukupan bruto iznos od 13,78 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘u’ Tabeli 1 iz nalaza.

7. Na nalaz i mišljenje vještaka je prigovarao tužitelj te je vještak usmeno saslušan na ročištu iskazao da u pogledu navoda tužitelja ističe kako je u nalazu i mišljenu između ostalog navedeno da će se izračuni sačiniti u pozitivnim i negativnim iznosima iz dva razloga:

Prvo stoga što bruto iznos uračunava iskorištene slobodne dana odnosno sate iz prekovremenog rada ostvarenog u prethodnom razdoblju, kao i stoga što je tužena u pojedinim razdobljima paušalno obračunavani isplaćivala prekovremene sate rada pa se ukupan broj prekovremenih sati u predmetnom razdoblju po njegovom mišljenju može iskati prijenosom i prijebojem više i manje iskazanih sati rada. U odnosu na slobodne dane isti su iskazani kako u evidencijama, tako i u zamolbama za korištenje slobodnih dana iz kojeg razloga su svi ti slobodni dani uzeti u izračun. Vještak ističe da obračun sati rada na drugi način nije bio predmet ovog postupka i tom smislu za tjedne u kojima je ostvaren rad na drugačiji način nisu ni sačinjeni. Napominje da u kolovozu 2015. je evidentiran jedan slobodan dan u evidenciji radnog vremena, međutim za isti nije dostavljena zamolba za korištenje slobodnih dana. Dostavljena je zamolba za korištenje slobodnog dana u studenom 2015., ali u navedenom mjesecu tužitelj nije koristio slobodan dan., ali broj ukupno dostavljenih zamolbi (za 29 dana=348 sati) odgovara ukupno evidentiranim slobodnim danima, te je iz tog razloga vještak uzeo u obzir sve iskorištene slobodne dane.

8. Tužitelj je predlagao da se provede novi izračun samo u mjesecima u kojima postoje neplaćeni prekovremeni sati bez prijeboja s mjesecima u kojima postoje prekovremeni sati rada, no sud je takav prijedlog odbio.

9. Naime, zadatak vještaka je određen sukladno prijedlogu tužitelja i tuženika ovosudnim rješenjem od 10.rujna 2023. a prema zadatku koji je predložio tužitelj vještak je trebao utvrditi visinu potraživanja u odnosu na prekovremeni rad u utuženom razdoblju, odnosno da utvrdi prema prijedlogu tužitelja: visinu potraživanja sukladno odredbama Kolektivnog ugovora stavak 9. do stavak 12. iz 2013. i 2017., o očitovati se o isplati 1.718,81 kn tuženika na način da se utvrdi na koje mjesece se isplata odnosi a obzirom da je isplaćena u 2021.

10. Prema prijedlogu tužene zadatak vještaka je bio da utvrdi da li je tuženik kao poslodavac pravilno obračunao osnovnu plaću službenika sukladno članku 38. stavku 3. Kolektivnog ugovora, je li tužena u utuženom razdoblju uvećala i isplatila tužitelju osnovnu plaću uvećanu za svaki sat rada i to za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u turnusu 5%, te za prekovremeni rad 50% i broj ostvarenih sati svih navedenih parametara na mjesečnoj razini, ukupan broj prekovremenih sati koje je službenik ostvario, a koji su bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, da li je pravilno uvećan svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati za 50% sukladno članku 38. stavak 1. podstavak 2. KU (prekovremeni rad), te koliko je tužitelj iskoristio slobodnih dana na ime ostvarenih prekovremenih sati rada sukladno članku 38. stavku 14. Kolektivnog ugovora kojim je propisano da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada=1 sat i 30 minuta redovnog sata rada).

11. Obzirom da je vještak sačinio nalaz temeljem dostavljene dokumentaciji i prijedloga stranaka što da utvrdi u nalazu, a vještak je u cijelosti postupio po navedenom zadatku, nije bilo osnove za provođenjem novog vještačenja, jer je vještak na sve prijedloge stranaka sačinio nalaz kojeg stranke nisu osporavale.

12. Slijedom navedenog je sud u cijelosti prihvatio nalaz vještaka kao stručan, sačinjen temeljem dostavljene dokumentacije i sukladno postavljenom zadatku, a odbio prijedlog tužitelja za novim izračunom na drugačiji način kao neosnovan.

13. Obzirom da je u dokaznom postupku utvrđeno da je tužena isplatila potraživanje tužitelja u spornom razdoblju u cijelosti, te je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, troškovnika, te vrijednosti predmeta spora od

1.327,36 eura ( 10.001,00 kn)

Tako je tuženiku priznat trošak odgovora na tužbu od 100 bodova, zastupanja na ročištima od 03.12.2018., 16.06.2021., 22.09.2022., 11.09.2024., 27.11.2024., 11.06.2025., 14.10.2025. sve po 100 bodova, te obrazloženih podnesaka od 16.02.2022. i podneska koji se očituje na nalaz vještaka od 04.06.2024. od po 100 bodova (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), ukupno 1000 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), ili 2.000,00 eura , na koji iznos je dosuđen trošak vještačenja od 132,72 eura, sveukupno 2.132,72 eura.

Tuženiku nisu priznati podnesci kojima dostavlja dokumentaciju, koju je trebao već kod odgovora na tužbu dostaviti, a obzirom da nije dostavljena to je postupao po nalogu suda svojom krivnjom.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 5. studenog 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku po OGDO u Zagrebu